Hrvatska je tehnički izašla iz recesije, ali je daleko od oporavkaU drugom je tromjesečju ove godine hrvatsko gospodarstvo zabilježilo rast BDP-a od 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, stoji u posljednjem izdanju Croatian Economic Outlook Quarterly u izdanju Ekonomskog instituta Zagreb. To u tehničkom smislu označava kraj recesije u Hrvatskoj. Međutim, pojavili su se i negativni signali o stanju gospodarstva, prije svega osjetan pad industrijske proizvodnje, izvoza i građevinarstva. Očekuje se da će glavni pokretač rasta u ovoj godini biti neto izvoz, dok se u sljedećoj godini očekuje pozitivan doprinos domaće potražnje, uključujući i investicije. Deficit tekućeg računa bilance plaćanja bit će znatno manji nego prijašnjih godina, oko 0,7 posto BDP-a, a inflacija će ostati stabilna na razini od nešto iznad 2 posto i u ovoj i u sljedećoj godini.

Uz spori oporavak realnog sektora, ne očekuje se rast zaposlenosti prije kraja 2012., a stopa nezaposlenosti bi se mogla zadržati na razini oko 18 posto. Nedavno narasli deprecijacijski pritisci na tečaj kune mogli bi i dalje ostati prisutni ograničavajući manevarski prostor središnje banke za relaksiranje monetarne politike. Kreditna aktivnost banaka ostat će relativno ograničena

Zbog takvih signala, ali i sve većih problema s kojima se suočavaju europska gospodarstva, Ekonomski institut smanjio je svoje prognoze za hrvatsko gospodarstvo u odnosu na prognoze objavljene prije tri mjeseca.

Sada se očekuje rast BDP-a od 0,5 posto u 2011. i 0,8 posto u 2012. godini, uz značajno povećanje neizvjesnosti oko budućih kretanja. U slučaju nastavka nestabilnosti u eurozoni, analitičari Ekonomskog instituta ne isključuju mogućnost da hrvatsko gospodarstvo uđe u novu recesiju, koja bi mogla ostaviti snažne posljedice na gospodarstvo kroz daljnji gubitak radnih mjesta i potrebu za snažnim strukturnim prilagodbama u nepovoljnom okruženju.

Iako bi skori ulazak u EU trebao potaknuti gospodarstvo, sadašnji problemi eurozone mogli bi značiti izostanak većih kratkoročnih koristi. Značajne su neizvjesnosti vezane uz fiskalni sektor i potrebu za hitnom fiskalnom konsolidacijom o čemu glavne političke stranke u svojim izbornim programima nisu dale jasne odgovore. Ukoliko odlučne akcije izostanu i nakon izbora, to bi moglo potaknuti nepovjerljivost financijskih tržišta i dovesti do pada kreditnog rejtinga s negativnim ekonomskim posljedicama.

U slučaju nastavka nestabilnosti u eurozoni, ne isključuje se mogućnost da hrvatsko gospodarstvo uđe u novu recesiju, koja bi mogla ostaviti snažne posljedice na gospodarstvo kroz gubitak radnih mjesta i potrebu za snažnim strukturnim prilagodbama u nepovoljnom okruženju. Iako bi skori ulazak u EU trebao biti poticajan za domaće gospodarstvo, sadašnji problemi eurozone mogli bi značiti izostanak većih kratkoročnih koristi.