Položaj Njemačke u Europskoj uniji, ali i u NATO savezu je dugi niz godina bio poznat. Njemačka je bila zemlja koja je najviše plaćala, a u NATO savezu, ako ne bi slala vonike, slala bi novac. U aktualnoj situaciji kada mnoge zemlje članice Europske unije, prije svega eurozone, više nisu u stanju plaćati svoje dugove, čini se da samo još Njemačka ima dovoljno novca za pomoć takvim zemljama. Njemačka je spremna pomoći, ali za uzvrat traži veći nadzor nad gospodarstvima dužničkih zemalja, a takav zahtjev je u tim zemljama zazvučao kao poziv na uzbunu.

U Grčkoj su primjerice prosvjednici hodali u odorama nacista, aludirajući na stari model osvajačke Njemačke. I u Poljskoj je u predizbornoj kampanji ponovno u javnosti predstavljena slika Njemačke koja ima osvajačke ambicije. Iako u Njemačkoj vodeći političari čine sve kako bi odbacili takve tvrdnje svojih susjeda, u Bruxellesu su se ovih dana mogle ponovno čuti izjave u kojima se Njemačkoj predbacuje da želi određivati pravac izlaska iz krize. Svima onima koji sumnjičavo promatraju nastup njemačkih političara na europskoj pozornici, ministar financija Wolfgang Schäuble uzvraća izjavom da su pitanje, tko bi mogao prihvatiti njemački model, postavila tržišta.

Njemačka pozicija unutar EU-a

Njemačka pozicija unutar EU-a u pogledu gospodarstva je mnogo bolja od francuske i britanske. Njemačke banke imaju znatno manje grčkih obveznica nego francuske i britanske banke, ali zato je njemački udio u EFSF, Fondu za stabilizaciju eura, sa 211 milijardi eura daleko najveći u Europi.

Veći angažman Njemačke u Europi tijekom ove financijske i dužničke krize naišao je i u samoj Njemačke na mnoge kritične glasove. Ostatak Europe ostaje i dalje oprezan oko pitanja uzimanja njemačkih lijekova. Oni su im potrebni za ozdravljenje, ali postoji zabrinutost zbog mogućih nuspojava koje bi oni mogli uzrokovati.

Njemački paradoks

Pri tom postoji određeni paradoks kojeg je možda najbolje opisao bivši njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer koji je jednom rekao : "Ako je Njemačka aktivna, odmah se pojavljuju strahovi da Njemačka želi prevladavati u Europi. A ako Njemačka ništa ne poduzima, tada se javljaju strahovi da će Njemačka napustiti Europu i eurozonu ».

Njemačka je sada već pola stoljeća vodeća snaga u Europi zajedno s Francuskom. Pri tome je Njemačka imala ulogu industrijskog diva, a Francuskoj je prepuštala uglavnom politiku.

Međutim, nakon pada Berlinskog zida, nakon što se Njemačka ujedinila i ponovno postala daleko najveća i vodeća gospodarska snaga u Europi, ponovno su se pojavili strahovi u pojedinim krugovima njemačkih susjeda, od nelagode do otvorenih strahova upravo zbog njemačke snage i veličine. Tada je Francuska od Njemačke između ostalog zatražila da odustane od svoje snažne njemačke marke te zahtjevala povezivanje u zajedničku europsku valutu.

Merkel na summit ojačana, Francuska strahuje za summit

I dok se u najavama iz Bruxellesa navodi da na današnjem summitu ne treba očekivati konkretne brojke, prije svega koliki će biti Fond za spašavanje eura, jedno je sigurno, Angela Merkel u svakom slučaju u Bruxelles odlazi na summit ojačana najvjerojatnije potporom većine zastupnika Bundestaga za povećanje fonda za stabilizaciju eura. Istovremeno Francuska upozorava na opasnost da bi summit mogao doživjeti neuspjeh. Još jedan dokaz, koliko je različit pristup rješenju krize na relaciji Berlin-Pariz.

Koliko će šefovima država i vlada ovoga puta trebati vremena za dogovor, tema je i na kladionicama. Svi očekuju da je pred europskim čelnicima ponovno duga noć.

Autor: Alen Legović, Bruxelles