Objavljeno u Nacionalu br. 408, 2003-09-11

Autor: Mate Granić

SAT POLITIČKE ANATOMIJE

Prije izbora ne rješavaju se otvorena pitanja sa susjedima

Hrvatska muca umjesto da snažnom diplomatskom akcijom prisili Sloveniju na obvezujuću međunarodnu arbitražu

Mate Granić, predsjednik DC-aMate Granić, predsjednik DC-aHrvatska vanjska politika ne snalazi se u odnosima sa Slovenijom. Slovenska vlada, Državni zbor i predsjednik Republike Janez Drnovšek čvrsto su podržali ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela i njegove radikalne jednostrane stavove oko zahtjeva za teritorijalnim izlazom Slovenije na otvoreno more, te oštrog opiranja proglašavanju gospodarskog pojasa Hrvatske, kao i pritiske na Hrvatsku da potpiše i ratificira odbačeni parafirani sporazum o državnoj granici.

Slovenija umjesto Hrvatske internacionalizira problem odnosa između dviju zemalja. Dobro koristi sve prednosti svoje pozicije članice EU od svibnja 2004. Hrvatska muca umjesto da snažnom diplomatskom akcijom prisili Sloveniju na obvezujuću međunarodnu arbitražu pozivajući se na helsinšku povelju prema kojoj sve zemlje kandidati koji ulaze u EU ako imaju graničnih sporova moraju ih prijaviti međunarodnom Sudu pravde u Haagu. Hrvatska Vlada propušta proglasiti gospodarski pojas konsenzusom svih političkih stranaka u Saboru.

Italija, koja ima najsnažniju ribarsku flotu na Sredozemlju, sigurno neće poticati Hrvatsku na proglašavanje gospodarskog pojasa, ali će kao ozbiljna država poštovati Konvenciju o pravu mora iz 1982. i suvereno pravo Hrvatske da proglasi gospodarski pojas. S Italijom, u skladu s istom konvencijom, potrebno je postići dogovor o izlovu viška ribe kako bi se zaštitila prava talijanskih ribara, ali naravno uz plaćanje i u kvotama koje odgovaraju Hrvatskoj. To treba ponuditi i Sloveniji, ali Hrvatska ne smije pregovarati sa Slovenijom o pravu da proglasi gospodarski pojas, osim o mogućnosti izlova viška ribe. Točno je da na slovenske nervozne akcije ne treba odgovarati na isti način, ali je nužna diplomatska akcija da bi se zemljama EU objasnila pozicija Hrvatske i oko pregovora o državnoj granici i oko stavova o državnoj granici i oko proglašavanja gospodarskog pojasa.

Što radi hrvatska vanjska politika i diplomacija? Ministar Picula rješava svjetske probleme razoružanja u Beču, a zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović objašnjava hrvatske pozicije uglavnom otpravnicima vanjskih poslova u Zagrebu. Ministar i Ministarstvo vanjskih poslova kao da su se izgubili u diplomatskoj krizi sa Slovenijom. Dok u Sloveniji sva državna tijela – od vlade, Državnog zbora, do predsjednika Republike – raspravljaju o stavovima ministra Rupela, hrvatska Vlada nema nikakvu strategiju rješenja. Izjave i stavovi zamjenika ministra vanjskih poslova Šimonovića profesionalno su točni, ali politički bez jasnog strateškog cilja. To i nije funkcija zamjenika ministra vanjskih poslova. Za dobro koordiniranu i vođenu diplomatsku akciju prema svim državnim tijelima u zemlji te za diplomatsku akciju prema EU, SAD-u, susjednim zemljama te članicama Vijeća sigurnosti potrebno je odlučno vodstvo i stavovi ministra vanjskih poslova. Toga, na žalost, nema. Hrvatska mora hitno proglasiti gospodarski pojas i diplomatskom akcijom prisiliti Sloveniju na obvezujuću međunarodnu arbitražu. Ali ne samo hrvatska javnost nego i neiskusniji diplomati ne znaju što zapravo Ministarstvo vanjskih poslova hoće i kakva mu je strategija. To nas može skupo stajati i što se tiče nacionalnih interesa i što se tiče međunarodnog kredibiliteta Hrvatske.

Problem gospodarskog pojasa u vladajućoj koaliciji nije bilo mudro otvarati tri mjeseca prije izbora. Trebalo ga je riješiti ili početkom ove godine ili ostaviti novoj vladi. U predizborno vrijeme otvorena pitanja sa susjedima se ne rješavaju. Ali sada, kad je to pitanje otvoreno, političkim konsenzusom političkih stranaka u Saboru treba ga odmah riješiti i zaustaviti svaku politizaciju ove krize na domaćoj političkoj sceni, a prema Sloveniji treba pokazati odlučnost utemeljenu na međunarodnom pravu. Ako slovenska vlada zbog domaće javnosti ne može povući 3-4 vojnika sa Svete Gere (koji su došli na taj položaj u studenome 1991., dakle nakon proglašenja samostalnosti obiju država, te su zadnja vojska jedne strane države u Europi na teritoriji druge bez njene volje), smiješno je da trebamo čekati i odgađati proglašavanje gospodarskog pojasa za neka bolja vremena odnosa sa Slovenijom. Osim toga, za Hrvatsku je bolje da na sastanak u Veneciji, gdje će se razgovarati o zaštiti zatvorenih mora, dođe s gotovim rješenjem nego da bude predmetom bilo kakvih neprincipijelnih pritisaka. Točno je da EU predlaže dijalog i pregovore o svim spornim pitanjima. To je, primjerice, pitanje državne granice ili pitanje Ljubljanske banke podružnice Zagreb. Tu nema unilateralnih rješenja. Ali pitanje proglašavanja gospodarskog pojasa suvereno je pravo Hrvatske u skladu s Konvencijom o pravu mora iz 1982. i čekanje na dogovor sa Slovenijom je velika iluzija koje se ova vlada treba osloboditi.

Mogućnost stvaranja koalicije HSLS – DC pobudila je veliku pažnju hrvatske javnosti. Već prva istraživanja javnog mišljenja pokazala su da bi ova koalicija mogla biti najmanje treća politička snaga na predstojećim parlamentarnim izborima. Na inicijativu predsjednika HSLS-a Dražena Budiše obje strane ozbiljno pregovaraju. Ima otvorenih pitanja koja su posljedica različitih procjena terena. Šanse za konačan dogovor postoje. Vodstva obiju stranaka trebaju preuzeti veliki dio odgovornosti za uspjeh ove poželjne koalicije. Zanimljivo je zabilježiti da nema niti jedne medijske podvale ili nesmotrene izjave bilo koga iz vodstva i jedne i druge stranke. Ovo upućuje da će DC i HSLS uspješno surađivati, bez obzira na uspjeh pregovora, a sam uspjeh stvorio bi potpuno nove okolnosti na domaćoj političkoj sceni.

Vanjski dug Hrvatske je prema službenom izvješću HNB-a (potkraj svibnja) 19,2 milijarde dolara. Deficit platne bilance je 8 posto BDP-a, a vanjsko-trgovinski deficit prvih šest mjeseci ove godine je veći od 4 milijarde dolara. Vlada je uporno podcjenjivala upozorenja oporbe, posebno DC-a. Došlo je vrijeme naplate. Ona će sigurno doći i na predstojećim parlamentarnim izborima, iako svi tragični efekti ovih brojki još nisu prepoznati u hrvatskoj javnosti. Onu stvarnu cijenu platit će građani Hrvatske i porezni obveznici. Sa svim ovim problemima suočit će se nova hrvatske vlada koja će odmah trebati povlačiti radikalne poteze kako bi se zaustavili negativni trendovi. Nova vlada dugo će osjećati posljedice propalih projekata ove vlade, posebno u brodogradnji (ne samo “Viktora Lenca”), i davanja državnih jamstava propalim tvrtkama radi socijalnog mira.

Vezane vijesti

Čobanković prihvatio većinu ribarskih zahtjeva, ali odbio proglsiti gospodarski...

Čobanković prihvatio većinu ribarskih zahtjeva, ali odbio proglsiti gospodarski pojas

Nakon sinoćnjeg četverosatnog sastanka u Zadru potpredsjednik Vlade i ministar Petar Čobanković i predstavnici ribara usuglasili su se o većem dijelu… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika