Ove je godine ekološka mreža Global Footprint Network proglasila 27. rujna „Svjetskim danom prekoračenja". Bio je tek rujan, a svi Zemljini prirodni izvori za ovu godinu već su bili iskorišteni. Sat našeg planeta otkucava.

Danas koristimo 1.5 puta veću količinu od one koju planet može ponuditi. A ipak još uvijek ima ljudi koji trpe glad i nemaju pristup vodi i struji. U stvari, najsiromašnije i najranjivije zemlje najviše su pogođene uništavanjem okoliša. One su za njega i najmanje odgovorne.

Geografski, jug je doveden u nepovoljan položaj industrijalizacijom sjevera. Ranjivost je dvostruka: zemlje najizloženije riziku najovisnije su o prirodnim izvorima. Primjerice, mnogi starosjedioci koji žive u ekosustavima poput malih otočnih država, arktičkih regija ili velikih nadmorskih visina osobito su podložni učincima klimatskih promjena. Ekonomska i ekološka međuovisnost tako je stvorila neravnotežu na različitim razinama sustava koju treba ispraviti.

Pristup čistoj pitkoj vodi je ljudsko pravo i bit će zajamčeno u nadolazećim godinama. Isto vrijedi za pristup električnoj struji zbog njezine ključne uloge u razvoju. Kako naglašava nedavno objavljeni UNDP-ov Izvještaj o ljudskom razvoju, moramo uvažiti povezanost između održivog i pravičnog napretka. Težnje manje imućnih moraju se u potpunosti uzeti u obzir pri postizanju veće ekološke održivosti. Pojam distributivne pravde kao među- i unutargeneracijske pravičnosti mora postati dio većinskog razmišljanja.

Očekuje se da će do sredine 21. stoljeća svjetska populacija doseći 9 milijardi. 9 milijardi ljudi na planetu sa sve oskudnijim izvorima. Stoga je osnovni globalni izazov koristiti prirodne resurse na održiv, pošten i učinkovit način unutar sljedećeg desetljeća.

Europska unija odgovara na ovaj izazov svojom Kartom resursne učinkovitosti. Njezina vizija za 2050. godinu uključuje rast europskoga gospodarstva na način koji poštuje granice planeta i ograničenost izvora. Preciznije, pretjerani izlov ribe u morima, prekomjerno trošenje prirodnih izvora i naš utjecaj na ekosustave drastično će se smanjiti. Nadalje, gubitak bioraznolikosti i degradacija zemlje bit će zaustavljeni. Istodobno će se značajno poboljšati kvaliteta vode i zraka, klimatska zaštita i naš općeniti ekološki otisak.

Kako bismo ostvarili ovu viziju, moramo uključiti sve utjecajne elemente: vlade će se posvetiti ambicioznim ciljevima nacionalne resursne učinkovitosti; industrije trebaju shvatiti da je održivi biznis put napretka, a potrošači će činiti održive izbore.

Posljednje ali ne i najmanje važno, shvatit ćemo krizu kao novu priliku i utabati put održivoj budućnosti. Moramo zamijeniti mit o neprekidnom rastu i povezano povećanje potrošnje novim konceptom „dobrog života za sve" koji se neće mjeriti samo stopom BDP-a i to će biti novo jamstvo prosperiteta i poslova.

- Kolumna je dio online debate 'Održivost u dobrom društvu' koju zajednički vode Social Europe Journal, Friedrich-Ebert-Stiftung London Office i Compass.

Napisao: Jo Leinen, predsjedavajući u Odboru za zaštitu okoliša, zdravlja i prehrane pri Europskom parlamentu

Preneseno s portala www.social-europe.eu

Prevela Diana Robaš