29.11.2011. / 15:42

Autor: Hina

Krajnje personalizirana kampanja, traži se "jaki" lider

Krajnje personalizirana kampanja uoči nedjeljnih parlamentarnih izbora u Sloveniji pokazala je sklonost birača da u kriznim vremenima traže "jake vođe", a tome su se trendu priklonile i vodeće političke grupacije.

Janez JanšaJanez JanšaKrajnje personalizirana kampanja uoči nedjeljnih parlamentarnih izbora u Sloveniji pokazala je sklonost birača da u kriznim vremenima traže "jake vođe", a tome su se trendu priklonile i vodeće političke grupacije.

Bivši premijer Janez Janša glavni je kandidat konzervativnih birača za sastavljanje nove vlade i vodeći u predizbornim anketama nekoliko dana pred izlazak na birališta.

Janši i njegovi politički protivnici priznaju sposobnost "djelovanja u izvanrednim situacijama" koja im je nedostajala kod predsjednika Socijaldemokrata (SD), aktualnog premijera Boruta Pahora. To je i bio razlog da se tradicionalno lijevo biračko tijelo okrene nekoć uspješnom direktoru Mercatora Zoranu Jankoviću kao glavnom kandidatu ljevice. Karizmatični ljubljanski gradonačelnik svoju je stranku, za razliku od Janše, osnovao prije samo nekoliko tjedana, ali bi ona po prognozama mogla biti druga po broju osvojenih mandata u novom parlamentu i kvariti mogućnost sastavljanja većinske koalicije po ukusu dosadašnje oporbene desnice.

Najavljeni izborni "potop" manjih stranaka na ljevici (liberalni demokrati i stranka Zares), te desnici (Jelinčičevi nacionalisti), ali i uspješna kampanja Janše, ali i Jankovića, te Građanske liste Gregora Viranta (također jedne od novih, ekspresno osnovanih stranaka pred izbore) svjedoče da slovenski birači, više od imena stranaka i njihovih manje-više sličnih programa, traže odlučne lidere za koje misle da bi ih mogli izvesti iz kriznih vremena koje će diktirati produžavanje gospodarske krize.

Izborne prognoze za aktualnog premijera Boruta Pahora slabe su, uz ocjene da je kao političar "premekan" i da je brži na riječima nego na djelu, unatoč tome što je on zadnjih dana kampanje imao odlične i marketinški dorađene predizborne nastupe te je u odnosu na početak kampanje utrostručio broj očekivanih glasova na izborima na preko 10 posto.

Pahoru izgleda ne pomaže ni to što je ostao potpuno čist u "negativnoj kampanji" koja se u međuvremenu razvila između glavnih protagonista izbora, u prvom redu Jankovića i Janše. U toj je prljavoj kampanji razmijenjeno više teških udaraca ispod pojasa između samih kandidata i pratećih medijskih "orkestara", bilo u vezi s pitanjem bogaćenja i skrivene imovine nad nekretninama, bilo o poslovanju preko računa u inozemstvu, klijentelizmu ili pak u vezi s dvojbenim potezima rodbinski povezanih osoba.

Janša je u razgovoru za tjednik "Reporter" ovih dana Jankovića nazvao kandidatom lažne "kavijar-ljevice", iza koje navodno stoji bivši predsjednik Milan Kučan, te ga optužio da je enormno zadužio najprije Mercator, a onda i ljubljansku općinu, ustvrdivši da je mit o njegovim menadžerskim sposobnostima izmišljen. Mediji u Janšinoj orbiti Jankovića, koji je jedan od bogatijih Slovenaca (iako i dosta zadužen), nazivaju slovenskom varijatnom Berlusconija.

Iz suprotnog tabora stižu pak sumnjičenja kako bi "autoritarni" Janša kao premijer opasno "orbanizirao" Sloveniju (što je aluzija na sporne poteze madžarskog premijera Orbana u vezi rješavanja krize i odnosa prema Europskoj uniji), ili pak da je zbog afere Patrija i optužnice o korupciji Janša "slovenski Sanader".

Janković pak tvrdi da bi slovenska vlada pod njegovim vodstvom izgledala kao nekadašnja Mercatorova direktorska ekipa u kojoj su "učinkovitost" i predani rad bili jedini kriterij za napredovanje i jamac dugogodišnjih poslovnih uspjeha. Prema Jankovićevu predizbornom obećanju, Slovenija bi, unatoč krizi, za samo četiri godine mogla ponovo imati godišnje stope rasta od 4 posto, što većina ekonomista u sadašnjoj situaciji drži iluzornim optimizmom i pružanjem nade.

Za razliku od toga, Janšin program nudi velike uštede u prvim godinama, kako bi se manjak državnog proračuna za nekoliko godina sveo u Maastrichtske kriterije (tri posto BDP-a), ali uz "očuvanje sadašnje razine životnog standarda". Kako to ispuniti, a istodobno stvoriti obećanih novih 40.000 radnih mjesta veliko je pitanje. Jednako kao i radikalno smanjenje broja zaposlenih u državnom sektoru uz ubrzanu privatizaciju, s čime se Janša nije proslavio u svom premijerskom mandatu od 2004. do 2008. godine.

Iako glavni kandidati za premijerski položaj obećavaju "čvrstinu" i "odlučnost" u svojim potezima već na početku, njihov kapacitet za najavljene promjene, a osobito za izvođenje zahtijevanih reformi poput mirovinske uvelike će ovisiti o koalicijskim partnerima u budućoj vladi u kojoj će svakako morati biti i neka od manjih stranaka, koje imaju drukčije interese.

Pretpostavljenu koaliciju stranaka desnice koju bi htio formirati Jaša tako bi mogao kočiti "agrolobi", bude li prisiljen koalirati sa Slovenskom pučkom strankom (SLS) ili pak "umirovljenička populacija", ako bi se kao i prije sedam godina odlučio za partnera uzeti Demokratsku stranku umirovljenika (DESUS).

Vezane vijesti

Slovenske banke sve teže kreditiraju gospodarstvo

Slovenske banke sve teže kreditiraju gospodarstvo

Slovenska središnja banka upozorila je u srijedu na rastuće gubitke slovenskih banaka zbog čega se i dalje smanjuju mogućnosti kreditiranja… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika