IlustracijaProsječan Slovenac s malo optimizma dočekuje kraj godine za koju je premijer u odlasku Borut Pahor u novogodišnjoj poslanici prije godinu dana rekao da će biti prijelomna jer donosi "siguran gospodarski oporavak" i priključivanje Slovenije "gospodarski najdinamičnijim" državama Europske unije.

Pahorova vlada od samog početka godine naglo je gubila potporu javnosti zbog posljedica gospodarske krize i rastuće nezaposlenosti, a oporba ju je optuživala da velikim zaduživanjem i slabim radom državu vodi prema "grčkom scenariju" te zahtijevala izvanredne prijevremene izbore. Sljedećih mjeseci došlo je do postupnog osipanja četveročlane koalicije u kojoj su pred kraj ostale samo dvije stranke pa je vlada izgubila većinu u parlamentu i u rujnu joj je izglasovano nepovjerenje, nakon čega su 4. prosinca uslijedili i prijevremeni parlamentarni izbori.

Još prije toga, početkom lipnja, Pahor je doživio vrlo uvjerljiv poraz na referendumu jer su Slovenci odbili mirovinsku reformu po njemačkom modelu, po kojemu bi u mirovinu odlazili tri godine kasnije nego sada.

Prijevremeni izbori bili su jedini izlaz, no oni još nisu rezultirali formiranjem nove vlade čiji će prvi zadatak biti "stezanje remena" i financijska konsolidacija s rezanjem proračunskih troškova i obuzdavanjem rasta državnog duga. Nova slovenska vlada koju nakon prijevremenih izbora tek treba formirati imat će težak zadatak izvesti strukturne reforme koje Pahoru nisu uspjele te stabilizirati javne financije, dovodeći proračunski deficit i dug u liniju s ostalim članicama eurozone.

Po najavama trenutačne vlade u odlasku, deficit javnih financija iduće bi se godine mogao smanjiti na 3,9 posto BDP-a, no Europska komisija izašla je s podacima po kojima će on zapravo narasti na 5,3 posto u idućoj i 5,7 posto u 2013. godini, a povećava se i odnos zaduženosti u BDP-u iako Slovenija u tom pogledu još nije na razini najzaduženijih zemalja u Europskoj uniji.

Sve su jasnije naznake da gospodarski oporavak nije osiguran kako je prije 12 mjeseci navodio Pahor. Naprotiv, tek 2012. godina mogla bi biti "prijelomna", a stanje otežava i činjenica da su sve tri vodeće svjetske bonitetne agencije prije dva mjeseca snizile kreditni rejting Slovenije za jedan stupanj te smanjile njene mogućnosti zaduživanja na financijskom tržištu.

Odluku o priključivanju "ekonomski najdinamičnijim" gospodarstvima Europe Slovenci tek trebaju donijeti, vjerojatno na referendumu u prvoj polovici godine, kad će se izjašnjavati o tome jesu li se spremni odreći dijela nacionalne suverenosti pristankom na "fiskalni pakt" što su ga članicama Europske unije zbog dužničke krize u eurozoni predložile Njemačka i Francuska.

Potencijalni mandatar za sastav nove vlade Zoran Janković nastoji ovih dana postići sporazum sa sindikatima o zamrzavanju plaća javnih službenika, mirovina i socijalnih transfera iako još nije dobio formalni mandat za sastav nove vlade. To Pahoru nije uspjelo iako je pokušavao. Važno je da se to postigne sada, krajem godine, jer bi se tako dao pozitivan signal da Slovenija, makar još nema novu operativnu vladu, "kontrolira stanje" na području javnih troškova i da će napraviti rezove u proračunu za iduću godinu, kako bi izbjegla moguće dodatno snižavanje kreditnog rejtinga, navode slovenski ekonomski analitičari.

Janković, međutim, još nema formalni mandat za sastavljanje nove vlade od predsjednika države Danila Tuerka, a do izbora nove vlade proteći će, kako se procjenjuje, bar još nekoliko tjedana. Bržoj tranziciji prema novoj vlasti svakako ne pomaže velika fragmentiranost parlamenta u kojemu je sedam stranaka s različitim ambicijama i u kojemu potencijalni predsjednik vlade treba još najmanje tri koalicijska saveznika želi li dobiti parlamentarnu većinu.

Ako u tome uspije i nakon što je neizborom svoje zastupnice za predsjednicu parlamenta doživio prvi poraz od pobjede na izborima 4. prosinca, Janković će imati probleme u realizaciji izbornih obećanja iz svoje kampanje. U njoj je prevladavao optimizam simboliziran u krilatici o Sloveniji kao uspješnom, ali zanemarenom poduzeću, koje uspješni profesionalni menadžer poput bivšeg čelnika Mercatora i uspješnog gradonačelnika Ljubljane može opet postaviti na noge.

Nova će se vlada, ma kako izgledala, početak svog mandata morati posvetiti nepopularnim mjerama štednje i stezanju remena, dok će obećanja o 4-postotnim stopama gospodarskog rasta morati pričekati, vjerujući da će se i situacija u širem ekonomskom i političkom prostoru u međuvremenu popraviti.