17.11.2011. / 19:51

Autor: Hina

Europski parlament suglasan s pristupanjem Hrvatske EU

Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta izglasao je u četvrtak u Strasbourgu dva za Hrvatsku važna dokumenta - nacrt rezolucije o Ugovoru o pristupanju s Hrvatskom te nacrt rezolucije o hrvatskoj aplikaciji za članstvo u EU-u.

Hannes Swoboda (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)Hannes Swoboda (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta izglasao je u četvrtak u Strasbourgu dva za Hrvatsku važna dokumenta - nacrt rezolucije o Ugovoru o pristupanju s Hrvatskom te nacrt rezolucije o hrvatskoj aplikaciji za članstvo u EU-u.

Zastupnici vanjskopolitičkog odbora glasovali su za nacrt rezolucije kojim se daje pristanak na potpisivanje pristupnog ugovora s Hrvatskom sa 63 glasa "za", jednim protiv i jednim suzdržanim.

Drugi dokument, pravno neobvezujuću rezoluciju kojom parlamentarci pozdravljaju završetak pregovora i ističu da posao još nije gotov i da Hrvatska treba nastaviti s reformama, zastupnici odbora prihvatili su s 59 glasova "za", dva protiv i 3 suzdržana.

"Europski parlament je suglasan s pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji i s odlukom Vijeća o prihvaćanju hrvatske aplikacije za članstvo", kaže se u nacrtu rezolucije koja ima zakonsku snagu.

O oba teksta izjasnit će se zastupnici Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici 30. studenoga ili 1. prosinca, što će biti i konačno zeleno svjetlo EP-a na potpisivanje Ugovora o pristupanju Hrvatske. Nakon što Europski parlament da svoj pristanak, pristupni ugovor treba dobiti zeleno svjetlo i od Vijeća EU-a što će se dogoditi 5. prosinca kada se sastaju ministri vanjskih poslova Unije.

Ugovor će biti potpisan 9. prosinca, neposredno prije početka summita čelnika 27 država EU-a i Hrvatska će tada prvi put sudjelovati na sastanku Europskog vijeća kao promatrač.

Parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku, austrijski socijalist Hannes Swoboda, koji je tu ulogu imao od početka hrvatskog pregovaračkog procesa, izrazio je zadovoljstvo rezultatima glasovanja na vanjskopolitičkom odboru.

"Ovo je vrlo dobar rezultat koji odražava raspoloženje cijelog Europskog parlamenta, iako će možda na plenarnoj sjednici biti malo više glasova protiv, ali općenito je jasno da ovaj EP stoji iza Hrvatske i njezina pristupanja Europskoj uniji", rekao je Swoboda.

On je poželio i dobrodošlicu hrvatskim promatračima u Europskom parlamentu. "Oni će doći nakon izbora i nakon konstituiranja Sabora jer ih novi saziv parlamenta mora uputiti. Mi im želimo dobrodošlicu i mislim da će to biti visokokvalificirani ljudi. Status promatrača nema samo pasivnu stranu, to uključuje i aktivno sudjelovanje u raspravama, a to iskustvo će im biti važno kada postanu punopravni zastupnici".

Hrvatska će imati 12 zastupnika u Europskom parlamentu. Od potpisivanja pristupnog ugovora do dana ulaska u članstvo, Hrvatska ima pravo na isti broj parlamentarnih promatrača koji sudjeluju u radu Parlamenta, ali ne mogu glasovati.

Kao najvažniju poruku dokumenata koje je odbor prihvatio, Swoboda je istaknuo nastavak reformi.

"Najvažnija poruka je nastaviti reforme i ako je moguće jačati ih, posebice u području pravosuđa, borbe protiv korupcije, integracije izbjeglica. Završetak pregovora i početak ratifikacije pristupnog ugovora ne smiju i ne trebaju zaustaviti reforme", rekao je Swoboda.

Njemački demokršćanin Bernd Posselt izrazio je zadovoljstvo što je prihvaćen amandman kojim se pozivaju zemlje članice da što prije ratificiraju hrvatski pristupni ugovor.

"Ovo je vrlo jasno zeleno svjetlo za članstvo Hrvatske od 1. srpnja 2013., to je sada odlučeno na odboru i mislim da će ista stvar uslijediti i na plenarnoj sjednici. Ovo je velik dan za Europu i veliki dan za Hrvatsku", rekao je Posselt.

Posselt je također izrazio zadovoljstvo zbog skorog dolaska hrvatskih promatrača u Europski parlament. "Bit ću sretan čuti hrvatski jezik na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. To će biti veliki dan za mene jer pratim hrvatski put prema EU-u već oko 20 godina", rekao je Posselt.

Njemačka demokršćanka Doris Pack izrazila je uvjerenost da će hrvatski građani dati potporu članstvu u EU-u na referendumu. "Neće to biti 90-postotna potpora, ali očekujem dobar rezultat", rekla je.

Na tekst rezolucije o davanju pristanka na pristupni ugovor nije bilo amandmana i on je prihvaćen u obliku u kojem ga je Swoboda predložio.

Na drugu, neobvezujuću rezoluciju bilo je 113 amandmana, od kojih je velika većina sažeta u devet kompromisnih amandmana.

U nacrtu rezolucije o hrvatskoj aplikaciji za članstvo, prema tekstu prvog kompromisnog amandmana, Europski parlament pozdravlja završetak pristupnih pregovora s Hrvatskom, koji su "znatno promijenili socijalno-politički, ekonomski i kulturni krajobraz" te ističe potrebu da se nastavi s reformama jer "taj proces nije dovršen i treba se nastaviti jednakom snagom i teškim radom i nakon završetka pregovora i nakon pristupanja".

Europski parlamentarci izražavaju uvjerenost da će pozitivni rezultati reformskog procesa "ojačati potporu i povjerenje hrvatskih građana za članstvo u EU-u", pozivaju građane da na referendumu o pristupnom ugovoru daju potporu, a zemlje članice da na vrijeme dovrše proces ratifikacije.

Također se izražava zadovoljstvo zbog dolaska parlamentarnih promatrača iz Hrvatske, koji će u radu EP-a moći sudjelovati nakon potpisivanja pristupnog ugovora.

Parlamentarci ističu da će pratiti proces monitoringa i pozivaju Komisiju da ih redovito informira o tome kako Hrvatska ispunjava svoje obveze. U nacrtu rezolucije Hrvatsku se poziva da riješi preostale izazove u području pravosuđa.

U tekstu se pozdravlja hrvatska odlučnost u borbi protiv korupcije i poziva na nastavak te borbe, "posebice protiv korupcije na visokoj razini, u pravosuđu, agencijama za provedbu zakona, javnoj upravi i državnim poduzećima". Također se traži jačanje transparentnosti i integriteta u javnoj upravi i policiji i ukazuje na važnost provedbe zakona o javnoj nabavi, transparentnosti u javnom sektoru, pristupa građana informacijama o javnim troškovima i na veću transparentnost financiranja političkih stranaka.

Hrvatsku se poziva da ubrza napore na procesuiranju ratnih zločina, da provede novu strategiju o nekažnjivosti, da riješi slučajeve nekažnjavanja u kojima su žrtve etnički Srbi, a počinitelji pripadnici hrvatskih sigurnosnih snaga. Također se traži nastavak pune suradnje s Haškim sudom i poziva na nastavak suradnje između Hrvatske i Srbije u području pravosuđa, posebice u procesuiranju ratnih zločina.

Europski parlamentarci pozvali su Hrvatsku da potiče "na najbolji mogući način" povratak izbjeglica i prognanika te da posebnu pozornost posveti "situaciji srpskih povratnika, da im se poboljšaju radni i životni uvjeti".

Zastupnici podržavaju napore na promicanju snošljivosti u zemlji te pozivaju hrvatske vlasti da nastave napore u borbi protiv svih vrsta diskriminacije, govora mržnje, nesnošljivosti prema etničkim manjinama i manjinama različitog spolnog usmjerenja.

Hrvatsku se također poziva da nastavi sa strukturnim reformama u gospodarstvu, da potiče zapošljavanje oživljavanjem tržišta rada i nastavi s fiskalnom konsolidacijom kako bi se povećala konkurentnost gospodarstva. Ističe se da gospodarski oporavak treba biti praćen ekološkom modernizacijom, povećanjem energetske učinkovitosti i korištenjem obnovljivih izvora energije.

Europski parlament "potiče vladu da poboljša poslovno okruženje, da posebnu pozornost posveti malim i srednjim poduzećima i da nastavi s reformama socijalnog sustava kako bi se osigurala održivost javnih financija". Također se pozivaju hrvatske vlasti da proces prostornog planiranja učine transparentnijim, te da u potpunosti poštuju javni interes i ekološke standarde.

Zemlje članice EU-a pozivaju se da prijelazne odredbe o zapošljavanju hrvatskih radnika primjenjuju samo na "temelju činjeničnih informacija i u situacijama ozbiljnog poremećaja na nacionalnim tržištima rada".

Tijekom pristupnih pregovora dogovoreno je da zemlje članice mogu uvesti privremenu zabranu zapošljavanja za hrvatske građane na najviše sedam godina. Isto je rješenje dogovoreno i u dva prethodna kruga proširenja. Hrvatska također ima pravo na recipročne mjere odnosno zabraniti zapošljavanje državljanima onih zemalja koje iskoriste to pravo.

Parlamentarci pozivaju Hrvatsku da riješi otvorena bilateralna pitanja s nekim susjednim zemljama, posebice u pogledu granica, nestalih osoba, povratka imovine i povratka izbjeglica. Europski parlament "čvrsto vjeruje da otvorena pitanja bilateralne naravi ne smiju zaustavljati proces pristupanja zemalja kandidata i potencijalnih kandidata na zapadnom Balkanu i stoga pozdravlja deklaraciju o tome koju je 21. listopada 2011. donio hrvatski parlament", kaže se u usmenom amandmanu na prijedlog rezolucije.

Vezane vijesti

Europska unija postaje savezna država

Europska unija postaje savezna država

Priča oko poreza u Europskoj uniji vodi se već godinama, a ona se intenzivirala posljednjih mjeseci u okviru napornih pregovora o novom proračunu… Više

Komentari

registracija
9/3/10

nostradurus, 17.11.11. 21:40

To bi bilo slično kao kad bi 1941. Njemački Reihstag prihvatio anschlus NDH u 4. Reich. Kako je završilo, znamo. Ulaz u EU je najgori potez jednak izdaji svih hrvatskih nacionalnih interesa. sites.google.com/site/financijskisustav/europska-unija


registracija
12/12/10

Klarens, 18.11.11. 06:35

Stoko sitnozuba
..................................
Svi smo mi
...............................
Mali balegari
................................
Samo onima koji to nisu
...................................
Ha ! Ha ! Ha !
.................................
Govno smrdi
.................................
Ostali se prave
.................................
EEEEEEEEEEEEEE
EEEEEEEEEE
EEEEEE
E
...............................
Chovjek
.....................................
Kako to gordo zvuchi
.....................................
Koje su to
........................................
UNIVERZALNE VRIJEDNOSTI
..................................
????????????????????????
..........................................


registracija
12/12/10

Klarens, 18.11.11. 06:37

Kao otpali list
..................................
Sitnozubija
................................
Noshena
...............................
Rijekom SUDBINE
.................................
Ide kud i svo
.................................
Ostalo lishche
....................................
NIZVODNO !!!


registracija
17/6/05

torpedo, 18.11.11. 08:34

@nostradamus
Kakve su to gluposti da je to izdaja nacionalinh interesa? Kao prvo, koji su to nacionalni interesi? Jesu li negdje definirani pa da ih mozemo mjerit - ispunjeni ili nisu ispunjeni?
Kao drugo statistike pokazuju da su sve novoprimljene zemlje napredovale i povecale BDP.

Zasto je pristup u EU los za Hrvatsku?
Ekonomski - pa mi prakticno vec jesmo debelo euroizirani. Prisutpom cemo bit formalizirani.
Politicki - to sto napokon prestali bit kvazi demokratska tvorevina i sto smo se razvili u stabilnu demokraciju.
Ljudska prava - tu trebamo jos proradit, ali idemo dobrim putem.
Pravna sigurnost - nema nista vaznije i za biznis i za pojedinca od definiranih pravila igre (pravnog sustava) i sudova koje brzo i efikasno rjesavaju sporove - jos imamo dosta posla, ali idemo u dorbom pravcu.

Proci ce jos puno godina dok Hrvatska dodje na nivo jedne Njemacke a pri tome mislim na one male stvari koje covjek ne primjecuje no koje zivot cine normalnim i dostojanstvenim.
Npr. kad dodjes u zgradu opcine i trebas izvadit neki izvod, odes u cekaonicu, izvuces broj i cekas. Kad se tvoj broj pojavi na ekranu, onda si na redu. Nema preskakanja, nema podmicivanja, nema nervoze, neljubaznosti i ljutnine... Ako je radno vrijeme ureda od 7:00 onda se prvi broj vec pojavi u 7:00:02
I onda znas da zivis u normalnoj drzavi.


registracija
22/6/10

Konstantinos, 18.11.11. 13:03

Bravo! Ovo je velika stvar za Hrvatsku i njezine građane! Samo socijalno i civilizacijski neprilagođeni će jadikovati i lamentirati protiv EU. No, tko gubi ima pravo da se ljuti, njih je i onako odnijela "poplava" a i odnijet ce ih jos... Trebale su nam godine da napravimo veliki pomak u svemu, a sada se javljaju "dusebriznici" kojima smeta sto smo odskocili od drugih, sto smo bolji, sto smo svojim radom i naporima tu gdje jesmo. Nije valjda da bi nas ovi "dusebrižnici" rado vidjeli u blatu i primitivizmu? E, pa nece moci, nikada vise!


registracija
16/5/11

lambda, 19.11.11. 12:05

@torpedo
Ja već živim u takvoj državi, gdje uzmem broj i čekam da se pojavi moj broj na velikom monitoru za platit telefon,podići novac u banci itd.....
I moji roditelji su uzimali brojeve za kupovinu na točkice, čekali red, kupili za svoj novac .... u čem je razlika?

tvoje snobovske fantazije o uređenom društvu ostaju samo to...snobovske fantazije!

joj kak smo si super neeee... čekamo red dok nas ne prozovu na velioj televiziji...supać!!!

Pravna sigurnos- iluzija, pravo podilazi krupnom kapitalu, probaj doći u sukob sa takvim (lopov ili neka velika firma), pa ćeš shatit da si niko i ništa u takvom sustavu

politički - koja politika?... jel mi imamo plan za politički razvoj?.. jel ovo demokracija, kvislinška država, socijalizam ??? ...šta je ova država?

ekonomski - to nema smisla niti komentirat


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika