Ranko Ostojić vodeće je ime na SDP-ovoj listi u 9. izbornoj jedinici, koja se već sada pokazuje kao jedna od najuzbudljivijih. Neće za protivnika imati samo HDZ, nego i Željka Keruma, splitskoga gradonačelnika, koji je s HDZ-om ušao u ortakluk. Osim toga, riječ je, kako se uvelike nagađa, o skorašnjem ministru unutarnjih poslova.
Zahvaljujući Ostojiću javnost je alarmirana da Tomislav Karamarko u zadnjim danima svoga mandata donosi uredbu koja će "zabetonirati" policijski kadar po HDZ-ovu ukusu.

Nije li neki dan Karamarko ponešto ublažio svoju rezolutnost u provedbi famozne uredbe? Možda je odustao od brzinskog kadroviranja?
- Kad je postao ministar, Karamarko je rekao da je njegov prioritet depolitizacija i profesionalizacija policije, uz uredbu o zvanjima i stvaranje novog sustava. To je bilo prije pune tri godine. U međuvremenu zakon se nije donosio. Onda je odjednom, u ožujku ove godine, zakon skrojen po hitnoj proceduri, uz opravdanje da hitnost traži EU radi zatvaranja poglavlja 23. U međuvremenu nije, a trebao je, podnijeti izvještaj o radu policije. I sada, na pragu samih izbora, donosi uredbe kojima taj zakon, ionako krcat lošim riješenjima, treba provesti!
U čemu je zapravo štos?
- Kadrovi koji po zakonu ne mogu imati pravo na određene funkcije to pravo dobivaju uredbom. Tako se cementiraju pozicije onih kadrova koji su ušli u MUP ranih 90-ih. Riječ je o ljudima na rukovodećim mjestima, koji po novim kriterijima nikada ne bi zauzeli ta mjesta. Međutim, uredba koju je sadašnja vlada donijela uoči izbora kriterije prilagođava onima koje Karamarko osobno smatra profesionalcima... Bitno je da odluke o kadrovima donose u predizborno vrijeme, čime dodatno politiziraju policiju, ali i potvrđuju da znaju kako sigurno gube vlast pa žele po svaku cijenusvoje ljude u sustavu ostaviti nedodirljivima. Karamarko će formirati povjerenstvo od pet ljudi. Onda će odlučivati o načelnicima policijskih uprava, policijskih postaja i tako redom. I to na pet godina... Velika je promjena nastala kod toga čovjeka. Sjetimo se samo kako je jednom davno branio Vladimira Fabera, a onda ga lažnim unapređenjem izbacio iz sustava, jer je govorio o korupciji za koju su ionako svi znali. Gomila pravih profesionalaca napustila je sustav. Ne znam točno njihov broj, ali pratim nestanak ljudi koji su bili na načelničkim mjestima i prije nas i u vrijeme kad sam ja bio ravnatelj i nakon mene, sve dosad. Nikoga od cijenjenih profesionalaca koji su napuštali sustav proteklih godina nisu ni pokušali zaustaviti. Godine iskustva i znanja kojih se odreknete samo tako nije lako samo tako steći.
Što kažete o slučaju Olivera Grbića, aktualnog ravnatelja?
- Loše je kad ravnatelj policije postane afera radi svojih privatnih skandala.
Može li nova vlada ukinuti uredbu i promijeniti zakon?
- Naravno da ćemo biti u situaciji da mijenjamo zakon, uredbu i sve kadrovske odluke koje iz nje slijede. Ali to je nepotrebno. Samo se gubi vrijeme. Umjesto da se ministar brine o sigurnosti građana, on u ovom trenutku osigurava položaje sebi odanih ljudi. Karamarkova priča da ga ne zanimaju izbori - priča je za malu djecu. Zašto onda žuri toliko ako ga izbori ne zanimaju? Zašto je aktivirao svoje članstvo u HDZ-u kad ga izbori ne zanimaju? Mislim da je svjestan koliko je malo ostalo do njegova odlaska. Istodobno potpuno propušta obvezu da osigura civilni nadzor nevladininih organizacija nad policijom, na što ga zakon također obvezuje. Tu mu se u provedbi zakona ne žuri, premda smo svjedoci niza slučajeva policijskih zloupotreba o kojima izvještavaju mediji.
Na neki način vi ste to već doživjeli, preuzimajući policiju 2001.
- Točno. Između 1996. i 2000. više od 7500 ljudi primljeno je u MUP unatoč zabrani zapošljavanja u državnoj upravi koja je tada bila na snazi.
Računate li na mjesto ministra unutarnjih poslova?
- Računam na to da u ova tri tjedna sve snage usmjerimo na uvjeravanje ljudi kako je Kukuriku koalicija jedina ozbiljna alternativa, imamo tim, pošteniji smo i sposobniji. O ministarskim funkcijama odlučivat će mandatar nove vlade.
Želite li biti ministar unutarnjih poslova?
- Želim da uvjerimo građane kako je naše viđenje moderne policije ono koje smo počeli graditi 2000., a to je stvarna depolitizacija i profesionalizacija. Spreman sam razgovarati o bilo kojoj policijskoj temi, razumijem sustav. Ima li ikoga da mi može prigovoriti za politički progon, za policijsku zloupotrebu ili nešto slično iz toga razdoblja? Ljudi se mogu na mene ljutiti jer smo protiv nekoga podnijeli kaznenu prijavu. Odvojili smo sigurnosnu agenciju iz sustava javne sigurnosti, donijeli prvi Zakon o policiji, koji je kvalitetno uredio policijski ustroj i službu, što dokazuje i to da ga gotovo uopće cijela dva svoja mandata nisu mijenjali. Također, u našem je mandatu započela izmjena Zakona o kaznenom postupku, čije rezultate danas možemo vidjeti.
Ipak, moguće je da ćete vi i Karamarko samo zamijeniti uloge: vi ministar, on šef Odbora za nacionalnu sigurnost.
- Nema problema. Ako bude tako, želim mu uspjeh. Na Odboru se radilo točno ono što je bila naša dužnost i što je propisano Ustavom i Poslovnikom. Odbor je nadzirao rad sigurnosnog sustava, bio vrlo oštar u traženjima i u konkretnim slučajevima natjerao sustav na preispitivanje dostavljenih informacija. Sjetite se samo slučaja premlaćivanja Alena Ajkića: u MUP-u su tvrdili da se u Karlovcu ništa nije dogodilo, a upravo je zahvaljujući našoj upornosti stvar dovedena do suđenja policajcu. Podsjećam na slučaj zatvorskoga djelatnika koji je dobio otkaz jer se obratio Državnom odvjetništvu, pa mu je rečeno da narušava ugled zatvora. Na njemu ću i dalje inzistirati, sve dok se stvar ne raščisti. Do slučaja Linić: Odbor je utvrdio da policija nije prisluškivala Linića, što je i priopćeno, bez obzira na to što je član moje stranke i što se s mnogim njegovim ocjenama o radu policije potpuno slažem.
Vi ne mislite da je riječ o sporadičnim devijacijama sustava, nego da sustav nije dobar?
- Tako je, sustav nije dobar.
Koji je onda smisao fraze "neka institucije rade svoj posao"?
- Neka svatko u ovoj državi radi posao za koji je zadužen. Posao policije je da otkriva i pronalazi počinitelje kaznenih djela.
Ne upućuje li sukob MUP-a i DORH-a na puno dublje korijene problema?
- Pokazuje nedopustivo ponašanje ministra koji javno proziva DORH i optužuje tužiteljicu koja uopće nije vodila slučaj za nepotizam zato što je odbačena kaznena prijava protiv SDP-ova gradonačelnika. Kad Državno odvjetništvo donese odluku, nije na ministru unutarnjih poslova da osporava takvu odluku. Druga je stvar što DORH odbacuje 20 posto policijskih prijava. Toliko veliki postotak zabrinjava. To su podaci iz zadnjeg izvještaja Mladena Bajića za 2009. Svoj izvještaj policija nije ni podnijela. Također, nisam siguran da su sadašnji policijski službenici potpuno spremni na posao u uvjetima novoga ZKP-a i novog položaja DORH-a. Policija bi trebala biti potpuni servis Državnom odvjetništvu, što ne znači da bi trebala pasivno čekati državnoodvjetničke instrukcije. To bi onda bio dobar sustav: zajednički posao na kvalitetnoj optužnici, koja će završiti pravomoćnom presudom. Pravomoćna presuda je finale. To je zajednički cilj.
Zašto Bajić nije podnio redovni godišnji izvještaj Saboru?
- Bio je uvršten u dnevni red Sabora, kao što je uvršteno i Karamarkovo izvješće. Vladajuće treba pitati zašto su to izbjegli.
Ne može se izbjeći pitanje ni Bajićeve manipulacije rokom procesuiranja HDZ-a zbog crne blagajne. Ili mislite da nema nikakve veze s izborima?
- U trenutku kad je istraga proširena i na HDZ, kao pravnu osobu, Kukuriku koalicija već je imala dvostruko viši rejting od HDZ-a. Bajićev potez ne znači ništa u predizbornoj kamapnji, posebno ne nama s obzirom na rejting.
Nismo se razumjeli: nije li baš zato ugrozio nevinost, da tako kažem, pobjede Kukuriku koalicije?
- Ljudi koji su stekli takav dojam zaboravljaju da Bajić mora poštivati rokove kaznenog postupka. S druge strane, da se to dogodilo nakon izbora, mediji bi opet govorili da je to dodvoravanje novoj vlasti. I naposljetku, kad će neki dokaz isplivati nije određivao glavni državni odvjetnik, nego oni upleteni u crne fondove. No meni je nešto drugo važno. Kao političar moram reći da progon HDZ-a zbog crnih fondova ne znači da se progoni HDZ-ovo članstvo. HDZ-ovo vodstvo, koje je koristilo crne fondove za svoje poslove, to dobro zna, ali se skriva iza vlastitoga članstva. Nitko ne optužuje sve te ljude, niti su odgovorni, niti su dijelili pare. Zato bih samo podsjetio na jednu situaciju: Sanader je uoči prošlih izbora vikao da je vrhunac političke gluposti pokojnog Račan kad je za jedne talijanske novine izjavio da stranka može biti pod istragom. Kažu, pravda je spora, ali dostižna. Čini se da ima nešto u tome.
Jeste li imali kakav trag prema crnim fondovima dok ste bili ravnatelj policije?
- Kako ne! Zaprimili smo kaznenu prijavu Stipe Gabrića Jambe da im je, kao poduzetnik, dva puta dao po 50.000 DEM. Policija je počela istragu, ali smo onda izgubili vlast. Sjetite se kad je Pliva dala 300.000 kn HDZ-u za oglašavanje u Glasniku HDZ-a. Ukratko, postoji kontinuitet.
Decenijima velikodušna tolerancije prema HDZ-ovim pljačkaškim običajima, a sad hajka, u kojoj policija i DORH faktički izriču presude. Vi ne mislite tako?
- Svakako sam protiv hajki. Godine 2001. donijeli smo zakon koji zabranjuje da se tijekom policijske istrage iznose bilo kakvi podaci koji bi ukazali na identitet osumnjičenika. Tada su nas mediji napadali. To smo tretirali kao odavanje službene tajne. Ovako je sve postala crna kronika. Najgore je kad ministar unutarnjih poslova ili premijerka izlaže medijskoj buci nešto što nije ni počelo, pa zaziva raciju cijele Rijeke. Činjenica da je protiv nekoga pokrenuto kriminalističko istraživanje ne znači da je osoba kriva. Istraga može odvesti na neku drugu stranu ili odustati od progona.
Kakav je to politički program SDP-a: mi ćemo biti pošteni?
- Očito važan u ovoj kampanji. Kad su mediji pljeskali dolasku proeuropskog političara na čelo HDZ-a, već tada smo upozoravali na nerazmjer njegove imovine i prihoda. Naša je ambicija da, kao vlast, stvorimo društvene uvjete u kojima korupcija ne samo da nije dopuštena, nego je i nema. Naravno, jedno je ideal, drugo je ono što je ostvarivo, ali pod HDZ-om korupcija je često bila jedini izlaz za nečije ekonomsko preživljavanje.
Je li SDP zadovoljan Bajićem?
- Ne mogu ja govoriti o SDP-ovu stavu prema Mladenu Bajiću. Mi smo, kao stranka, svoj stav izrazili nakon njegova zadnjeg izvješća za 2009. Bili smo suzdržani. Kako njegova izvještaja ove godine nije bilo, nismo o Bajiću ni raspravljali. Činjenica je da je DORH u posljednje vrijeme otvarao mnoge slučajeve i da su neki već presuđeni, za neke su podignute optužnice, a neki se još istražuju. Sve je to rezultat rada vrijednih ljudi u USKOK-u i DORH- u, a ne Jadranke Kosor, kako to ona uporno pokušava prikazati. Podsjetio bih i da je sve počelo svjedočenjem gospodina Mihanovića koji je govorio o sastanku 2007. na kojemu je bila dogovorena pljačka državnih poduzeća, a ne vladavinom Jadranke Kosor.
Mislite li da će Sanader, u ovoj atmosferi i sa Šeksovim sucem, dobiti poštenu presudu?
- Neću sumnjati u sud i njegovo odlučivanje. Nikada u životu nisam riječ rekao ni o jednoj sudskoj presudi. Meni je zanimljivo da se pred sudom našao slučaj INA-MOL, što demantira Jadranku Kosor koja je donedavno tvrdila da odluka o upravljačkim pravima nikada nije bila donesena. Lijepo se vidi da je donesena na predsjedništvu HDZ-a. Njezina amnezija odaje osobu koja se odbija suočiti s posljedicama svoga djelovanja. Ista ju amnezija očito prati i kad je njezina predsjednička kampanja 2005. u pitanju.