Radovan KaradžićJučer je svjedočio doktor Mirsad Mujadžić, bivši predsjednik SDA u Prijedoru. Prijedor je jedna od 20 bosanskohercegovačkih općina, u kojima su, prema optužnici, počinjeni zločini protiv čovječnosti, o čemu tužioci sistematski izvode dokaze.

Mujadžić je, odgovarajući na pitanja tužitelja, govorio o sastancima i razgovorima sa predstavnicima drugih nacionalnih stranaka, među ostalima i sa samim Karadžićem, uoči izbijanja sukoba, planovima i pritiscima SDS da se, podjelom vlasti i upravnih službi na nacionalnoj osnovi, podijeli i sama Bosna i Hercegovina. Posvetio je pažnju i "srpskoj propagandi" da se pričama o tome da Bošnjaci i Hrvati pripremaju rat, proizvede kod Srba osjećaj straha, nepovjerenja i neprijateljstva prema pripadnicima druge dvije nacije.

Svjedočenja o zbivanju u Prijedoru 1992. godine

Kad je počeo rat, po svjedočenju doktora Mujadžića, pripadnici SDS su nasilno, preko noći, preuzeli vlast u Prijedoru i krajem travnja 1992. godine Bošnjaci i Hrvati su optuženi da imaju na tisuće pušaka i drugog naoružanja i da ih moraju predati novoformiranim vlastima. Bio je to ultimatum, koji nije bilo mogućno ispuniti pošto tog oružja jednostavno nije bilo, ali to je poslužilo Vojsci Republike Srpske kao izgovor da granatiraju mnoga sela prijedorske općine i obave masovna uhićenja.

U unakrsnom ispitivanju, koje je počelo i nastavit će se sutra, Karadžić je kao zastupnik obrane, nastojao uvjeriti suce Istražnog vijeća da podjelu Bosne i Hercegovine nije tražila srpska strana, nego, naprotiv, bošnjačka i hrvatska. Rekao je, između ostalog, da je u međustranačkim razgovorima ideju o podjeli "na srpski, muslimanski i hrvatski dio" prvi spominjao tadašnji predsjednik BiH Alija Izetbegović.

"Bošnjaci u Prijedoru tajno pripremali za rat i istrebljenje Srba"

Kao i prilikom unakrsnog ispitivanja prethodnih svjedoka iz Prijedora, Ive Atlije i Mevludina Sejmenovića, Karadžić je tvrdio da su se Bošnjaci u Prijedoru "tajno pripremali za rat i istrebljenje Srba", zbog čega je Srpska demokratska stranka poduzela "preventivne mjere". Te mjere su, kako su tvrdila sva tri prijedorska svjedoka, značile preuzimanje cjelokupne vlasti u općini, otvaranje logora Keraterm, Omarska i Trnopolje za nesrpsko stanovništvo i progon 20 000 Bošnjaka i Hrvata iz prijedorskog regija.

Za ovaj tjedan, uz Mujadžića, predviđeno je svjedočenje Nenada Krejića i Milana Komljenovića koji će dati iskaz o ubojstvu oko 200 Bošnjaka iz prijedorskog kraja na planini Vlašić 21. kolovoza 1992. godine, i, ako bude vremena, Milana Tupajića, ratnog predsjednika Kriznog štaba Sokolac, koji je na suđenju Momčilu Krajišniku svjedočio o dva masovna streljanja Bošnjaka i uništavanju sela u toj općini koje su počinili pripadnici Vojske Republike Srpske.

Nakon što završe izvođenje dokaza o progonima i etničkom čišćenju neSrba u oko 20 općina Bosne i Hercegovine, tužitelji će, vjerojatno sredinom studenog, početi dokazivati Karadžićevu odgovornost za genocid u Srebrenici.

Suđenje Karadžiću počelo je posljednjih dana listopada 2009. godine uvodnom riječi zastupnika optužbe. Međutim, tom zasjedanju optuženi nije prisustvovao, protestirajući što mu, kako je tvrdio, kao zastupniku obrane, nije dano dovoljno vremena da se pripremi za postupak. Dokazni postupak tužbe nastavljen je tek u ožujku 2010. godine, ali je i poslije toga, na zahtjev Karadžića, suđenje nekoliko puta prekidano. Tužitelji su ipak za protekle dvije godine uspjeli ispitati oko 120 svjedoka i izveli oko dvije trećine svojih dokaza protiv optuženog. Preostalo im je u trećoj godinu još oko stotinu sati sudskih zasjedanjâ da završe svoj dokazni postupak.

Autor : Dževad Sabljaković