23.11.2011. / 18:18

Autor: Nacional.hr

'Nastavimo li ovako, Hrvatska će postati nova Grčka'

Što se posljedica dužničke krize po Hrvatsku tiče Vujčić je zaključio da fiskalna konsolidacija u Hrvatskoj kasni te naglasio kako je potrebno provesti je što prije, kao i strukturne reforme

Boris Vujčić (Foto: Marko Mrkonjić/PIXSELL)Boris Vujčić (Foto: Marko Mrkonjić/PIXSELL)Za Hrvatsku fiskalna konsolidacija i strukturne reforme nemaju alternative i na političkim je liderima da to objasne građanima, zaključak je međunarodne konferencije Dužnička kriza u Europi i posljedice po Hrvatsku koja je održana u Novinarskom domu u Zagrebu u organizaciji magazina Banka i Zaklade Friedrich Ebert

Do kojih će promjena u Europi doći zbog dužničke krize, kako na krizu odgovaraju europske i svjetske financijske institucije te kako će dužnička kriza utjecati na Hrvatsku, raspravljalo se na međunarodnoj konferenciji Dužnička kriza u Europi i posljedice po Hrvatsku koja je u srijedu održana u organizaciji magazina Banka i Zaklade Friedrich Ebert.

Do kojih će promjena u Europi doći zbog dužničke krize? Kako na krizu odgovaraju europske i svjetske financijske institucije? Kako će dužnička kriza utjecati na Hrvatsku? Kako će se 2012. razlikovati od 2011.? Što nova vlada, bankari i poslovna zajednica mogu i trebaju učiniti? Ovo su samo neka od pitanja koja su postavljena na međunarodnoj konferenciji kojoj je cilj bio da hrvatskoj političkoj, poslovnoj i medijskoj javnosti ukaže na moguće scenarije događaja u Europskoj uniji i Hrvatskoj te doprinese boljem razumijevanju poslovanja u novim, promijenjenim okolnostima u budućnosti.

Za Hrvatsku fiskalna konsolidacija nema alternative, glavni je zaključak panelista konferencije. Zajedno s uštedama u proračunu nova vlast mora provoditi strukturne reforme, što će omogućiti privlačenje inozemnih ulaganja i stabilizaciju kreditnog rejtinga. Također, na političkim je liderima da građanima, kako bi se izbjegli nemiri poput onih u Grčkoj, objasne da su svi drugi scenariji (koji za posljedicu, među inima, imaju nastavak rasta proračunskog deficita) puno lošiji.

U prvom dijelu skupa svoje su prezentacije održali gosti iz Grčke i Njemačke.

Georgios Chatzigiagkou predstavio je uzroke i povijest sloma Grčke. Temelji sadašnje krize postavljeni još početkom 80-ih godina prošloga stoljeća, a njene su glavne manifestacije nedostatak konkurentnosti, visok javni dug i deficit. Iako je zemlja poduzela niz mjera štednje, a članice eurozone, zajedno s MMF-om otpisale pola duga te osigurale paket pomoći težak 119 milijardi eura, Grčka je još uvijek u dubokoj recesiji.

Werner Kamppeter, autor brojnih eseja i nekoliko knjiga na temu financijske krize, svojom je prezentacijom o aktualnom kriznom menadžmentu Što smo naučili iz prethodnih kriza i što možemo primijeniti na sadašnju krizu ukazao na potrebu i mogućnosti novog upravljanja krizom.

Velimir Šonje iz Arhivanalitike komentirajući prvi panel naglasio je kako je sve jasnije da Europa nedovoljno brzo reagira na krizu te da su mehanizmi za rješavanje problema prezaduženih zemalja nedostatni.

Vjerodostojnost hrvatske Vlade smanjuje rizik zemlje

U drugom djelu konferencije Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, naglasio je kako u idućem mandatu Vlada mora predstaviti vjerodostojan plan smanjenja

proračunskog deficita jer kao mala otvorena ekonomija moramo osigurati pristup inozemnom financiranju.

Uz fiskalnu konsolidaciju buduća vlada mora potaknuti investicijski ciklus kroz privatizaciju ili predstavljanjem projekata zanimljivih ulagačima, što bi rezultiralo gospodarskim rastom i zapošljavanjem. Rizik koji Hrvatska danas predstavlja za investitore izuzetno je visok, što se očituje u cijeni zaduživanja zemlje, odnosno prinosu na hrvatske obveznice koji je dosegao 7 posto.

"Sve dok je rizik zemlje tako visok teško se možemo nadati oživljavanju gospodarstva", zaključio je Luković.

Vladimir Gligorov, znanstvenik Bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije, naglasio je kako je trenutačna kriza eurozone prije svega oblik bankarske krize, te procijenio da će za dokapitalizaciju europskih banaka trebati između 600 i 800 milijardi eura.

Bankarska kriza rezultirala je fiskalnom krizom, rekao je Gligorov, te dodao kako ključni problem zemalja poput Grčke nije nesposobnost nego nespremnost za vraćanje dugova. Pad prinosa na njemačke državne obveznice, uz istovremeni rast na obveznice svih drugih država, izuzetno je zabrinjavajući i mogao bi izazvati pravu bankarsku krizu i paniku jer pokazuje kako kapital bježi iz perifernih zemalja eurozone u sigurnije, smatra Gligorov.

Tri prednosti fiskalne konsolidacije

Marko Škreb, glavni ekonomist Privredne banke Zagreb, komentirajući drugi dio konferencije ponovio je kako za Hrvatsku fiskalna konsolidacija nema alternativu te da će bankarski sektor, unatoč nepovoljnom vanjskom okruženju, ostati faktorom stabilnosti hrvatskoga gospodarstva i u vremenima kad više nema jeftinog zaduživanja u inozemstvu.

Prednosti ozbiljne fiskalne konsolidacije bile bi višestruke: očuvali bismo rejting i time nižu premiju na rizik i lakše refinanciranje vanjskog duga, smanjili bismo financiranje države, a povećali ulaganja u privatni sektor i, posljednje ali ne i manje važno, sigurno bi optimizam i potrošača i proizvođača porastao.

U završnom dijelu konferencije Boris Vujčić, zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke, naglasio je kako je rješenje problema eurozone i ugroženih zemalja u kombinaciji nekoliko mjera, pri čemu prihvatljiv omjer ovisi o dogovoru političara.

Upozorio je na činjenicu da je Njemačka u srijedu, 23. studenoga, zabilježila najlošiju aukciju državnih obveznica od uvođenja eura, što potiče zabrinutost da je dužnička kriza eurozone zaprijetila čak i Berlinu, s obzirom na to da je njemačka središnja banka Bundesbank morala kupiti značajan dio izdanja kako bi se izbjegao neuspjeh aukcije.

Što se posljedica dužničke krize po Hrvatsku tiče Vujčić je zaključio da fiskalna konsolidacija u Hrvatskoj kasni te naglasio kako je potrebno provesti je što prije, kao i strukturne reforme. To će biti najbolja poruka investitorima da Hrvatska može zadržati kreditni rejting i vjerodostojnost.

Cilj međunarodne konferencije bio je okupiti iskusne hrvatske i međunarodne stručnjake koji će svojim znanjem i promišljanjima, pridonijeti razumijevanju posljedica dužničke krize kako bi se Hrvatska prilagodila novim okolnostima poslovanja i dugoročno mogla bolje nositi s izazovima budućnosti. Poruka sudionika je jasna: buduća vlada vjerodostojnost će imati objasni li građanima da fiskalna konsolidacija uz strukturne reforme nema alternative.

Vezane vijesti

'Povezivanje je ključ uspjeha'

'Povezivanje je ključ uspjeha'

Na danas održanom okruglom stolu „Leading Through Connections" u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i tvrtke IBM Hrvatska, potaknuta je… Više

Komentari

registracija
23/9/11

Ceraria, 23.11.11. 20:03

Za Hrvatsku fiskalna konsolidacija i strukturne reforme nemaju alternative. Na politickim liderima je da to objasne narodu.
Pitam ja sve te "financijske eksperte", kako de politicari objasne narodu nesto sto narod puno bolje zna. I to ne samo od politicara nego i od njih.
Postavljat pitanja, sto ce bit ako...?, kako reagirat ako...?, zna svaki tukac, a vi gospodo "eksperti" samo to radite!.


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika