Sulejman Tihić, Milorad Dodik i Dragan Čović (arhiva)Bosna i Hercegovina 2012. godinu dočekuje u najdubljoj krizi otkako je potpisivanjem Daytonskog sporazuma 1995. godine okončan troipolgodišnji rat u toj zemlji, nepodijeljena je ocjena brojnih analitičara i medija.

Na isteku 2011. godine ta država i dalje ima vlast u tehničkom mandatu iako su izbori provedeni još u listopadu 2010. godine.

Šest političkih stranaka koje su tada dobile najveću potporu birača i ujedno osvojile najveći broj zastupničkih mjesta u državnom parlamentu ni nakon četrnaest mjeseci nisu uspjele dogovoriti raspodjelu ministarskih mjesta pa stari sastav Vijeća ministara BiH, kojemu je na čelu Nikola Špirić, izabran 2006. godine, i dalje upravlja zemljom.

"U postojećim okolnostima realno smo učinili i više nego što se to moglo očekivati", izjavio je Špirić ovog tjedna komentirajući opće stanje u zemlji i odgovornost koju za to snosi sadašnje Vijeće ministara.

Blokada

Donošenje bilo kakvih strateških odluka praktično je bilo blokirano cijele protekle godine zbog političkih sukoba, a uz globalnu recesiju i gospodarsku krizu to je stanje u BiH učinilo još težim.

Gotovo svi razvojni projekti u zemlji su zakočeni, stopa nezaposlenosti prema podacima Agencije za statistiku BiH kreće se iznad 27 posto, prosječne neto plaće jedva dosežu iznos od oko 400 eura, a mirovine niti 150.

Prema prognozama ureda Svjetske banke za BiH (WB), rast bruto-društevnog proizvoda (GDP) u toj zemlji tijekom 2012. godine vjerojatno će biti između nula i jedan posto, ovisno o tome što će biti s krizom u euro-zoni.

Dodik

U postojećim okolnostima ni WB i Međunarodni monetarni fond (IMF) ne mogu puno pomoći BiH dok ta zemlja ne usvoji proračun za narednu godinu, a to je opet neizvjesno zbog političkih sukobljavanja.

Političke napetosti u BiH u protekloj su godini izrazito pojačane otvorenim secesionističkim prijetnjama koje iskazuje predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, dok je u Federaciji BiH sve dublji sukob između HDZ BiH i HDZ 1990. s jedne, te Socijaldemokratske partije BiH (SDP) i Stranke demokratske akcije (SDA), s druge strane. Dodik, dva HDZ-a te koalicija SDP-SDA na potpuno različite načine vide ustroj buduće vlasti što dogovor među njima čini gotovo nemogućim.

Nestabilno

Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Valentin Inzko je u posljednjem izvješću o stanju u toj zemlji, što ga je u studenome podnio Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, otvoreno upozorio kako je ono nestabilno. Navodeći uzroke takvog stanja Inzko je kazao kako oni leže u činjenici da vlast još uvijek nije uspostavljena te u pojačanoj nacionalističkoj retorici odnosno prijetnjama o otcjepljenju RS te otvaranju rasprava o trećem entitetu.

Ekonomist Žarko Papić, nekadašnji član vlade posljednjeg jugoslavenskog premijera Ante Markovića, ovog je tjedna na krajnje dramatičan način upozorio na ozbiljnost stanja u BiH. "Europa jest pred raspadom, no BiH je pred potpunim krahom", izjavio je Papić lokalnim medijima. On drži kako je izostanak dogovora o ustavi Vijeća ministara tek pokazatelj sloma postojećeg sustava u BiH. "Ulazimo u potpuno neizvjesno razdoblje u kojemu je sve moguće", konstatirao je Papić sugerirajući kako ga postojeće stanje u BiH asocira na ono iz razdoblja što je prethodilo raspadu bivše SFRJ.

Siva perspektiva

Međunarodna zajednica za sada ne kani intervenirati u rješavanje krize u BiH. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je tijekom zasjedanja, održanog ranije ovog mjeseca, tek uputio još jedan poziv političarima u BiH da što prije pokušaju postići dogovor o uspostavi novog VIjeća ministara kao i o državnom proračunu. Iz šest ključnih političkih stranaka koje bi o tome trebale postići dogovor za sada, međutim, nema nikakvih naznaka o novom susretu njihovih čelnika niti o tome hoće li i kada pregovori o uspostavi vlasti biti nastavljeni.