28.10.2011. / 16:40

Autor: Nacional.hr

Hernando de Soto:

Na rubu propasti

"Slijedi pitanje postoji li netko kao Churchill, Roosevelt ili de Gaulle. Da li je netko od sadašnjih svjetskih lidera dovoljno jak da kaže kako je ovo vrlo teško vrijeme, ali da se iz njega može izaći nudeći pri tom ozbiljno vodstvo i program za izlazak iz recesije

Hernando de Soto (Wikipedia)Hernando de Soto (Wikipedia)Hernando de Soto, predsjednik Instituta za slobodu i demokraciju u Limi, glavnom gradu Perua, i po Billu Clintonu, 'najveći živući ekonomist sveta', u intervjuu za Radio Slobodnu Evropu iznio je svoje mišljenje o recesiji, dužničkoj krizi eurozone i ostalim aktualnim ekonomskim pitanjima.

De Soto je nedavno izjavio da je svijet na pragu nove, dugotrajne recesije.

"To sam rekao jer za mene recesija po definiciji znači, odnosno osnovna karakteristika recesije je, kontrakcija kredita. Taj ciklus je relativno jednostavan, kada dolazi do kontrakcije privatnih kredita, kao sad na Zapadu, onda je manje investicija. To se onda odražava na smanjenje proizvodnje, veću nezaposlenost, pad cijena i gubitak povjerenja, što sve utječe na dodatnu kontrakciju kredita. To je onda neka vrsta začaranog kruga", rekao je ekonomist, navodeći razloge koji su po njegovom mišljenju uzrokovali aktualnu kontrakciju kredita.

Recepti bez rezultata

"U normalnoj recesiji dolazi do pucanja balona, zaduženosti, banke bivaju uzdrmane, padaju cijene, ljudi ostaju bez domova, raste nezaposlenost. Ako su ovi simptomi bili uzrok krize, kapitalisti na Wall Streetu prvi reagiraju, iščitavaju ove signale, pokušavaju utvrditi tko je u nevolji i ispravljaju nedostatke, kao što su nekvalitetne hipoteke, koji su doveli do problema. Ako do kontrakcije kredita dolazi zbog manjka novca onda velike financijske injekcije kroz kvantitativne olakšice ili spasilački zajmovi, kojima EU sad pokušava obuzdati krizu, uključujući i smanjenje kamatnih stopa, trebali bi poštediti ekonomiju, odnosno izvući je iz nevolja", rekao je De Soto.

Napominje kako je prošlo četiri godine od početka krize 2007. godine, ali da nijedan od uobičajenih recepata za suzbijanje recesije nije dao rezultate. Smatra kako je razlog tomu činjenica da ljudi jednostavno ne pozajmljuju zato što ne znaju tko nema novca, tko je rizičan ili gdje su šanse za zaradu.

Nema regulative

"To je zbog tržišta “derivata” . Riječ je o financijskim papirima koji su u posljednjih 15 godina dostigli enormnu vrijednost i obujam od čak 600 tisuća milijardi dolara, dok je, na primjer, bruto nacionalni dohodak SAD (GNP) oko 15 tisuća milijardi dolara, ili svega 40. dio u odnosu na financijske instrumente derivata. Također, cjelokupni svjetski bruto dohodak iznosi oko 60 tisuća milijardi dolara, ili svega deseti dio spomenute sume derivata. Nije registrirano gdje se nalaze, koja je njihova cijena, koji dio je toksičan, odnosno nenaplativ, tko će propasti - jer su izuzeti od regulative", ocijenio je.

Što se tiče projekta 'spašavanja' Grčke, u koji su uključene zemlje Europske unije, De Soto drži kako je glavni cilj potonjih očuvanje eurozone.

Spašavanje Grčke

"Kako bi se to ostvarilo treba razmotriti davanje posebnog statusa Grčkoj. Ne može se dozvoliti da bankrot male ekonomije sruši tako važan instrument", rekao je o dužničkoj krizi, dodavši kako Grčka čini samo dva posto ekonomije eurozone. Upozorio je i na loš kapital banaka koje su Grčkoj posuđivale novac. Smatra kako bi prava istina o rejtingu tih banaka izazvala paniku i domino efekt.

Nije mu, kaže, bliska ideja da su socijaldemokratska i liberalna ili konzervativna opcija odgovorne za sadašnje stanje, jer dok su bili na vlasti došlo je do promjene obaveze da se podnosi izvještaj o financijskim transakcijama.

