Zoran Milanović ima važnijih briga od otvaranja fronte prema CrkviHrvatski biskupi ne strahuju da će pobjeda Kukuriku koalicije ugroziti materijalne interese i društveni položaj Katoličke crkve. Upravo zato - s iznimkom uobičajenih eskapada Ivana Miklenića i don Anđelka Kaćunka - i nije bilo reakcija zbog dolaska na vlast lijevo-liberalne koalicije, koja je uvjerljivo pobijedila na nedavnim parlamentarnim izborima.

CRKVA SE, UOSTALOM, nije oglašavala ni u predizbornoj kampanji, osim izrazito uopćenom porukom koju je Hrvatska biskupska konferencia objavila sredinom listopada na završetku zasjedanja održanog u Varaždinu. Ali ovaj put sve se dijametralno razlikovalo od 2007. kad je Katolička crkva eksplicitno podržavala HDZ i Ivu Sanadera, dok je ovaj put vjernicima upućen tek općeniti apel u kojem su pozvani da prilikom glasanja “u sebi pronađu mudrost”, a ujedno je podržan i ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sve u svemu, biskupi su se još prije dva mjeseca odrekli Hrvatske demokratske zajednice, međutim, podjednako važna je i njihova poslijeizborna šutnja. Vodeći crkveni krugovi još su u proljeće shvatili da slijedi poraz HDZ-a, i odlučili su se ne kompromitirati podrškom gubitnicima.

Ionako još nisu zaboravljeni zadnji predsjednički izbori kada je uvjerljivo pobijedio Ivo Josipović, unatoč snažnoj crkvenoj potpori Milanu Bandiću. Biskupi su zaključili kako je ponavljanje slične greške posljednje što im treba, i prepustili su Jadranku Kosor i HDZ neumitnoj sudbini. Iako u politici treba izbjegavati osobnu razinu, crkvena hijerarhija nije zaboravila niti da je upravo Jadranka Kosor bila glavna pobornica donošenja liberalnog Zakona o umjetnoj oplodnji, a blisko je surađivala i s predstavnicima homoseksualnih udruga. Ovih dana, uostalom, od bliskih suradnika Josipa Bozanića može se čuti pojašnjenje prema kojemu za Katoličku crkvu u suštini nema razlike između HDZ-a i Kukuriku koalicije. Posljednje HDZove vlade rado su isticale demokršćansku opciju, ali u stvarnosti donosile su zakone kojima se snažno protivila Katolička crkva; od omogućavanja rada nedjeljom i stvaranja pretpostavki za jednakopravnost istospolnih zajednica do toga da donedavnoj vladi desnog centra niti u jednom trenutku nije ozbiljno razmatrala mogućnost zabrane pobačaja.

RAZUMIJE SE, sve ovo ne znači kako su u Crkvi sretni zbog dolaska na vlast koalicije pod vodstvom Zorana Milanovića, međutim, prevladao je pragmatizam i očekivanje da nova lijevoliberalna vlada neće smanjiti crkvene beneficije. U prvom redu, biskupi očekuju nedvosmislenu izjavu Milanovićeve vlade kako neće mijenjati, a kamoli ukinuti ugovore između Republike Hrvatske i Vatikana. Izgleda kako oko toga mogu biti sigurni jer jedini političar koji se zalaže za reviziju Vatikanskih ugovora jest Ivan Grubišić, bivši svećenik koji je 4. prosinca postao saborski zastupnik. Katolička crkva očekuje i nastavak povrata nekretnina koje je oduzeo socijalistički režim, odnosno financijsku naknadu, baš kao i to da Kukuriku koalicija neće reducirati sredstva koja se Crkvi isplaćuju iz državnog proračuna. Ovo je veoma važan zahtjev budući je recesija pogodila i crkvene krugove. Nacionalov sugovornik, inače dobro upućen u poslovne odnose unutar crkvene hijerarhije, nedavno je ispričao kako su donacije vjernika i desetak puta manje nego prije nekoliko godina. Financijska situacija je tako slaba da su uspreni radovi na izgradnji i obnovi brojnih objekata, a pogotovo je teško brojnim župnicima, od kojih mnogi žive u derutnim stanovima za čiju obnovu više nema novca. Treći zahtjev hrvatskih biskupa odnosi se na opću političku klimu u novim uvjetima. U Crkvi ne strahuju od nekakve “crvene Hrvatske”, no činjenica je da je od 4. prosinca cjelokupna vlast u rukama lijevo- liberalnih političkih snaga, štoviše, i premijer Milanović i predsjednik Josipović dolaze iz SDP-a, a socijaldemokrati su postali i pojedinačno najjača stranka u državi. Opozicija skoro i ne postoji jer HDZ očekuju unutarnja previranja, a drugih konzervativnih stranaka nema.

U TAKVIM OKOLNOSTIMA, crkveni vrh očekuje da se Milanovićeva vlada suzdrži od, onoga što na Kaptolu ocjenjuju radikalnim potezima. Ovdje nije riječ o ukidanju vjeronauka jer takvo što nitko ne očekuje, ali Katolička crkva s nezadovoljstvom primila za sada neformalne najave po kojima će vjeronauk biti prvi ili zadnji školski sat, ili najavu Milanke Opačić o uvođenju seksualnog odgoja u nastavni program. Premda se u obje situacije radi o potpuno opravdanim (za sada) idejama, one doista derogiraju povlašteni položaj koji Katolička crkva u Hrvatskoj uživa još d 1990. godine. Vatikanski ugovori koji su potpisani u drugoj polovici devedesetih, Crkvi su osigurali utjecaj u područjim obrazovanja i medija – dakle u sferama u kojima u sekularnim društvima isključiva nadležnost pripada državi. Katolička crkva se ovih beneficija sigurno neće odreći bez gunđanja, dok, s druge strane, Kukuriku koalicija je po svojem svjetonazoru predestinirana na stvaranje društva koje neće ovisiti o stavovima klera. Naposljetku i izborni rezultati su pokazali kako na sličan način razmišlja i većina hrvatskih građana. Biskupi su odlučili pričekati prve poteze Milanovićeve vlade.

Zasada su napadi na Kukuriku koaliciju stigli samo iz najradikalnijih crkvenih krugova kao što je tjednik Glas Koncila i pojedinaca poput Anđelka Kaćunka, kojega su zbog desničarskih eskapada crkvene vlasti protjerale iz Zagreba u Liku. Kaćunko je žestoki protivnik liberala i ulaska Hrvatske u Europsku uniju, ali njegovi nastupi su tako iritantni da i u crkvenim krugovima izazivaju indignaciju. Prije nekoliko dana novinari Večernjeg lista su otkrili da je lagao kad je napisao kako je zbog pobjede Kukuriku koalicije obrijao glavu. U stvarnosti samo je fotošopirao vlastitu sliku, zbog čega je u novinama objavljena druga slika iz fotoshopa u kojoj je prikazan kao Pinokio kome je zbog laganja narastao nos.

IVAN MIKLENIĆ, glavni urednik Glasa Koncila, ozbiljniji je kritičar barem zato što se radi o glasilu Zagrebačke nadbiskupije. Iako bliski Bozanićevi suradnici tvrde kako nadbiskup nema utjecaja na Miklenića, teško im se može vjerovati. Glas Koncila je implicitno antieuropski tjednik, a EU tvorevima kojom upravljaju liberali, masoni i anacionalni političari. U najnovijem komentaru "Osposobljavanje za odluku" Ivan Miklenić opet je upozorio da predstoji odluka koja nije teška samo zbog toga što Hrvatska po pozitivnom ishodu referenduma gubi svoju samostalnost i znatan dio svoga suvereniteta, nego je iznimno teška i zato što većina u Hrvatskoj nije ni minimalno primjereno upoznata s time što eventualni ulazak Hrvatske u EU stvarno donosi za budućnost hrvatskoga naroda i svih hrvatskih građana. "Potrebno je podsjetiti da je dosad, umjesto upoznavanja stvarne slike Europske unije, javnosti u Hrvatskoj ponuđena tek promidžba, a poznato je da promidžbi nikada nije cilj istina ni stvarnost, nego pridobivanje simpatija, odnosno zavođenje. Također treba otvoreno reći da su vlasti koje su se odlučile za promidžbu umjesto objektivnog i vjerodostojnog informiranja o EU-u, zapravo manipulirale javnošću i hrvatskim građanima, a to otkriva da im nije bilo na pameti služenje općemu dobru, nego partikularni interesi, poglavito interesi političara koji se mahom vide u dobro plaćenim europskim foteljama", stav je glavnog urednika Glasa Koncila. U stvarnosti, likovi kao što su Miklenić i Kaćunko predstavljaju crkvenu batinu. Dok biskupi šute i čekaju, oni trebaju upozoravati novu vlast da će morati računati s Katoličkom crkvom, koja se nema namjeru odreći dosadašnjih povlastica.

Crkva može i mora podnositi agnostike na vlasti, ali sigurno neće vlast koja bi pokušala reducirati njezina prava. Ako se to dogodi, u napad će krenuti svi koji su to napravili 2001. kad je prijetio državni udar. No Milanovića i njegovu vladu čeka toliko problema da im nije u interesu otvarati i frontu protiv biskupa.