Noćna mora Patricia Aguera iz 'Hrvatskog bajoslovlja' Vida Baloga"Djeca još imaju zrno neposredne i spontane mašte, otvorenost koja još može komunicirati izravno i slobodno, a sve im je teže to zadržati zbog prevelika pritiska da odrastu i očeliče se", kaže hrvatski ilustrator i animator Zdenko Bašić koji je upravo u Zagrebu predstavio svoju knjigu "Sjeverozapadni vjetar" u izdanju Planetopije. Riječ je o njegovoj prvoj autorskoj knjizi - koju prati i izložba njegovih radova u Klovićevim dvorima u Zagrebu - a dosad je čitateljima bio najpoznatiji po slikovnicama o Pinokiju i Alisi, rađenima za britansku izdavačku kuću Carlton, a koje je u Hrvatskoj također objavila Planetopija.

Zdenko Bašić pripada prvoj generaciji diplomanata na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Za svoje radove dobio je nagrade ULUPUH- a, Kiklop i Grigor Vitez, a sa svojim suradnikom Manuelom Šumbercom autor je i dvaju animiranih filmova: “Priča o snijegu – Anđeli u snijegu” i “Guliver”. Ulomci iz "Gulivera" korišteni su u Gibonijevu spotu za pjesmu "Žeđam", a suradnja se ponovila i na nadrealističkom spotu za pjesmu "Vesla na vodu". Najveće inozemne uspjehe Bašić pak postiže surađujući od 2006. s The Brigh Agency u Londonu koja ga povezuje s engleskim izdavačima.

"Od djetinjstva sam okružen pričama i knjigama", kaže Bašić. "Ilustracija i animacija bile su mi najbliže da izrazim svoju unutarnji svijet. Nikada nisam odlučio da ne želim raditi za odrasle, nego za djecu. A možda sam u tome svijetu ostao zato što kroz svoj rad komuniciram s djetetom u sebi." U Zagrebu je upravo izašla i slikovnica "Moj najljepši Božić" najuspješnijeg hrvatskog ilustratora za mlade Svjetlana Junakovića. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti Brera u Milanu, a ilustraciju predaje na ALU Zagreb te na Internacionalnoj ljetnoj školi u Sarmedeu u Italiji. "Zamolili smo Junakovića za suradnju jer je on u vrhu europske ilustracije i zbilja je udahnuo život toj priči", kaže Ksenija Abramović, direktorica Laudata koji je izdao "Moj najljepši Božić". Junaković je dobio čak 31 nagradu - prošle godine čak 6 u 5 zemalja, i to za slikovnicu, dizajn i animirani film. Samo zadnjih godina održao je izložbe u Italiji, Belgiji, Portugalu, Mađarskoj, Njemačkoj i Japanu, a njegove knjige bile su najljepše 2009. u Sloveniji, 2008. u Italiji i Hrvatskoj i 2007. u Španjolskoj.

JUNAKOVIĆ JE PO obrazovanju kipar, a u njegovim knjigama ilustracija je daleko više od pratioca teksta. Junaković je nerijetko autor i teksta i crteža, a tu je često vrlo inovativan: tako je, primjerice, jedna njegova slikovnica podijeljena u dvije knjige koje rašomonski pričaju istu priču iz vizure oca i kćeri. U "Malom velikom svijetu" je pak, prema duhovitim Junakovićevim ilustracijama, Luko Paljetak napisao stihove, pa bi se moglo reći da je zapravo pisac ilustrator slika. Vjerojatno najveći uspjeh u inozemstvu Junaković je postigao "Velikom knjigom portreta" gdje je velikim majstorstvom parafrazirao glasovite slike iz povijesti umjetnosti i na mjesto portretiranih ironično smjestio životinje - s platna Rembrandta ili Van Dycka gledaju četveronošci, a umjesto renesansnog kneza stoji pingvin; ta je knjiga na Sajmu dječje knjige u Bologni 2007. proglašena najboljom slikovnicom na svijetu. Novu slikovnicu upravo je predstavio i Tomislav Torjanac koji je postigao svjetski uspjeh pobijedivši na međunarodnom natječaju za ilustriranje "Pijeva života".

Za tu je knjigu Yann Martel dobio 2002. nagradu Man Booker, jednu od najvažnijih književnih nagrada na svijetu, nakon čega je "Pijev život" preveden na 40 jezika i prodan u 7 milijuna primjeraka. Škotski izdavač Canongate Books raspisao je s britanskim listom The Times, australskim The Age i kanadskim The Globe and Mail međunarodni natječaj za ilustratora tog romana - na koji se javilo 1600 umjentika iz cijelog svijeta. "Baš sam drijemao kad me je nazvao Yann i rekao mi da sam pobijedio", kaže skromno Torjanac.

TOMISLAV TORJANAC ilustracije slika u velikim formatima, a potom ih digitalno obrađuje. Taj 'Mačak i vrag' Tomislava Torjancaspoj modernog i tradicionalnog - uz maštovitost i veliku vještinu - jamči mu mnogo narudžbi. Ilustracije su mu bile izlagane na više samostalnih i skupnih izložbi u Hrvatskoj i u drugim zemljama, a 2006. i 2007. uvrštene su i u prestižni američki ilustratorski godišnjak "Spectrum: The Best in Contemporary Fantastic Art". U zadnje vrijeme mnogo radi za Mozaik knjigu: "Slikovnicu 'Djevojčica i div' ilustrirao sam prema tekstu slovenske spisateljice Neli Kodrič Filipić, koji se bavi ozbiljnom i prečesto prisutnom temom generacijskog nasilja u obitelji. Knjiga progovara o tome kako se bol, tuga i strah prenose kroz obitelj iz generacije u generaciju, sve dok ih netko ne odluči izbaciti iz sebe", kaže Torjanac. Za tu je slikovnicu dobio 2009. nagrade Kiklop i Lice knjige za najbolju naslovnicu. Lice knjige i nagradu Grigor Vitez dobio je 2010. za slikovnicu "Kako živi Antuntun" prema pjesmi kojom je želio djeci poručiti da je u redu biti drukčiji, jer ljudi poput Antuntuna čine ovaj svijet zanimljivim. Ove godine ilustrirao je slikovnicu Grga Čvarak prema pjesmi Ratka Zvrka. "Grgu sam prikazao kao dvanaestogodišnjeg mangupa vatrena temperamenta i zlatna srca te ga smjestio u kasne 70-e svoga djetinjstva. Ilustracije obiluju autobiografskim elementima i ikonografijom onog vremena", kaže Torjanac.

ILUSTRACIJI ZA DJECU na nov način pristupa Danijel Srdarev, slikar-grafičar koji je diplomirao 2007. na ALU u Zagrebu u klasi Zlatka Kesera, dok je crtež proučavao u klasi Nives Kavurić- Kurtović. "Smatram da djecu treba poticati na kreativnost, ali ne ih na nju prisiljavati", kaže Srdarev i nastavlja: "Stvari iz djetinjstva ostavljaju trag i sigurno se u životu ljudima javljaju kao svjesna ili nesvjesna refleksija, pogotovo ako su vizualni tipovi." Srdarev je sudjelovao na brojnim izložbama u zemlji i svijetu, a dobitnik je i mnogih nagrada, među kojima se ističe zlatna nagrada Graphisa u New Yorku – “Gold G” - Graphis Poster Annual gdje se plakat, nastao u suradnji s dizajnericom Majom Bagi, našao rame uz rame s radovima Miltona Glasera te renomiranih studija i agencija, kao što su Pentagram Design i Apple Computers. Da je riječ o autoru koji je kontinuirano prisutan na svjetskoj sceni vidi se i po tome da je jedan plakat Srdareva i Maje Bagić i ove godine odabran među 10 najboljih plakata na svijetu prema izboru Američkog časopisa HOW.

SRDAREV JE ZA AGM iz Zagreba ilustrirao niz edukativnih slikovnica "Umjetnost za djecu" te za njih na ovogodišnjem Zagrebačkom salonu osvojio jednu od tri jednakovrijedne nagrade. Već dvije godine zaredom knjige iz serije "Umjetnost za djecu" odabrane su među najljepša izdanja hrvatskih izdavača prema izboru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te izložene na Book Art International festivalu u Frankfurtu, te na izložbi najbolje dizajniranih knjiga na sajmovima u Frankfurtu i Leipzigu. "Ilustriranju knjiga za djecu pristupam iskreno, ali i samokritčno", kaže Srdarev koji smatra da u Hrvatskoj ima puno kvalitetnih autora, ali da nema i toliko kvalitetne produkcije knjiga za djecu. "Izdavači bi trebali voditi više brige o djetetu, a manje o komercijalnom aspektu. Puno je toga shematizirano i na razini dosjetke, a djeci treba poboljšati percepciju i ponuditi im kvalitetne sadržaje na temelju čega će graditi i razvijati svoju svijest", kaže Srdarev.

"U Hrvatskoj mi je ljepše nego u Parizu", kaže mladi venecuelanski umjetnik Patricio Aguero, ilustrator knjige Vida Baloga "Hrvatska bajoslovlja" koja je bila pravi hit nedavno završena Interlibera. Aguero je u Caracasu studirao na akademiji Cristobal Rojas te je diplomirao na Instituto universitario de estudios superiores de artes plasticas Armando Reveron. Umjetnički je djelovao u rodnoj Venezueli, te u Barceloni, a u Hrvatskoj je pažnju javnosti privukao upravo "Bajoslovljem". Poznati glumac Vid Balog, naime, pasionirani je bibliofil i skupljač etnografskog blaga i tijekom godina skupio je mnoštvo autentičnih priča o bićima iz hrvatskih mitova, legendi i bajki. Ilustriranje te velike fantastične enciklopedije Balog je ponudio Agueru s kojim je surađivao na kazališnom projektu. "Vid Balog je okupio Krešimira Dolenčića, njegovu suprugu Anu Tonković Dolenčić i mene i pričao nam o Svarožiću, Perunu, Velesu... Ja sam za sve to prvi put čuo", kaže Aguero koji je u Zagrebačkom kazalištu lutaka izradio lutke za predstavu "Svarožić".

"Vid me je nakon toga pozvao da mu ilustriram njegovu knjigu, a kada bih ga pitao kako izgledaju vile ili neka druga bića, on mi je rekao neka samo slobodno maštam", kaže Aguero koji je svojim ilustracijama toliko oduševio i autora i publiku da mu je izdavač AGM iz Zagreba povjerio i rad na nastavcima enciklopedije. "U prvom dijelu su fantastična bića iz Podravine, a u drugom će biti iz Slavonije", kaže Aguero koji pretpostavlja da će za sva fantastična hrvatska bića trebati barem tri ili četiri debele knjige. Na pitanje je li se bojao dok ih je slikao, odgovorio je s osmijehom: "Malo da. Ali slične mi je priče već pričala moja baka u Caracasu".