Goran ŠaravanjaGrupa UniCredit objavila je svoje nove kvartalne makroekonomske prognoze za područje zemalja Srednje i istočne Europe. Ističu da je gospodarstvo u trećem kvartalu 2011. zabilježilo rast od 0,6% na međugodišnjoj razini i 0,3% u odnosu na drugo tromjesečje, pa su sukladno tome korigirali prognozu za gospodarski rast ove godine sa 0,2% na nulu.

„Za 2012. godinu prognoziramo pad gospodarske aktivnosti od 0,5% - taj relativno mali pad gospodarske aktivnosti dobrim je dijelom vezan uz očekivanja da eurozona neće ući u recesiju dogodine već samo zabilježiti usporavanje rasta sa 1,6% ove godine na 0,8% u 2012. Domaći faktori koji oblikuju ovu prognozu su očekivanje restriktivnije fiskalne politike u uvjetima gdje nema prostora za vođenje labavije monetarne politike kao i relativno slaba kreditna aktivnost", rekao je glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja povodom objave CEE Quarterly izvještaja za prvi kvartal 2012.

„Najveći rizik za našu prognozu je visina zaduživanja javnog sektora - u uvjetima ograničenog pristupa inozemnim izvorima financiranja, rizik istiskivanja privatnog sektora je veći što je potreba javnog sektora za financiranjem veća", pojasnio je Šaravanja.

„S druge strane ne bi bilo iznenađenje da tekući račun platne bilance u 2012. završi u suficitu. Naime, smanji li se uvoz malo više u odnosu na naša očekivanja, taj bi se scenarij lako mogao ostvariti. Iako očekujemo povećanje stranih direktnih ulaganja u 2012. na 1,2 milijardi eura, činjenica da će otplata vanjskog duga iduće godine iznositi približno 18 milijardi eura upućuje na nastavak deprecijacijskih pritisaka na kunu. Očekujemo stabilni tečaj u 2012., ali istovremeno ne vidimo prostora za labaviju monetarnu politiku - dapače, izvjesnije je zaoštravanje", rekao je Šaravanja.

„Očekujemo da će nova Vlada voditi restriktivniju fiskalnu politiku. Stoga, ostajemo pri prognozi smanjenja proračunskog deficita sa 6% BDP-a ove godine na 5,0% u 2012. godini iako još nisu poznati konkretni potezi u domeni ekonomske politike (čekamo donošenje proračun za 2012. i konkretne reformske poteze). Za proračunski deficit i financijske obveze koje dospijevaju prognoziramo potrebu za financiranje konsolidirane opće države od 3 milijarde eura dogodine", komentirao je izglede fiskalne politike Šaravanja dodajući da je jedan neosporni plus za Hrvatsku činjenica da do travnja 2014. ne dospijeva niti jedna inozemna obveznica države.

„Ishod parlamentarnih izbora bio je u skladu sa svim anketama o javnome mnijenju. Nova bi Vlada sa 81 mandata u Saboru mogla bi biti konstituirana prije kraja godine. Sada se fokus seli na ekonomsku politiku. Kao što smo više puta isticali kombinacija vjerodostojnog plana za generiranje primarnog suficita tijekom ovog mandata, ubrzanje strukturnih reformi i veća otvorenost prema privatnim investicijama ključne su za održavanje investicijskoj kreditnog rejtinga", zaključio je Šaravanja.