Vladimir PutinU cijeloj Rusiji otvorena su u nedjelju birališta na parlamentarnim izborima, na kojima se ponovo očekuje pobjeda vladajuće Jedinstvene Rusije.

Prvi su na birališta počeli izlaziti stanovnici ruskog dalekog istoka, još u subotu navečer po srednjoeuropskom vremenu, a do nedjelje rano ujutro otvorena su birališta u svim dijelovima najveće zemlje svijeta, podijeljene u devet vremenskih zona.

Građani biraju 450 zastupnika Državne Dume, donjeg doma ruskog parlamenta, a mogu birati među stranačkim izbornim listama sedam registriranih stranaka.

Registriranih birača je nešto manje od 110 milijuna koji mogu dati svoj glas na oko 95.000 birališta u zemlji.

Na izborima se natječu kandidati vladajuće stranke Jedinstvene Rusije, kojoj se predviđa pobjeda, ali ne više i dvotrećinska većina u Dumi, Komunističke partije, ultranacionalističke Liberalne demokratska stranke (LDPR), Pravedne Rusije, kao i kandidati stranaka Prava Stvar, Jabloko i Domoljubi Rusije.

Očekuje se da će u novi saziv ruske Dume ući četiri stranke koje su bile i u petom sazivu, a to su Jedinstvena Rusija, komunisti, LDPR i Pravedna Rusija. Analitičari smatraju da ostale stranke - Prava Stvar, Jabloko i Domoljubi Rusije - neće ostvariti izborni prag od sedam posto za ulazak u Dumu.

Prijašnji sazivi parlamenta imali su četverogodišnji mandat, ali su ga zastupnici posljednjeg saziva produljili na pet godina "u interesu stabilnosti".

Vodeće agencije za istraživanje javnog mišljenja ocijenile su da Jedinstvena Rusija aktualnog premijera i vjerojatno budućeg predsjednika države Vladimira Putina, iako će i dalje imati većinu u parlamentu, neće ponoviti rekord iz 2007. godine kada je osvojila 64,3 posto glasova. Također navode da će ta stranka osvojiti nešto više od 50 posto glasova što znači da neće imati dvotrećinsku većinu u Dumu potrebnu za promjene ustava.

Rezultati ovih izbora svakako će utjecati na Putinov autoritet i njegovu mogućnost da i dalje diktira politiku. Putin se planira vratiti na dužnost predsjednika na izborima iduće godine, a ako bude izabran imat će šestogodišnji mandat i teoretski bi mogao ostati u Kremlju do 2024. Dužnost premijera trebao bi tada preuzeti sadašnji predsjednik Dmitrij Medvedev.

Izbore prati 697 stranih izbornih promatrača, od kojih je gotovo polovica iz Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Vijeća Europe, i više od 500 tisuća domaćih, izjavio je predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva Vladimir Čurov.

Više od 331 tisuće djelatnika ministarstva unutarnjih poslova osigurava izbore diljem zemlje, a javni red i mir u Moskvi uoči i tijekom izbora održava 51.500 policajaca i pripadnika unutarnje vojske ministarstva, dok ih je na prošlim izborima za Dumu 2007. bilo 20.000. Zamjenik čelnika moskovske policije Vjačeslav Kozlov izjavio je da je pred izbore provedena preventivna pretraga 159.000 stanova, među kojima su bili stanovi osam stranaca i 17.000 ljudi koji nelegalno žive u Moskvi.

Pripadnici policije dežuraju na svim biralištima i to ne samo radi očuvanja reda i mira nego i zbog mogućih kršenja izbornih zakona, među kojima su nedopuštena agitacija ili potkupljivanje birača, priopćilo je ministarstvo. Nakon izbora policajci će osigurati prijevoz izbornine dokumentacije.

Ministarsvo unutarnjih poslova upozorilo je stranke i pokrete, za koje postoje informacije da planiraju održati manifestacije na dan izbora, da to ne čine bez prethodno dobijene suglasnosti vlasti.