Objavljeno u Nacionalu br. 391, 2003-05-13

Autor: Mate Granić

Sat političke anatomije

Odgađanje izbora za 2004. krajnje je opasno za Hrvatsku

Sitni stranački interesi sprečavaju Vladu da odredi datum izbora, a cijena odgađanja bi mogla biti vrlo velika jer EU prije mjeseca travnja iduće godine sasvim sigurno neće donijeti konačnu odluku o kandidaturi Hrvatske za EU

Mate GranićMate GranićParcijalni stranački interesi sprečavaju Vladu da odredi datum izbora. HNS želi što prije kapitalizirati završetak gradnje dionica autocesta Zagreb–Split i Zagreb–Rijeka. Ne odgovara mu duga kampanja zbog stalnih afera u javnosti članova HNS-a (afera s poslovima koje dodjeljuje Ministarstvo obnove i graditeljstva poduzeću supruge ministra Čačića te zagrebačka afera u uredu gradonačelnice koja je završila fizičkim obračunom Zdravka Mamića i Mesića). Duga kampanja ne odgovara ni HSS-u (rješenje problema šteta radi suše u poljoprivredi te modela privatizacije PIK-ova Vlada će riješiti prije jeseni). LS i Libru nitko ništa niti ne pita, a SDP-u je najvažnije da dođe signal iz EU da će mišljenje o kandidaturi Hrvatske za EU biti pozitivno.

Vlada i dalje vodi neoliberalnu gospodarsku politiku MMF-a. Mnogi, uključujući i autora ove kolumne, ne slažu se s takvim konceptom i takvom gospodarskom politikom. Danas je, k tome, situacija lošija nego prije godinu dana. Državna jamstva daju se bez ikakvih ozbiljnih kriterija, čak i privatnim tvrtkama ministara i stranačkih prijatelja. Zakon o sukobu interesa ne donosi se, vanjski dug države narastao je danas na više od 18 milijardi dolara, a unutarnji dug na 7,4 milijarde dolara. HNB još ne objavljuje podatke za ožujak i travanj o vanjskom dugu Hrvatske. Sve to upućuje da je odgađanje izbora za iduću godinu opasno za Hrvatsku jer vanjski dug države, banaka i poduzeća izgleda više nitko ne može kontrolirati.

Guverner HNB-a Željko Rohatinski upozorava i prijeti ostavkom poslije napisa u jednom tjedniku bez obzira na demantije. Situacija je krajnje ozbiljna, a Vlada ne sluša dobronamjerna upozorenja bilo koga, a pogotovo ne oporbe. Danas Vlada tuži LHB Frankfurt radi skrivanja podataka o deviznim rezervama Narodne banke bivše države, a autor ove kolumne još je prije šest mjeseci upozoravao na ulogu mješovitih banaka u nestanku deviza Narodne banke bivše države. Na provokativne i sramotne izjave Rudolfa Gabrovca, savjetnika za sukcesiju slovenskog premijera Janeza Drnovšeka o problemima štediša Ljubljanske banke filijale Zagreb, Vlada odgovara mlako, a stvarni problemi odnosa sa susjednim državama ne rješavaju se (primjerice, problem državne granice sa Slovenijom).

Sve je više i pritisaka za regionalnim povezivanjem (a ne za regionalnom suradnjom koja je poželjna za Hrvatsku), kao što je, primjerice, energetska povelja. Nju je premijer Račan potpisao, a javnost vrlo malo zna o tome i nitko ne zna u što nas vodi.

Ina je u procesu privatizacije, a svakih mjesec dana izbijaju nove afere u njoj. Zadnja je ona londonska sa skupljim plaćanjem nafte od cijena na SPOT tržištu u iznosu od 10 milijuna dolara. Očito se ponovno sukobljavaju dva lobija, HNS-ov (Čačić i Dragičević) te SDP-ov (Linić), bez obzira što to šteti procesu privatizacije – iako bi u svakoj demokratskoj državi bilo skandalozno izvršiti privatizaciju najveće državne tvrtke nekoliko mjeseci prije izbora.

Premijer Račan održao je i posebnu sjednicu Vlade da bi spriječio trošenje novca državnog proračuna i poreznih obveznika za promicanje pojedinih ministara u stranačke svrhe. Radi svega toga prebacivanje je izbora za iduću godinu, iako u skladu s Ustavom, vrlo opasno za zemlju. Cijena bi mogla biti vrlo velika jer EU prije mjeseca travnja iduće godine sasvim sigurno neće donijeti konačnu odluku o kandidaturi Hrvatske za EU.

Ponovno su se sastali čelnici oporbenih stranaka HDZ-a, DC-a, HSLS-a i HSP-a. Bio je to zreo i ozbiljan sastanak bez ikakvih iluzija. Sve su stranke odlučile samostalno izići na izbore, a do izbora ozbiljno surađivati na važnim političkim temama te suradnju okruniti sudjelovanjem u vlasti prema rezultatima izbora. Svaka od stranaka ima svoje motive za samostalan izlazak na izbore bez obzira na to što je bilo i ozbiljnih ocjena da bi zajednička predizborna koalicija dala jači sinergijski efekt. Kod svih tih stranaka postoji želja ne samo da se promijeni sadašnja neodlučna i uglavnom nekompetentna vlast, nego da se stvori homogenija, odlučnija i sposobnija vlada. Takva će vlada bolje voditi zemlju – u njoj će bolje funkcionirati pravna država, bit će manje sukoba interesa te će se odgovornije, kompetentnije i odlučnije rješavati problemi u odnosima sa susjedima i međunarodnim financijskim institucijama.

DC se na svom Glavnom odboru jednoglasno odlučio za samostalan izlazak na izbore, odredio strateški cilj od 10 posto na izborima te odlučio da će surađivati nakon izbora s programski sličnim strankama koje imaju neospornu europsku orijentaciju.

Vezane vijesti

'Nakon pravomoćne presude moći ćemo razgovarati o Čačiću'

'Nakon pravomoćne presude moći ćemo razgovarati o Čačiću'

Pravomoćna presuda u postupku koji se pred mađarskim sudom vodi protiv prvog potpredsjednika vlade Radimira Čačića bit će konačna točka orijentacije… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika