ArhivaVlada Zorana Milanovića bit će veća od kabineta Jadranke Kosor, koji broji 19 članova. Još uvijek nije poznato koliko će se dodatnih stolaca donositi za veliki stol u vladinoj dvorani za sjednice, ali prema dostupnim informacijama, Kukuriku vlada imat će najmanje 21 ministra, s portfeljom ili bez njega. Konačan broj znat će se kada se definira novi Zakon o vladi, koji među prvima dolazi na klupe 7. saziva Sabora, a koji se još uvijek finišira, pod supervizijom Nevena Mimice. Uvodit će se neki novi resori, a neki postojeći, nelogično sklopljeni, razdvajat će se. Brojčano veću vladu na ministarskoj razini u idućoj administraciji smanjivat će ukidanjem državnih tajnika čiji je broj bujao po svim ministarstvima, a vratit će se dužnost zamjenika ministra.

Iako je većina ministarskih imena poznata, ništa još nije zacementirano i sve ovisi o definitivnim rezultatima izbora, odnosno o većini koju su birači odlučili dodijeliti lijevom savezu. U ozbiljne i službene razgovore o ekipiranju svog tima mandatar iduće vlade Zoran Milanović kreće tek od ponedjeljka, kada bude jasno hoće li morati širiti koaliciju kako bi dobio stabilnu parlamentarnu većinu. Milanović inzistira na političkoj vladi, bez famoznih nestranačkih stručnjaka, s jakim stranačkim imenima.

Prvi Milanovićev suradnik, čelnik strateškog partnera HNS-a Radimir Čačić, dolazi na dužnost potpredsjednika Vlade za gospodarstvo, i s te pozicije namjerava koordinirati sedam resora. Preuzima i ministarstvo gospodarstva u kojemu si je već izabrao zamjenika, višeg starijeg potpredsjednika Agrokora za inozemna tržišta Damira Kuštraka, koji je bio doministar financija u Račanovoj vladi.

Posebnu važnost u Milanovićevoj vladi imat će Mimica kao potpredsjednik za unutarnju i vanjsku politiku, s posebnim naglaskom na eurointegracije. Ustrojit će se i poseban Vladin ured za europske poslove, kojim će ravnati Mimica, jer je Milanovićev stav da europska pitanja sada, nakon zaključenja pregovora, postaju dio unutarnje hrvatske politike. Takvom se rješenju protivi buduća šefica diplomacije Vesna Pusić, koja smatra da europski poslovi i dalje trebaju ostati u ingerenciji Zrinjevca. Dodatno nezadovoljstvo, može se čuti u Kukuriku kuloarima, kod nje izaziva i činjenica da će u lancu odlučivanja o vanjskim poslovima zapravo biti tek četvrta, nakon premijera Milanovića, predsjednika države Ive Josipovića koji sukreira inozemne poslove, te potpredsjednika Mimice. O njezinim ingerencijama i djelokrugu rada razgovori unutar vladajuće koalicije tek predstoje. Pozicija potpredsjednice Vlade čeka i Milanku Opačić, koja će nadgledati resore socijalne politike. Nije još pala odluka hoće li imati i portfelj, jer se još uvijek razmatra mogućnost formiranja ministarstva rada i mirovinske politike, a u tom slučaju pripalo bi čelniku HSU-a Silvanu Hrelji. Prvi Kukuriku umirovljenik takvom rješenju nije baš sklon, navodno bi mu bila prihvatljivija dužnost potpredsjednika Sabora. Četvrti Milanovićev potpredsjednik, prema aktualnom dogovoru, bit će dekan splitskog Ekonomskog fakulteta i SDP-ov stranački strateg Branko Grčić, koji bi trebao dobiti i resor regionalnog razvoja i europskih fondova, na koje nova vlada jako računa u izvlačenju zemlje iz krize.

U SDP-u objašnjavaju i da bi Grčićeva zadaća bila amortizacija i omekšavanje Čačićeve dominacije i utjecaja u gospodarskoj sferi, od čega pomalo strahuju, a u prilog tome navode i Grčićev stav da "nikada ne bi dopustio da mu Čačić šefuje". Puno se očekuje i od Račanova ministra financija Mate Crkvenca koji će voditi novoformirani Ured za strateško planiranje. O državnoj blagajni, unatoč nekoliko žutih kartona koje je zaradio tijekom predizborne kampanje, trebao bi skrbiti Slavko Linić.
Izvjesno je da bivši ravnatelj policije Ranko Ostojić preuzima MUP, Rajko Ostojić zdravstveni resor, a treći Ostojić, Veljko Ostojić iz IDS-a, nevoljko će preuzeti brigu o turizmu. Draže bi mu bilo i dalje voditi Rivieru Poreč, ali je popustio pod stranačkim pritiskom. Hematolog Mirando Mrsić na čelu je MORH-a, za što je od presudne važnosti bio blizak odnos sa šefom države. Umirovljeni brigadir Ante Kotromanović novi je braniteljski ministar, Arsen Bauk ministar uprave, a Gordan Maras vodit će ministarstvo malog i srednjeg poduzetništva, resor koji se izdvaja iz dosadašnjeg ministarstva gospodarstva. Planira se i zasebno ministarstvo zaštite okoliša koje ide u ruke Mireli Holy, dok je ostali dio tog ministarstva, prostorno uređenje i graditeljstvo, namijenjeno HNS-ovu osječkom dogradonačelniku, inženjeru elektrotehnike Ivanu Vrdoljaku. U HNS-u inzistiraju na tome da Vrdoljak bude ministar, pa ga se spominje i u kombinacijama za poljoprivredni resor, što je ipak manje izgledno. Upravo se kandidat za ministra poljoprivrede pokazao kao priličan problem koaliciji, jer još nisu iznjedrili kandidata oko kojeg su se svi okupili i kojim su svi zadovoljni. Mediji su do sada nominirali Dragicu Zgrebec, ali uglavnom slijedom logike da je riječ o osobi koja je pripremila stranački program za poljoprivredu, u dva mandata vodila saborski Odbor za poljoprivredu te stranački Savjet. U SDP-u se može čuti kako ne bi bilo iznenađenje da novi ministar poljoprivrede bude koprivnički gradonačelnik Zvonimir Mršić. Fotelju primorsko-goranskog župana Zlatko Komadina mijenja za onu ministra prometa i mora.

Prilične su nedoumice i oko novog ministra pravosuđa, resora koji je u priličnom rasulu i pod posebnim nadzorom Bruxellesa. Sutkinja Ika Šarić, kojoj je ta funkcija nuđena, nije zainteresirana. Za razliku od nje, Ingrid Antičević Marinović jest zainteresirana da ponovno bude ministrica, no čini se da ipak nije u Milanovićevoj viziji. Kao najozbiljniji kandidati iskristalizirali su se SDP-ov predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Boris Šprem i šef Glavnog odbora SDP-a Josip Leko, s tim da se obojica radije vide u fotelji predsjednika Sabora. Lekine su šanse navodno i nešto veće. Nejasna je situacija i oko imena prvog kulturnjaka u državi. Oklade su za sada na strani Nenada Stazića, iako ni u SDP-u nisu svi oduševljeni tim rješenjem, a primjedbi ima i kulturna scena. U bubnju je još uvijek i ime HNS-ove uzdanice Andree Zlatar, koje će se aktivirati ovisno o tome koliko će HNS pridonijeti ukupnom rezultatu koalicije. "Ako Čačić u 3. izbornoj jedinici donese, primjerice, deset mandata, sigurno je da se njegova pregovaračka pozicija prema Milanoviću učvršćuje i jasno je da će tražiti i četvrtog ministra", očekuju u SDP-u. Upravo s tom računicom HNS u pričuvi drži Andreu Zlatar, a kao izvrsno rješenje za ministra znanosti nude i rektora riječkog sveučilišta Peru Lučina. Ipak, vjerojatnije je da mandat na čelu znanstveno-obrazovnog resora ponovi SDP-ovac Gvozden Flego, dok su izgledi Nevena Budaka najmanji.
Tenzije oko ministarskih imena u ovom tjednu tek počinju rasti, no u svoju novu dužnost potpuno je siguran glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan, koji će preuzeti vođenje stranačkog Kluba zastupnika. U koalicijskim vladama to je vrlo odgovorna i zahtjevna dužnost, jer traži osiguravanje discipline svojih i partnerskih zastupnika kako bi Vladini prijedlozi dobili zeleno svjetlo.

Nakon što su građani rekli svoje, na scenu stupa predsjednik Josipović, čija će uloga biti tek formalna osvoji li Kukuriku koalicija najmanje 76 mandata. Ako je rezultat jasan i situacija s parlamentarnom većinom čista, konzultacija neće ni biti i tek će protokolarno Milanoviću dodijeliti mandat za sastav nove vlade. Ne bude li brojčano stanje ono kojemu se nadaju u Kastavskom savezu, ni predsjednik ne namjerava žuriti, nego će čekati DIP-ovu objavu konačnih izbornih rezultata, pogotovo ako se na nekim biračkim mjestima izbori budu morali ponavljati i ako bi mogli utjecati na definitivni rezultat. Tek tada namjerava otvoriti konzultacije s izbornim akterima, što znači da stranačke promenade ovoga tjedna na Pantovčaku gotovo sigurno neće biti.