Objavljeno u Nacionalu br. 388, 2003-04-22

Autor: Mate Granić

SAT POLITIČKE ANATOMIJE

Predaja Šuškove arhive predizborni je potez Vlade

Vlada je donijela tu odluku kako bi destabilizirala oporbu, posebno njene istaknute članove iz vojne i financijske sfere, bivše premijere i ministre

U Velikom tjednu dvije su teme bile dominantne u hrvatskoj javnosti. Jedna je prvi sastanak oporbenih čelnika HDZ-a, DC-a, HSLS-a i HSP-a (Ivo Sanader, Mate Granić, Dražen Budiša i Ante Đapić) i najava stvaranja moguće koalicije centra i desnog centra. Druga važna tema je deklasifikacija dokumentacije MORH-a (tzv. Šuškove arhive) i predaja te dokumentacije tužiteljstvu Haaškog suda. Očito je da je Vlada tu odluku donijela neposredno nakon posjeta glavne tužiteljica Carle Del Ponte Zagrebu. Neosporno je da je Vlada mogla postupiti i drukčije, a u skladu s prethodnim odlukama sudskog vijeća Haaškog suda, tj. da Haaškom sudu preda sve dokumente koje tužiteljstvo specificira i zahtijeva, a ne cjelokupnu arhivu. Kako je Vladu tu odluku donijela pet-šest mjeseci prije izbora, jasno je zašto gotovo cjelokupna oporba smatra da je Vlada tu odluku donijela u predizborne svrhe, da destabilizira oporbu, posebno neke istaknute članove oporbe iz vojne i financijske sfere (bivše premijere, ministre obrane i financija), a posebno HDZ-a. To je odluka koja će izazvati još snažnije podjele u hrvatskom društvu.

Neosporno je da je Hrvatska od 1991. politički, vojno i financijski pomagala Hrvatima u BiH radi obrane od srpske agresije, ali u znatnoj mjeri i Bošnjacima, osim kratkotrajnog razdoblja za vrijeme nesretnog hrvatsko-bošnjačkog rata u BiH. Ne smije se zaboraviti da su Tuđman i Izetbegović potpisali sporazum o prijateljstvu i suradnji u srpnju 1992. koji je uključivao i vojnu suradnju, te Splitsku deklaraciju u srpnju 1995. nakon pada Srebrenice, na temelju koje su Hrvatska vojska i HVO u koordinaciji s Armijom BiH oslobodili više od 20 posto teritorija BiH te da je Hrvatska vrlo zaslužna za Washingtonske sporazume, bečke dogovore i Daytonske sporazume kojima je završen rat u BiH i uspostavljen mir. Olako se zaboravlja da je Hrvatska zbrinula više od milijun izbjeglica iz BiH te bitno pomagala u rješavanju teške humanitarne situacije u BiH.

Točno je i to da do 1998. financiranje HVO-a nije bilo transparentno (za to je znalo vrlo malo ljudi) i radi embarga i radi ratnog stanja praktički do kraja 1995. u BiH nije bilo dobrih mehanizama za nadzor trošenja pomoći koju je upućivala Hrvatska. To je uspostavljeno 1998. uz pomoć SAD-a. Sadašnja vlada trebala je provesti reviziju cjelokupne pomoći Hrvatske BiH odmah nakon izbora i posebno istražiti je li bilo pojedinačnih zloupotreba te takve zloupotrebe procesuirati i kazniti. I arhiv Mnistarstva obrane trebalo je odmah deklasificirati i prepustiti povjesničarima da ga istraže. Jako je važno da povjesničari istraže ulogu Hrvatske u ratu u BiH, u stvaranju i ukidanju Hrvatske Republike Herceg Bosne, ali i ulogu HDZ-a i službenih tijela Republike Hrvatske u Washingtonskim, Bečkim i Daytonskim sporazumima, vodeći računa o ukupnim međunarodnim okolnostima, a posebno o inicijativama međunarodne zajednice i međunarodnih posrednika u BiH. Ali glatko davanje cjelokupne dokumentacije MORH-a tužiteljstvu Haaškog suda pet-šest mjeseci prije izbora izaziva sumnju da je posrijedi predizborna aktivnost, a to ozbiljna država ne bi smjela raditi, jer će cijenu uvijek platiti hrvatska država.

Udružena oporba

Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader organizirao je vrlo diskretno prvi sastanak čelnika oporbe (HDZ-a, DC-a, HSLS-a i HSP-a). Rezultati izbora u Podravskoj Slatini i Našicama, najnovije istraživanje javnog mnijenja i snažna medijska ofenziva vladajuće koalicije ubrzali su organiziranje sastanka oporbe. Ugodno sam iznenađen ozbiljnošću i zrelošću tog sastanka. Dogovoreni su i brojni bilateralni susreti. U udruženoj oporbi postoji svijest da samo dobrom suradnjom može pobijediti na parlamentarnim izborima vladajuću koaliciju. Udružena oporba uvjerena je u svoj uspjeh, u snažan sinergijski učinak na izborima. U udruženoj oporbi traži se visok stupanj suglasnosti o bitnim političkim i gospodarskim pitanjima. HDZ je danas najveća politička stranka i njegova je odgovornost za organiziranje oporbe centra i desnog centra najveća. Zato je prvi sastanak inicirao predsjednik HDZ-a Ivo Sanader. HSP je danas moderna stranka desnog centra koja se bavi problemima korupcije i problemima sukoba interesa, prijenosa vlasti nakon izbora, genetski modificirane hrane te problemima nuklearne energije i ekologije. Sigurno prolazi u pet do sedam izbornih jedinica. HSLS se prvi put nalazi u prirodnom političkom okruženju. Konsolidirao se u čvrstu oporbenu stranku, ima veliko parlamentarno iskustvo i u ovakvoj mogućoj koaliciji njegov potencijal doći će do izražaja. DC je stranka u usponu, pojačava se s uglednim članovima Foruma hrvatske sloge na listi DC-a i respektabilna je politička snaga. Istraživanja javnog mnijenja to potvrđuju (IRI, Puls, Markotel, Media meter u Zagrebu, te istraživanja nekih tjednika). Moguće stvaranje te koalicije velik je izazov i za HSS. Očito je da je predizborna kampanja počela.

Vezane vijesti

Kosor u Vukovaru: 'HDZ će se žestoko oduprijeti micanju Šuškove avenije'

Kosor u Vukovaru: 'HDZ će se žestoko oduprijeti micanju Šuškove avenije'

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor položila je vijenac i zapalila svijeće podno spomen obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata a… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika