Objavljeno u Nacionalu br. 404, 2003-08-12

Autor: Mate Granić

SAT POLITIČKE ANATOMIJE

Neka SDP, umjesto državnog proračuna, plati Coronu za poboljšanje imidža svojih ministara

Da članica neke vlade svečano otvara običan lift, kao što je to učinila ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović, apsolutna je novost u predizbornim kampanjama. Ali da se predizborna kampanja jedne stranke financira iz državnog budžeta, u demokraciji je apsolutno nedopustivo

Mate Granić, predsjednik DC-aMate Granić, predsjednik DC-aHrvatska je zaista jedinstvena država u Europi, a Račanova Vlada uvodi neke nove modele ponašanja, nepoznate u demokratskim državama. Svečano otvaranje lifta jedne ministrice (ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović) novina je nezabilježena u Europi u predizborno vrijeme. Nakon toga možemo se samo zapitati što nas sve čeka u predizbornoj kampanji od ove vlade. Premijer Ivica Račan, koji nikako da odredi datum izbora, hladnokrvno angažira američku agenciju Corona International za poboljšanje imidža Vlade, ili preciznije, za svoju predizbornu kampanju na teret poreznih obveznika. U svakoj demokratskoj državi to bi bio prvorazredni skandal. Angažiranje međunarodne agencije za poboljšanje imidža Vlade i premijera Račana je legitimno, ali samo ako je na njegov račun ili na račun njegove stranke SDP-a, ali ne i na račun poreznih obveznika. U Hrvatskoj to zasad prolazi bez posljedica.

Koalicijski partneri ne protestiraju jer su i sami radili slične stvari, a posebno HNS i HSS (ministri Radimir Čačić i Željko Pecek), a veći dio oporbe ponaša se kao da ne želi ničim remetiti godišnje odmore premijera Račana i njegovih ministara. Na žalost, to je vrlo opasno za državu, posebno za njenu europsku budućnost. Zato Račanu predlažem da radi jačanja demokracije u Hrvatskoj i demokratskih normi ponašanja SDP hitno plati troškove Corone International za poboljšanje imidža premijera i Vlade jer u protivnom, ako se ova praksa ne prekine, Vlada može pričati što god hoće o europskim integracijama, ali mi ćemo biti sve dalje od njih (barem po ponašanju). Možemo samo pretpostaviti kakve će sve ideje dobiti lokalni čelnici za vlastitu promidžbu na državni trošak, ako takvu praksu premijer i Vlada ne prekinu.

Glas Istre
O poslovanju Glasa Istre ne znam mnogo, ili gotovo ništa, ali način na koji župan Istarske županije Ivan Jakovčić napada Glas Istre i miješa se u poslove i uređivanje tog lista, nije zabilježen u bilo kojoj ozbiljnoj demokratskoj državi. Svoje nezadovoljstvo pisanjem tog lista Jakovčić, bivši ministar za europske integracije, treba rješavati na drugi način – sudom ili javnim polemikama. Nema političara koji barem ponekad nije osjetio tendenciozno pisanje nekog novinara ili lista o sebi. Ni novinari ni novine nisu svete krave, ali ovo što čini Jakovčić prevršilo je svaku mjeru. Kao da se ovako žestokom kampanjom protiv jednog privatnog lista želi nešto prikriti od javnosti prije parlamentarnih izbora. Na žalost, reakcije medija i političara, posebno oporbe, nisu dovoljno odlučne, jer ako Jakovčić uspije s Glasom Istre, pitanje je koji je privatni list sljedeći. Ako u poslovanju Glasa Istre ima kriminala, to je pitanje kriminalističke policije i Državnog odvjetništva, a o pisanju Glasa Istre može suditi samo javnost.

George Soros
Uspješni burzovni mešetar George Soros, koji je dosad na burzovnim špekulacijama zaradio 7 milijardi američkih dolara, čovjek za kojeg se sumnja da je izazivač bankarske krize na Dalekom istoku, osnivač Otvorenog društva, u koje je dosad uložio oko pola milijarde dolara, javno je uložio 10 milijuna dolara da spriječi ponovni izbor Georgea Busha za predsjednika SAD-a. To je u Americi legalno i dio je demokratske prakse. Ali bit će vrlo zanimljivo kako će se u sljedećih godinu i pol dana ponašati američka vlada prema Otvorenom društvu koje u tranzicijskim državama Europe ima značajna ulaganja – u nevladine organizacije, medije, kabelsku televiziju, posebno s obzirom na to što je Otvoreno društvo dosad imalo mnogo sukoba s vladama zemalja u srednjoj i istočnoj Europi, ali i podršku SAD-a.

Gospodarski pojas
Na temelju Konvencije o pravu mora UN-a iz 1982. gospodarski pojas dosad je proglasilo 135 zemalja. Preporuke EU za zaštitu ribljeg fonda, ekološku zaštitu te za borbu protiv organiziranog kriminala upućuju da je sazrelo vrijeme da i Hrvatska proglasi gospodarski pojas u Jadranskom moru. Točno je da dokraja nisu definirane granice na moru ni prema Crnoj Gori (sporazum o Prevlaci je privremen) ni prema Sloveniji te da Italija iz gospodarskih razloga (interesi talijanskih ribara) nije sa simpatijama gledala na hrvatsko proglašavanje gospodarskog pojasa na moru. Ali to je u skladu s nacionalnim interesom da se Jadransko more kao zatvoreno more može ekološki bolje zaštititi ako se proglasi gospodarski pojas, te da se riblji fond tako može bolje iskorištavati i obnavljati. Hrvatska treba diplomatski obazrivo obavijestiti EU o svojim razlozima za proglašavanje diplomatskog pojasa, kao i Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Italiju. Ali Hrvatska se ne smije dati ucjenjivati ni od koje države, a pogotovo ne od Slovenije koja je dosad odbijala obvezujuću međunarodnu arbitražu za razgraničenje na moru. To, naravno, ne smije biti nikakav predizborni potez (HSS-ova inicijativa na to miriše). Optimalno bi bilo da se u Saboru oko te odluke postigne puni politički konsenzus parlamentarnih političkih stranaka, kao što je to učinjeno i s rezolucijom o kandidaturi Hrvatske za EU. Treba priznati da je tu inicijativu započeo i na njoj dosad najviše radio HSP.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika