IlustracijaIako na nedavno završenom kongresu vladajuće njemačke Kršćansko demokratske unije (CDU) u Leipzigu, gdje su glavne teme bile Europa i gospodarstvo, nije bilo riječi o proširenju Unije, europska parlamentarka iz redova CDU-a, Doris Pack, kaže kako većina njenih stranačkih kolega, kao i visoki stranački dužnosnici, smatraju da je dosadašnje proširenje Europske unije bilo korisno, pogotovo za Njemačku.

Za sve ista mjerila

Kada su u pitanju budući eurointegracijski koraci zemalja Zapadnog Balkana, Pack objašnjava kako se stvari neće odvijati niti težim putem niti sporije u odnosu na hrvatske integracije. Istodobno ona naglašava kako se Srbiji ne postavljaju novi uvjeti: „Niko ne može reći da tražimo više. Isto tako se ne traži priznavanje Kosova u ovom trenutku i to je jasno. Ali tražimo da život za građane na Kosovu, bez obzira na nacionalnost, postane bolji nego što jest."

Komentirajući stav onih koji smatraju da u EU postoje zemlje, a među njima se navodi i Njemačka, koje zastupaju „tvrđi stav" prema daljem proširenju Unije, Elmar Brok, europski zastupnik iz redova vladajuće stranke njemačke kancelarke Angele Merkel, kaže da je, poslije iskustava s prethodnim proširenjima, EU sada pažljivija u kontroliranju ispunjavanja uvjeta za članstvo i da su, samim tim, i pregovori o pristupanju postali zahtjevniji.

Brok ipak naglašava da Srbija ide u dobrom smjeru, da vidi dobre izglede za njen kandidatski status, te se isto tako nada da će se dalji proces pristupanja Srbije EU voditi na način koji je već viđen kod drugih zemalja: „Na duže staze, bez Srbije nije moguće osigurati stabilnost na Zapadnom Balkanu. Ali mora biti jasno da članstvo zahtjeva rješenja. Kancelarka Merkel je rekla da problem Kosova ne treba rješavati u EU već prije ulaska u EU."

Prvo konsolidacija, pa daljnje proširenje

U trenucima, dok se Evropska unija na svim razinama bori s gospodarskom krizom, a proširenje ne predstavlja najveći europski prioritet, iz redova vladajuće njemačke Kršćansko demokratske unije poručuju da Njemačka stoji iza obećanja datih u Solunu 2003. godine, kada je zemljama Zapadnog Balkana rečeno da će ući u EU, čim ispune potrebne uvjete za to.

„Mi smo u posljednjih 20 godina imali 'revoluciju' u Evropi. Jedinstveno tržište, monetarna unija, proširenje na 12 zemalja. To je značilo mnogo za naše građane, ali ono što sada moramo učiniti je konsolidacija. Uniju od 27 zemalja moramo ojačati funkcionalno. Sva pravila EU moraju se primenjivati na sve zemlje Unije. Moramo odraditi svoju 'domaću zadaću', kako bi pojačali integracijski kapacitet EU. S obzirom da pregovori o pristupanju obično traju između pet i osam godina, mislim da, ako završimo naše poslove na ispravan način, a ova kriza će nas pogurati u tome, to može čak olakšati pristupanje onih zemalja koje ispune uvjete za članstvo", kaže Elmar Brok.

Da se poslije pristupanja Hrvatske 2013. do sljedećeg proširenja neće stvarati veći razmak od onoga koji je potreban da otpočnu i da se završe pristupni pregovori, a to je najmanje pet godina, smatra i Doris Pack: „Nemojte brinuti. Stvari će se i dalje odvijati. Pitanje je tko će dobiti što u ovom trenutku, a odluka o tome će biti donijeta uskoro. Za Crnu Goru stvari su malo jasnije kada se radi o početku pristupnih pregovora. Što se tiče Srbije, kancelarka Merkel je još u Beogradu rekla da nije potrebno danas priznati Kosovo, ali da se mora stvoriti bolja klima. To znači nastaviti dijalog, ali i primjeniti rezultate tog dijaloga."

Kada je ostatak regije Zapadnog Balkana u pitanju, Elmar Brok kaže da svaka zemlja napreduje na osnovu svog stupnja razvoja. Pored Srbije koja, prema njegovim riječima „ide u dobrom smjeru", situacija s Crnom Gorom „nije tako komplicirana". S Bosnom i Hercegovinom je situacija malo drugačija. "Dokle god država nije funkcionalna, imamo problem: ne možemo primiti zemlju s problemom koji će postati problem Europske unije. Zato ćemo im pomoći u rješavanju problema i tada možemo započeti s pregovorima o članstvu", zaključuje Brok.

Autorka: Marina Maksimović, Bruxelles