Objavljeno u Nacionalu br. 407, 2003-09-02

Autor: Mate Granić

SAT POLITIČKE ANATOMIJE

Da enormno povećanje vanjskog duga Hrvatske nije problem misli još samo hrvatska vlada

Sve je više ozbiljnih nezavisnih financijskih stručnjaka koji upozoravaju da je propao gospodarski koncept ove Vlade, te da je to uz gubitak samokontrole prije izbora glavni razlog enormnog povećanja vanjskog duga Hrvatske

Mate Granić, predsjednik DC-aMate Granić, predsjednik DC-aVijeće sigurnosti UN-a donijelo je novu rezoluciju kojom je razdvojilo tužiteljstvo Haaškog tribunala za Ruandu (dobit će posebnog tužitelja), od onog za bivšu Jugoslaviju koje će i dalje voditi Carla Del Ponte. Optužnice se mogu podizati do kraja 2004., a suđenja se trebaju završiti do 2006. Žalbeni postupci se trebaju završiti do kraja 2008. kad se očekuje i završetak rada Međunarodnog kaznenog suda u Haagu. Vijeće sigurnosti je posebno pozvalo BiH i Hrvatsku na suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, te pozvalo na uhićenje Radovana Karadžića, Ratka Madića i Antu Gotovinu. Premijer Račan je prosvjedovao kod predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti na izjednačavanju notornih krvnika i najvećih ratnih zločinaca na prostoru bivše Jugoslavije Karadžića i Mladića s hrvatskim generalom Antom Gotovinom. Ujedno je premijer Račan pozvao Gotovinu da se preda i svoju nevinost brani pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu.

Rezoluciju je predložila Britanija što ne iznenađuje. Zaista je žalosno da se u istoj rezoluciji Vijeća sigurnosti u istoj rečenici, zajedno spominju Karadžić, Mladić i Gotovina. Ali sada je potpuno jasno da veći dio međunarodne zajednice, uključujući i Vijeće sigurnosti UN-a i EU, ne vjeruju hrvatskoj Vladi da je učinila sve da se general Gotovina pojavi pred Haaškim sudom. Nesnalaženje hrvatske Vlade i loša koordinacija između hrvatske Vlade i predsjednika Republike nakon intervjua Gotovine u ovom tjedniku, stvorili su uvjerenje u međunarodnoj zajednici da hrvatska Vlada ne čini sve što može da se slučaj Gotovina riješi. Ako slične stavove prema slučaju Gotovina ponovi i glavna haaška tužiteljica Carla Del Ponte u svom godišnjem izvješću Vijeću sigurnosti u rujnu, onda je sasvim jasno da Britanija neće ratificirati a Nizozemska notificirati Sporazum o stabilnosti i pridruživanju s Hrvatskom. Čekat će se parlamentarni izbori i nova vlada. EU neće žuriti s davanjem mišljenja o kandidaturi Hrvatske za EU. Ako tome dodamo i brojna otvorena pitanja u odnosima sa susjednim državama, a posebno sa Slovenijom i BiH, ali i sa Srbijom i Crnom Gorom, onda vanjskopolitička bilanca Račanove vlade dobiva pravu dimenziju. Posebno je zabrinjavajuća smušena i neodlučna, a često i nestručna, politika prema susjednim državama. Hrvatska treba odlučniju, stručniju i bolje koordiniranu vanjsku politiku. U protivnom, Hrvatske se može oprostiti od nade da ćemo se priključiti Rumunjskoj i Bugarskoj na putu u EU 2007. godine.

Vanjski dug Hrvatske
Da enormno povećanje vanjskog duga Hrvatske nije problem (od 9,8 milijardi dolara 1999., na 19 milijardi dolara 2003.), misli još samo hrvatska Vlada. Povezano s deficitom platne bilance od 8 posto BDP-a te vanjskotrgovinskim deficitom većim od 7 milijardi dolara ove godine, Hrvatska je ne samo ugrožena i na pragu argentinskog sindroma, nego će i u slučaju promjene Vladine politike, što se očekuje od nove vlade, oporavak biti vrlo težak, dug i bolan. HNB je povukao prve restriktivne korake prema komercijalnim bankama i izazvao nezadovoljstvo dijela tih banaka. Očekuju se još i bolniji potez. To jedino ne zabrinjava premijera Račana, Linića i Crkvenca. O problemima vanjskog duga Hrvatske već postoji konsenzus ne samo unutar oporbe nego i gotovo svih ozbiljnih financijskih stručnjaka, kao i Savjeta HNB-a, a u zadnje vrijeme i sindikata.

To će svakako pokazati saborska rasprava o vanjskom dugu Hrvatske na koju je trebalo čekati nekoliko mjeseci nakon zahtjeva DC-a. Vlada je uporno ignorirala ozbiljna upozorenja i raspravu u Hrvatskom saboru. To radi i danas, ali ne više s takvom sigurnošću i odlučnošću kao prije nekoliko mjeseci. Održavaju se i prvi tematski sastanci hrvatske Vlade i HNB-a o vanjskom dugu Hrvatske i deficitu platne bilance, a sve je više ozbiljnih nezavisnih financijskih stručnjaka koji upozoravaju da je propao gospodarski koncept ove Vlade, te da je to uz gubitak samokontrole prije izbora glavni razlog enormnog povećanja vanjskog duga Hrvatske. U konačnici sve će to platiti građani Hrvatske i porezni obveznici. Vjerujem da će to na sljedećim parlamentarnim izborima prepoznati hrvatski birači.

Vezane vijesti

Žalbeno vijeće 'što prije' odlučuje o sudbini novih dokaza

Žalbeno vijeće 'što prije' odlučuje o sudbini novih dokaza

Žalbeno vijeće Haaškoga suda u predmetu "Gotovina i Markač" donijet će odluku o zahtjevu obrane za uvođenjem novih dokaza u žalbeni postupak "što je… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika