13.12.2011. / 11:35

Autor: Nacional.hr

Joseph Stiglitz

Što može spasiti euro?

Prema Nobelovcu Stiglitzu, rezovi u javnom sektoru samo će pogoršati recesiju, a europski vođe svjesni su da je potrebno prije svega pronaći novu „formulu rasta", no radije „drže propovijedi o onome što je trebala učiniti neka prethodna vlada". Takva retorika, upozorava on, „neće riješiti probleme Europe - i neće spasiti euro"

Joseph StiglitzJoseph StiglitzNobelovac i profesor na sveučilištu Columbia Joseph Stiglitz osvrnuo se u tekstu 'Što može spasiti euro?' na pogoršanje krize u eurozoni i rastu kamatnih stopa koji je ponukao ekonomiste u Europi i Americi da se zapitaju „ne samo hoće li euro preživjeti, već kako osigurati da njegova propast prouzroči najmanje previranja". Stiglitz kritizira europske političke čelnike zbog manjka uvida u uvjete potrebne za opstanak jedinstvene valute - ispostavlja se da fiskalna disciplina nije jedini preduvjet kako se u početku vjerovalo pa „sada europski vođe kažu da treba kontrolirati deficite na tekućim računima zemalja članica eurozone".

Stiglitz smatra neobičnim što se svjetski ulagači u krizi okreću SAD-u koji „godinama ima ogroman deficit na tekućem računu" te napominje da bi nadzor nad „lošim" deficitom zahtijevao „daleko veće intervencije u privatni sektor nego što to impliciraju neoliberalne doktrine jedinstvenog tržišta koje su bile u modi u doba osnivanja eura". Po njemu je logično da vlade država poput Španjolske odlučuju o ograničavanju određenih investicija i tokova kapitala koje ocjenjuju lošima, ali „takva bi politika trebala biti prokletstvo za zagovarače slobodnog tržišta u Europskoj uniji".

Stiglitz navodi primjere prijašnjih kriza u Latinskoj Americi 1980-ih, Meksiku 1994., Istočnoj Aziji i Skandinaviji, od kojih je svaka svojom pojavom pobijala ponuđena objašnjenja prethodne. No, uočava i zajedničku crtu svih prijašnjih kriza, kao i najnovije koja je započela 2008.: „financijski su se sektori loše ponašali, propustivši procijeniti kreditne sposobnosti i upravljati rizicima onako kako su trebali". Euro je, smatra on, otežao problem oduzevši vladama „dva ključna sredstva prilagodbe - kamatnu stopu i stopu razmjene", dok se Europska središnja banka prvenstveno bavi inflacijom u doba kada su "glavni izazovi nezaposlenost, rast i financijska stabilnost. Bez zajedničkog fiskalnog vodstva, jedinstveno tržište otvorilo je put poreznom natjecanju", koje Stiglitz proglašava putem u propast.

IlustracijaIlustracijaMobilnost radne snage i migracije također su se, po njemu, pokazale štetnima po produktivnost jer sada „pojedinci mogu odabrati hoće li plaćati dugove svojih roditelja" i naprosto se iseliti iz zemlje ukoliko im to nije po volji. Migracije u Americi, objašnjava on, funkcioniraju kao sastavni dio sustava jedinstvenog tržišta i valute, ali tamo federalna vlada pomaže „državama suočenima s, recimo, visokom nezaposlenošću, dodjeljujući im dodatne porezne prihode" - metoda koja u Europi nailazi na snažno protivljenje Nijemaca.

Također, Stiglitz se pita jesu li europske zemlje smanjene produktivnosti spremne prihvatiti depopulaciju na način na koji je prihvaća SAD kod svojih nekonkurentnih država ili, u drugom slučaju, „suočiti se s bolnom 'unutarnjom' devalvacijom". On ne vjeruje u tvrdnje sjevernih europskih zemalja da će „euro funkcionirati ako se drugima nametne učinkovita disciplina" i smatra njihove optužbe na račun južnih zemalja samozavaravanjem koje previđa pravi problem: „visoki dugovi, bili oni rezultat privatnih ili javnih pogrešaka u proračunu, moraju se rješavati unutar okvira eura." Prema Stiglitzu, rezovi u javnom sektoru samo će pogoršati recesiju, a europski vođe svjesni su da je potrebno prije svega pronaći novu „formulu rasta", no radije „drže propovijedi o onome što je trebala učiniti neka prethodna vlada". Takva retorika, upozorava on, „neće riješiti probleme Europe - i neće spasiti euro".

Vezane vijesti

'Njemačka ucjena'

'Njemačka ucjena'

Vrhovna koordinatorica borbe protiv europske financijske krize, njemačka kancelarka Angela Merkel, pravi razlog trenutnom jadnom stanju "Starog… Više

Komentari

registracija
30/11/10

jato, 13.12.11. 14:45

Niti sam neki ekspert niti znanstvenik a niti ekonomist, međutim dovoljno sam pametan i vidovit da vidim što je negativno.
Sve će se to raspasti kao kula od karata,to je izmišljotina za bogate.


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika