Kriza oko Iraka se zaoštrava nakon govora američkog državnog tajnika Colina Powela u Vijeću sigurnosti UN-a. Pritisak SAD-a na članice NATO-a, članice Vilnius skupine te tradicionalne američke saveznike raste u traženju antiterorističke koalicije koja će razoružati Saddama Husseina. Vlada je kompromisom i dogovorom SDP-a i HSS-a riješila problem privatizacije “Sunčanog Hvara”. U Sabor4u je donesen novi Zakon o HRT-u. Liječnici nakon sastanka s premijerom Račanom nastavljaju štrajk.

Irak

Hrvatska je tipično za vladajuću koaliciju ali i tipično za Hrvatsku, reagirala na krizu oko Iraka. Vlada je poduprla SAD kroz podršku stavovima Vilniuske skupine, uključujući i vojnu intervenciju radi razoružanja Saddama Husseina. Predsjednik Stjepan Mesić je na pozicijama Njemačke i Francuske, zagovara mirno rješenje i snažno naglašava ulogu UN-a. Smatra da još nije vrijeme za vojnu intervenciju. Koordinacije hrvatske vanjske politike nema, a Sabor nitko ništa i ne pita, iako je to ustavna obveza Vlade.
Ni oporba nije jedinstvena: HDZ čvrsto podržava američke stavove i vojnu intervenciju, DC iskazuje veliko razumijevanje za američke stavove, naglašava da je Saddam Hussein diktator koji ne poštuje ljudska prava svojih građana, koji razvija oružje za masovno uništavanje ljudi te koji potiče i potpomaže međunarodni terorizam. DC traži snažniju ulogu Vijeća sigurnosti UN-a radi budućnosti UN-a, međunarodnog poretka te stabilnosti u širok regiji Bliskog istoka.
HSP, HSLS i IDS rezervirani su prema američkoj vojnoj operaciji, a Kaptol snažno podržava stavove Svete stolice i protivi se američkoj vojnoj intervenciji u Iraku. Očito je da je bilo neophodno hitno održati raspravu u Saboru uz prethodno usuglašene stavove Vlade i predsjednika Republike o svim aspektima krize oko Iraka te reperkusija te krize na međunarodne odnose, svjetsko financijsko tržište, cijene nafte, odnose između islama i katoličanstva (to je bitni razlog oštrog suprotstavljanja vojne intervencije SAD-a od strane Svete stolice), odnose zapadnih zemalja i arapskog svijeta te utjecaj vojne intervencije SAD-a i saveznika na međunarodni terorizam. Takvu analizu očekujemo od Ministarstva vanjskih poslova, a posebno od Vladine skupine koja prati događaje oko Iraka.
Zanimljivo je približavanje stavova Njemačke, Francuske i Svete stolice, a posebno Vatikana i Njemačke. Kako nema jedinstvene europske vanjske politike, odgovornost nositelja hrvatske vanjske politike je još veća, kao i njihova dobra koordinacija. Izbjegavanje Sabora je ne samo kršenje Ustava nego i velika taktička i strateška pogreška Vlade. Zato je hitno potrebno organizirati saborsku raspravu o krizi oko Iraka i vrlo vjerojatnoj američkoj vojnoj intervenciji, a posebno o ulozi Hrvatske u rješavanju te krize. Očekuje se da će SAD od Hrvatske tražiti zračni prostor, zračne luke za hitne slučajeve i razmjenu obavještajnih podataka. To je minimum koji će se tražiti od Hrvatske. O tome treba što hitnije postići najveći mogući stupanj konsenzusa i unutar vladajuće koalicije i između predsjednika i Vlade te između vladajuće koalicije i oporbe.

‘Sunčani Hvar’

Vlada je poništila prodaju “Sunčanog Hvara” “Termama Čatež” te ustvrdila da je bilo pogrešaka u procesu privatizacije. Radi toga je smijenjen Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju sastavljen od nekoliko najutjecajnijih ministara u Vladi (Slavko Linić, Mate Crkvenac, Pave Župan-Rusković, Ljubo Jurčić i Božidar Pankretić). Dogovoreno je da će se HFP restrukturirati i transformirati u državni imovinski fond. Time će zapečaćena sudbina i zamjenika predsjednika HFP-a Krešimira Starčevića. SDP nije dopustio smjenu ministrice turizma Pave Župan-Rusković. Ovakav je epilog očekivala ozbiljnih političkih analitičara i očekivala. Izgledalo je da je nađen kompromis. SDP je popustio više, ali i HSS (nema ostavke Pave Župan-Rusković).
Ali, kredibilitet Vlade radi ove afere je značajno pao, kao i povjerenje u bilo koju novu privatizaciju, a posebno privatizaciju većih sustava (“Ina”, hotelski kompleksi itd.). Vladajuća koalicija odbila je raspravu u Saboru o “Sunčanom Hvaru” (i NE Krško) na traženje HSLS-a uz podršku cjelokupne oporbe. Kuloari iz Vlade kažu da će se zaustaviti svi privatizacijski procesi, osim privatizacije “Ine”. DC je to već prije dva tjedna zatražio. Izgledalo je da ovu Vladu i vladajući koaliciju drži još samo zajednički interes da prežive do jeseni te da pokušaju kapitalizirati efekte hrvatske kandidature za EU, završetka gradnje nekih dionica autocesta Zagreb – Split i Zagreb – Rijeka te turističke sezone. Cijenu ovakvog stanja u vladajućoj koaliciji i odlaganje parlamentarnih izbora plaćaju građani. Ali, intervjui Zlatka Tomčića u nekoliko dnevnih listova ozbiljno su uzdrmali odnose u vladajućoj koaliciji, a posebno odnose između SDP-a i HSS-a. Zlatko Tomčić opravdano traži nezavisnu istragu o aferi “Sunčani Hvar” te sumnja da više ima manevarskog prostora za nastavak koalicije. Žestoko optužuje SDP, a posebno premijera Račana i Slavka Linića, te kaže da s premijerom Račanom nije postigao bilo kakav dogovor ili kompromis. U demokratskim državama nakon ovakvih izjava određuje se datum izbora i poslovi koje Vlada treba do tog vremena učiniti.

Afera sisačka Željezara

Hrvatskoj prijeti još jedna afera, možda i veća i dramatičnija od “Sunčanog Hvara”. Željezara Sisak nije prodana tvrtki Mečelj nego off shore kompaniji simboličnog Conares Balkan sa sjedištem u zagrebačkom Vrbiku. Ovu tvrtku stvorila je off shore kompanije Conares Tradeing, većinski vlasnik Mečelja. Nema bankovnih garancija koje je tražila Vlada u iznosu od 6 milijuna eura (ministar Ljubo Jurčić). Tvrtka Conares Balkan daje korporativne garancije što, na žalost, ne znači gotovo ništa jer je nadležan za spor Arbitražni sud u Parizu, a u slučaju spora vrijedi pravo Engleske i Walesa. Još je zanimljivije, a to će svakako biti posebna afera, da je protokol o namjeri kupnje potpisan u Uredu predsjednika Republike uz prisustvo i potpis ministra Vidovića i župana Brodarca. Predsjednik Mesić negira da je potpisao taj protokol, a cjelokupni tisak objavljuje kopije s predsjednikovim potpisom. Vlada izjavljuje da nikakvu garanciju tvrtki Mečelj ili Conares Balkan nije dala. Ministar Jurčić ograđuje se od ovog ugovora, a ministar Vidović ga podržava. Predsjednik Mesić upozorava da treba istražiti tko je dao garancije i tko je stajao iza prethodne prodaje Željezare Truboimpexu te traži da se i to istraži. Nakon ove nove afere jasno je da je ova vlast potrošena te da je svako odlaganje izbora nepovratno šteti Hrvatskoj. Još je zanimljivije da su i gotovo sve veće hrvatske banke prodane off shore kompanijama.

HRT

Uz podršku zastupnika vladajuće koalicije i suzdržanost oporbe (samo dva glasa protiv) prihvaćen je novi Zakon o HRT-u. Sa stanjem na HRT-u malo je tko zadovoljan. Bez obzira što je promjena Zakona o HRT-u jedan od političkih preduvjeta Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te što je predlagač zakona prihvatio i neke ideje DC-ova prijedloga Zakona o HRT-u (Vesne Škare Ožbolt), teško je bilo moguće odagnati sumnju da Vlada ipak u izbornoj godini ne želi punu kontrolu nad HRT-om. Konačni tekst Zakona, sastav poslovnog vijeća te prijelazna rješenja (ostanak postojećeg ravnatelja i postojećih urednika Informativnog programa) su rezultat kompromisa između SDP-a i HSS-a te određenih ustupaka oporbi. Primjena ovog zakona u praksi odgovorit će na pitanje koliko je vrijedan ovaj zakon i koliko će nas približiti Europi.

Štrajk liječnika

Štrajk liječnika ulazi u opasnu fazu. Premijer Račan prijeti liječnicima izvanrednim mjerama, liječnici nastavljaju štrajk, podrška javnosti štrajku pada, a raste mogućnost incidenta. Vjerujem da bi arbitraža (npr. bivši predsjednik Ustavnog suda i predsjednik Crvenog križa Jadranko Crnić) bila moguće i časno rješenje za obje strane. Ta ideja dr. Slobodana Langa, na žalost, nije imala jačeg odjeka, ali je i dalje na stolu.