Profit, a ne stabilnost

"U intelektualnom smislu u posljednjih 20 godina ono što je suštinski kapital, aktiva, odnosno obaveza koja stiže na naplatu u dogovorenom roku, prevedeno je iz imovinskog u financijski zakon. U financijskom zakonodavstvu manje se vodi računa o "rekordizaciji", odnosno službenom bilježenju svega u financijskim tokovima, a više o transakcijama. Dakle, došlo je do transfera od legalističke, pravne kulture, u kojoj je povijest važna - jer morate znati tko što posjeduje i zašto je odgovoran, kao i kakve su posljedice ugovornog odnosa između dva pravna ili fizička lica na ostatak društva. Dakle, premještanjem težišta sa imovinskog na financijsko pravo, zapadne vlade - i socijaldemokratske i konzervativne - prepustile su ovaj važan segment financijerima kojima nije glavni cilj stabilnost već profit. To se događalo i za vrijeme Clintonove administracije i Blairove vlade, naravno i Bushove, ali je počelo mnogo ranije", kazao je.

Slijede novi politički nemiri

Čuveni ekonomist je dosta pesimističan kada je riječ o neposrednoj budućnosti.

"Možemo očekivati političke nemire. U medijima se daje zapaženo mjesto prosvjedima na Zapadu, prije svega nekolicini stotina ili tisuća demonstranata na Wall Streetu. Međutim, ako pažljivije pogledate ostatak planeta, mislim na njen jug, na primjer Peru, Brazil, vidjeli biste da i ovdje demonstrira više tisuća ljudi. Nemoguće je da ako milijunima ljudi širom svijeta smanjite primanja, da ne bude žestokih prosvjeda. Stoga je očigledno da ćemo morati proći kroz veliku političku transformaciju, odnosno da ćemo morati praviti ogromna i bolna prilagođavanja sve dok se ne vratimo u stvarnost. Kao i uvijek to ima velike političke posljedice i zato je važno da se te korekcije učine što je prije moguće", rekao je De Soto. Političari će pritom sa velikom hrabrošću morati svima kazati kako će to učiniti, a da pri tom ne krive susjedne i druge zemlje za vlastite nevolje, kaže. "U protivnom, doći ćemo u situaciju kao i tijekom 1930-ih, da se otvori Pandorina kutija raznih vrsta sukoba, što je na kraju dovelo i do svjetskog rata", istaknuo je De Soto, koji još zloslutnije ocjenjuje budućnost postojećeg sustava.

Kolaps sustava

"Mislim da ne postoji način da se izbjegne kolaps ovakvog sustava. Jedino se postavlja pitanje da li će to biti moguće uz lagano prizemljenje, odnosno meko spuštanje (soft landing), što će vlade moći kontrolirati – ili ćemo se suočiti sa naglim, dramatičnim i nekontroliranim padom (hard landing). Slijedi pitanje postoji li netko kao Churchill, Roosevelt ili de Gaulle. Da li je netko od sadašnjih svjetskih lidera dovoljno jak da kaže kako je ovo vrlo teško vrijeme, ali da se iz njega može izaći nudeći pri tom ozbiljno vodstvo i program za izlazak iz recesije. Ne znam je li to Angela Merkel koja najavljuje rat protiv recesije, ali je potrebno da nam neki hrabri političar konačno kaže istinu, a ona glasi da je Zapad praznih džepova i prezadužen, umjesto da nam se pričaju laži ", ističe De Soto.

Potrebna velika transformacija

Upitan o mogućim alatima za borbu protiv krize, De Soto kaže kako je jedini način da se izbjegne kriza velikih razmjera bolje predviđanje njenog dolaska. "To je moguće registriranjem svega što je učinjeno. Međutim, ako raspolažete informacijama o tome tko što posjeduje, onda ste u stanju da skratite taj period stvaranja i postojanja financijskih mjehura. Odnosno, možete zaključiti koje su to kritične točke i tko je akumulirao i investirao previše novca u određenom trenutku", kazao je De Soto, osvrćući se i na demonstracije na Wall Streetu i slične prosvjede u svijetu.

"Nemoguće je ako milijunima ljudi širom svijeta smanjite primanja, izbjeći žestoke prosvjede. Stoga je očigledno da ćemo morati proći kroz veliku političku transformaciju, odnosno morat ćemo napraviti ogromna i bolna prilagođavanja sve dok se ne vratimo u stvarnost", poručio je.

Vezane vijesti

'Povezivanje je ključ uspjeha'

'Povezivanje je ključ uspjeha'

Na danas održanom okruglom stolu „Leading Through Connections" u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i tvrtke IBM Hrvatska, potaknuta je… Više

Komentari

registracija
9/3/10

nostradurus, 28.10.11. 21:10

Očekivao sam više od članka. Pa u mojim člancima ima više istine.
sites.google.com/site/financijskisustav/kolaps-eura


registracija
13/1/11

Fenris, 30.10.11. 10:01

nostradurus ti sigurno isto znas kako avion leti .............


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika