IlustracijaZa Visoku povjerenicu Ujedinjenih naroda (UN) za ljudska prava Navi Pillay 2011. je bila "iznimna godina". Posvuda na Zemlji ljudi su u većem broju zatražili javno poštovanje njihovih prava. Najveći napredak ona vidi u državama na sjeveru Afrike i na Bliskom istoku. No, ne zaboravlja spomenuti i neke druge demonstracije (u nešto drugačijem kontekstu) - u Madridu, New Yorku, Londonu. Pillay kaže da su "ti ljudi zatražili slobodu od straha i slobodu od bezizgledne situacije".

Pozitivna, ali ne i euforična bilanca. Tako 2011. godinu i ljudska prava ocjenjuje i Theodor Rathgeber iz njemačkog "Foruma ljudska prava". Za više od 50 nevladinih organizacija koje su članice Foruma, Rathgeber redovito promatra sjednice UN-ovog Vijeća za ljudska prava u Ženevi.

Tamo je Rathgeber uočio "svježi vjetar". To tijelo koje se sastoji od 47 država relativno velikom većinom je usvojilo rezoluciju kojom se osuđuje kršenje ljudskih prava u Iranu, odnosno slanje promatračke misije u Bjelorusiju. To su "gotovo male senzacije", smatra on. Naime, prilikom utemeljenja Vijeća 2006. većina zemalja članica je zahtijevala potpuno ukidanje instrumenta donošenja rezolucija i promatračkih misija.

Dvostruka senzacija

Prava je senzacija (dvostruka!) bila i sjednica Vijeća za ljudska prava o stanju u Libiji krajem veljače. Libijski veleposlanik pri UN-u distancirao se tada u Ženevi od Gadafijevog režima. A Vijeće je isključilo Libiju. Takve dvije stvari nisu se dogodile nikada ranije u povijesti ovog UN-ovog tijela, odnosno tijela koje mu je prethodilo - Komisija za ljudska prva.

U studenome je Vijeće okončalo prvi krug postupka redovite provjere stanja ljudskih prva u svim (194) zemljama članicama UN-a. Sve zemlje su sudjelovale u tom postupku i na vrijeme su predale nacionalne izvještaje - Rathgeber tu činjenicu posebno ističe kao "znakovitu".

U okviru novog postupka nadzora, zemlje članice vrlo intenzivno su sudjelovale i u debati o nacionalnim izvještajima. 160 država postavilo je ukupno 20.000 pitanja o njima. U mnogim slučajevima toj brojci treba pridodati i kritične izvještaje nevladinih organizacija, na koje su pogođene zemlje morale reagirati pred Vijećem.

Promatrač njemačkog Foruma kritizira "podvojenu ulogu Zapada". Članice zapadne skupine u UN-u, u koju spadaju SAD, Kanada i većina europskih zemalja, bile su doduše "otvorene, pouzdane i susretljive, kad se radi o situaciji s ljudskim pravima u tim zemljama", napominje Rathgeber. Ali one su, dodaje on, bile "nevjerojatno slijepe kad se radilo o temama koje su relevantne za ljudska prava, npr. povećanje cijena hrane na svjetskom tržištu i slično. "Zapad se ponašao kao da te teme nemaju veze s ljudskim pravima", kritizira Nijemac: "Ponašanje Zapada je bilo jednostavno sramotno!"

Poput virusa...

UN-ova povjerenica Pillay dodaje kako je napredak u poštivanju ljudskih prava (prije svega na sjeveru Afrike i na Bliskom istoku) omogućen korištenjem interneta, mobitela i društvenih mreža poput Facebooka i Twittera. "Vlade su, zahvaljujući tim medijima, konačno izgubile monopol nad širenjem informacija i više ne mogu cenzirati sadržaje", napomenula je ona u poruci uoči Svjetskog dana poštivanja ljudskih prava (10. prosinca).

Pillay dodaje da su se u 2011. "ljudska prava širila poput virusa". Unatoč svim problemima u posljednje vrijeme (npr. u Siriji ili Egiptu), UN-ova povjerenica je optimistična, ona vjeruje da će se taj razvoj nastaviti i u idućoj godini.

Autor: Andreas Zumach / Srećko Matić