08.11.2011. / 13:21

Autor: Deutsche Welle

Ništa više bez pismenih jamstava

Dok Grci vode pregovore o sastavu prijelazne vlade, predstavnici eurozone od te vlade traže pismena jamstva o provođenju dogovorenih reformi i mjera štednje. Tek nakon potpisa slijedi osam milijardi eura pomoći.

Evangelos VenizelosEvangelos VenizelosDosadašnji grčki ministar financija Evangelos Venizelos pokušao je na sastanku ministara financija u Bruxellesu vratiti povjerenje svojih kolega: "Nakon teškog tjedna sada u Grčkoj imamo novu političku situaciju i nove političke okvire. Imamo novu vladu nacionalnog jedinstva i nacionalnu odgovornost. To je dokaz naše obvezanosti i naše nacionalne sposobnosti da provedemo program i našu zemlju ponovno izgradimo". No, Bruxelles je, nakon svih turbulencija u Ateni posljednjih dana i tjedana nepovjerljiv i traži da se šefovi dviju najvažnijih stranke u Grčkoj pismeno obvežu da će provesti mjere dogovorene na summitu EU-a krajem listopada.

Rehn i Juncker podijelili packe Ateni

Olli Rehn, EU-ov povjerenik za monetarnu politiku, inače vrlo miran čovjek, dao je oduška svom nezadovoljstvu zbog planova dosadašnjeg premijera Papandreoua: "Mi smo napravili naš dio i od Grčke očekujemo da napravi njezin dio. Vjerujem da nisam bio jedini koji je u jednostranoj najavi referenduma o dogovoru postignutom 27. listopada vidio izigravanje povjerenja".

Šef eurozone Jean-Claude Juncker nije se samo ljutio zbog iznenađenja koje im je priredio Papandreou. On je svim političkim akterima u Grčkoj predbacio da su zakazali, jer im je trebalo tako dugo da se u ovim teškim, kriznim vremenima konačno slože. Sada je, rekao je, sretan da je nakon mjeseci natezanja i pedagoških napora politička elita u Grčkoj konačno odlučila surađivati. To se, zaključio je Juncker, trebalo dogoditi već prije nekoliko mjeseci.

Ako u Grčkoj bude sve teklo glatko i ako se stranke obvežu da će provesti program štednje, Atena bi mogla računati s isplatom novih osam milijardi iz tekućeg paketa pomoći već krajem ovoga mjeseca.

Je li Italija sljedeća?

Europski ministri financija i dalje brinu zbog Italije, zemlje koja nakon Grčke ima najveću hrpu dugova u eurozoni. I dalje je nejasno na koji način će biti povećana efikasnost Europskog fonda za stabilizaciju eura što nije samo potrebno zbog Grčke, već i sve više zbog Italije. Premijer Silvio Berlusconi je na posljednjem summitu EU-a najavio provođenje reformi koje bi trebala nadgledati Europska komisija. Ipak, financijska tržišta očito su nepovjerljiva. Berlusconijeva pozicija je poljuljana, a Italija mora plaćati sve veće kamate kako bi mogla posuđivati novac, što je za europskog povjerenika za monetarna pitanja Ollia Rehna znak za uzbunu: "Sad je od odlučujuće važnosti da Italija utvrdi svoje financijsko-političke ciljeve kako bi osigurala njihovo provođenje. Kada je riječ o strukturnim reformama, tu još ima prostora za više ofenzivnih postupaka i provođenje hrabrih dodatnih reformi kako bi se povećao gospodarski rast u Italiji".

Autori: Christoph Hasselbach/ Zorica Ilić/ Dunja Dragojević

Deutsche Welle

Vezane vijesti

Ublažavanje grčkog tereta reformi

Ublažavanje grčkog tereta reformi

Grčka želi smanjenje poreza, dodatnu pomoć za sirotinju i nezaposlene, zamrzavanje otpuštanja u javnom sektoru i više vremena za rezanje deficita,… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika