Pogoršanje situacije 2012. moglo bi izazvati da Kukuriku koalicija brzo izgubi popularnostTjedan dana prije održavanja parlamentarnih izbora unutar buduće Kukuriku vlade zavladala je nelagoda zbog teških problema s kojima će se buduća izvršna vlast suočiti na početku mandata. Dva glavna problema koja itekako zabrinjavaju novu vlast jesu pitanja u kojoj će se mjeri ekonomska kriza u Europskoj uniji "preliti" u Hrvatsku te hoće li u idućih nekoliko mjeseci doći do pada hrvatskog kreditnog rejtinga. "Nažalost, vrlo je vjerojatno da će novi krug gospodarske krize koji trese EU iduće godine izazvati ozbiljne probleme i u Hrvatskoj, a što je najgore, na ovaj problem gotovo da ne možemo utjecati. Isto tako, prilično je izvjesno da početkom 2012. Hrvatskoj prijeti smanjenje kreditnog rejtinga i osnovni posao naše vlade bit će sprečavanje ovakvog crnog scenarija", potvrdio je prije nekoliko dana za Nacional član buduće vlade.

SUOČENI S MOGUĆIM KOLAPSOM državnih financija, Zoran Milanović i ekonomski stručnjaci buduće vlade odredili su 15. ožujka 2012. kao ključni datum dokad će pokušati spriječiti rušenje kreditnog rejtinga. Temelj je donošenje pravog državnog proračuna za sljedeću godinu i tada će, sredinom ožujka, biti jasno u kakvoj je situaciji Hrvatska. Ako je suditi prema razgovorima s nekoliko bliskih Milanovićevih suradnika, na pomolu je jako teško razdoblje. Situacija je takva da ekonomski eksperti Kukuriku koalicije – u slučaju slabljenja gospodarskih prilika i smanjenja kreditnog rejtinga – još uvijek u neformalnim razgovorima ipak spominju mogućnost pozivanja Međunarodnog monetarnog fonda. Ali nikako ne odmah. Vlada će u prvih šest mjeseci pokušati srediti financije i pokrenuti investicijski ciklus u gospodarstvu i u ovoj fazi sigurno neće tražiti pomoć MMF-a. Uspije li osigurati punjenje budžeta, stvoriti uvjete za dolazak stranih investitora i povećati stopu gospodarskog rasta barem nešto iznad jedan posto, Milanovićeva bi vlada pokazala da može samostalno rješavati krizu i da MMF Hrvatskoj nije potreban.

NO PUNO JE VJEROJATNIJA varijanta u kojoj će se iduća hrvatska vlada suočiti s posljedicama krize u eurozoni i padom kreditnog rejtinga, što će dodatno poskupiti zaduživanja. Uz deficit od oko 15 milijardi, u Kukuriku koaliciji su izračunali da bi smanjenje kreditnog rejtinga rezultiralo gubitkom još barem tri milijarde kuna u državnom proračunu, što znači da predstoji smanjenje u zdravstvu, socijali i obrazovnom sustavu. Dakako, proračunski rezovi vjerojatno bi imali i političke implikacije i moglo bi se dogoditi da Kukuriku koalicija prilično brzo izgubi popularnost. To bi bila najgora varijanta jer izvršna vlast koja pokušava izvući državu iz krize jednostavno neko vrijeme mora imati podršku većine birača, a pitanje je koliko dugo će Milanovićeva vlada zadržati povjerenje u slučaju produbljivanja krize. Da će 2012. biti još teža nego ova godina, u posljednje vrijeme najavila je nekolicina ekonomskih eksperata i institucija. Nedavno je i Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke, izjavio da je moguće očekivati gubitak kreditnog rejtinga, sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze. Rohatinski je objasnio da o predstojećem padu kreditnog rejtinga, postoji niz službenih i neslužbenih upozorenja. Također, i dužnička kriza u eurozoni će ograničavajuće djelovati na budući priljev inokapitala kroz bankarske kanale, a moguća je i situacija odljeva kapitala iz Hrvatske i u kombinaciji s percepcijom rastućeg rizika, sve to ne djeluje u pravcu pada kamatnih stopa. Sličnu procjenu u ponedjeljak 28. studenoga u razgovoru za Nacional iznio je Vladimir Gligorov iz Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču.

Gligorov posebno apostrofira krizu u eurozoni koja može dovesti do bankrota dijela hrvatskih banaka. "Otvorena su i pitanja daljeg servisiranja javnih dugova, kao i sadašnje fiskalne politike, pa je najbolje što buduća vlada može učiniti poduzimanje radikalnih, ali nepopularnih mjera," izjavio je Gligorov u razgovoru za Nacional.

Slične ocjene iznijeli su prošlog tjedna i stručnjaci Ekonomskog instituta iz Zagreba koji su upozorili na to da bi izostanak odlučnih akcija nakon izbora mogao potaknuti nepovjerljivost financijskih tržišta i dovesti do pada kreditnog rejtinga s negativnim ekonomskim posljedicama. U slučaju nastavka nestabilnosti u eurozoni analitičari Ekonomskog instituta ne isključuju mogućnost da hrvatsko gospodarstvo uđe u novu recesiju koja bi mogla ostaviti snažne posljedice na gospodarstvo kroz daljnji gubitak radnih mjesta i potrebu za snažnim strukturnim prilagodbama u nepovoljnom okruženju.

UOSTALOM I U NEDAVNOM izvješću agencije za kreditni rejting Fitch "Kriza eurozone: Sredstva rizika za europska tržišta u nastajanju" iskazana je zabrinutost zbog događaja u Italiji i eurozoni općenito, ali i u Hrvatskoj kao zemlji ugrožena kreditnog rejtinga. Financial Times je objavio da analitičari Fitcha procjenjuju da je hrvatski bankarski sustav ugrožen jer su talijanske banke vlasnici većine banaka u Hrvatskoj i tek nešto manje od polovice ukupne bankovne aktive u Hrvatskoj. Članice eurozone koje su se našle u dubokoj krizi, ponajprije Italija i Španjolska, morat će zatražiti pomoć MMF-a jer sredstva kojima raspolaže Europski fond za financijsku stabilnost nema dovoljno novca za pomoć tako velikim zemljama. U Kukuriku koaliciji zabrinutost je izazvala i mogućnost da kriza zahvati Francusku i Njemačku, a tim putom mogle bi polako krenuti Austrija i Finska. Italija, Njemačka i Austrija najvažniji su naši trgovinski partneri i njihovi problemi postati će i hrvatski - stav je stručnjaka buduće vlade.

U PRVOJ FAZI MILANOVIĆ će pokušati izbjeći MMF. Preciznije, MMF i Svjetska banka trebaju biti svojevrsni jamci da je proračun za 2012. održiv i da osigurava rast gospodarstva. U Kukuriku koaliciji očekuju da će se predstavnici MMF-a ponajprije uključiti kao savjetnici budućoj vladi, a aranžman s MMF-om zatražit će se tek ako gospodarske mjere nove vlade ne budu postigle očekivane rezultate. Tri glavne mjere koje bi trebale dovesti do povećanja gospodarskih aktivnosti jesu investicije u energetiku i promet, subvencioniranje domaćih proizvođača i privlačenje stranih investitora, pri čemu se posebno računa s ulagačima s Dalekog istoka, dakle Kine, Japana i Južne Koreje. Uspije li buduća izvršna vlast u prvom dijelu mandata privući nekoliko ozbiljnih inozemnih investitora, postići će efekt - povećanu zaposlenost i rast BDP-a te će tako ispuniti predizborna obećanja. Slavko Linić je krajem prošloga tjedna ponovno otvorio ovu temu, ali pritom je izabrao skup koji su prenijeli isključivo lokalni mediji. Na taj je način rekao što je želio, a da nije HDZ-u pružio šansu da njegov istup još jednom iskoristi u predizbornoj kampanji:

"MMF ZAISTA NIJE BAUK i, uostalom, prvo će biti riječ o pregovorima s njima, a tek onda o sklapanju aranžmana. Činjenica je da MMF nudi kamatu od tri posto, a i da ćemo mi, ako aranžmana bude, itekako jasno znati postaviti svoje uvjete", izjavio je Linić prošlog petka na tribini Kukuriku koalicije u Rijeci. Drugim riječima, koliko god koalicija SDPHNS- IDS-HSU pokušava širiti optimizam, na vlast će doći u najgorem mogućem trenutku. Kriza u kojoj se posljednje tri godine nalazi Hrvatska mogla bi ispasti blaga u usporedbi s onim što dolazi 2012. Nova vlada suočit će se s problemima koji su izazvani vanjskim događanjima, ponajprije recesijom u EU, a neće imati 100 dana poštede. Od početka ih očekuje grčevita borba za izbjegavanje ekonomsko- socijalnog kolapsa u Hrvatskoj.