Boris TadićU Srbiji će 2011. godina ostati upamćena po uhićenjima i izručenjima haaških optuženika Ratka Mladića i Gorana Hadžića, kao i po sukobima nakon postavljanja barikada na sjeveru Kosova te izostanku dodjele Srbiji statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji (EU), a 2012. godina se iščekuje kao godina u kojoj će, uz izbore, Kosovo i EU, jedna od vodećih tema biti i životni standard.

Ratko Mladić, bivši zapovjednik vojske bosanskih Srba, uhićen je krajem svibnja u Srbiji nakon gotovo 16 godina skrivanja, nakon čega je prebačen u pritvor Haaškoga suda gdje čeka početak suđenja, a nepuna dva mjeseca potom u Srbiji je uhićen i izručen Goran Hadžić, bivši predsjednik tzv. SAO Krajine.

Oba uhićenja pozdravila je međunarodna zajednica no to, kako se pokazalo početkom prosinca, nije bilo dovoljno da Europsko vijeće Srbiji dodjeli status kandidata za članstvo u EU. Europsko vijeće tada je odlučilo da status kandidata Srbiji bude dodijeljen u ožujku 2012. ako se do tada postigne veći napredak u dijalogu Srbije s Kosovom.

Srbiji je već u kolovozu poručeno da treba obnoviti dijalog s Kosovom i postići rezultate u tom dijalogu te omogućiti da misija EULEX radi u svim djelovima Kosova i pomoći da se ukinu paralelne strukture na sjeveru Kosova. Dodatni problem je i stajalište Srbije u vezi sa sudjelovanjem Kosova na regionalnim skupovima.

Reagujući na odluku Europskog vijeća, srbijanski predsjednik Boris Tadić kazao je kako Srbija ne može odustati od europske budućnosti te da bi svaka drugačija odluka imala dalekosežne i duboke posljedice za budućnost Srbije i njezine građane. Srbija, poručio je, neće priznati neovisnost Kosova ni neizravno ni izravno, a odluku Europskoga vijeća ocijenio je "vjetrom u leđa" srbijanskim političkim strankama koje ne žele Srbiju u EU i koje, kako je rekao, žele, na neki način, povratak u devedesete godine prošlog stoljeća.

Nakon što je kosovska vlada sredinom rujna započela akciju razmještanja carinika i policijskih službenika na granične prijelaze Jarinje i Brnjak na sjeveru Kosova prema Srbiji, Srbi iz pograničnog područja postavili su barikade te blokirali ceste u sjevernokosovskim općinama te nadomak ta dva prijelaza, prosvjedujući na taj način protiv uspostave kosovske carine i policije na prijelazima na granici sa Srbijom.

Na sjeveru Kosova od tada je uglavnom napeto, uz povremene aktivnosti KFOR-a na uklanjanju barikada i otpor lokalnog srpskog stanovništva koje se neprekidno smjenjuje na barikadama. Prvi ozbiljniji izgred, u kojem je bilo ozlijeđenih na obje strane, dogodio se krajem rujna u blizini Jarinja kada su, po riječima predstavnika KFOR-a, vojnici reagirali u samoobrani ispaljujući gumene metke jer su ih Srbi gađali kamenjem.

Dijalog između predstavnika Srbije i Kosova, koji se vodi od početka ožujka uz posredovanje EU, a koji je toga dana trebao biti nastavljen u Bruxellesu, prekinut je te nastavljen krajem studenog, kada je rezultirao dogovorom o integriranom upravljanju graničnim prijelazima između Kosova i Srbije.

Unatoč obnovi dijaloga, na odlaganje dodjeljivanja kandidature utjecao je sukob srpskih prosvjednika s pripadnicima KFOR-a potkraj studenog u selu Jagnjenici na sjeveru Kosova, kada je ozlijeđeno nekoliko desetina njemačkih i austrijskih vojnika. Nije pomoglo ni to što je Tadić dan poslije pozvao Srbe sa sjevera Kosova da uklone barikade, a međunarodne snage KFOR-a na obustavu akcije na uklanjanju barikada te na razgovore s političkim predstavnicima Srba sa sjevera Kosova.

Srbijanski su političari u 2011. bili aktivni na regionalnoj i međunarodnoj razini, čemu svjedoče susret predsjednika Tadića s predsjednicima hrvatske i slovenske vlade u travnju, summit šefova država jugoistočne Europe u rujnu, a potom, sredinom listopada na sjednici Igmanske inicijative - pokreta nevladinih udruga iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i BiH – susret predsjednika četiri zemlje s povjerenikom za proširenje Europske unije Stefanom Fueleom.

Održan je i forum "Srbija-Europska unija", kao i ministarska konferencija o izbjeglima, a na području pravosuđa sastanak predstavnika državnih odvjetništava, pravosuđa i nevladinih udruga za ljudska prava iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine u rujnu, te treća regionalna ministarska konferencija o međunarodnoj suradnji u borbi protiv organiziranog zločina u jugoistočnoj Europi, krajem studenoga.

Jedan od događaja po kojima će se pamtiti 2011. godina jest i ministarski sastanak nesvrstanih zemalja u povodu 50. godišnjice prvog summita toga pokreta, a u području gospodarstva skup stotinu poslovnih čelnika iz zemalja jugoistočne Europe. Među važnijim događajima bili su i posjeti Srbiji predsjednika ruske vlade Vladimira Putina, krajem ožujka te njemačke kancelarke Angele Merkel, krajem kolovoza.

Godina 2012. već se najavljuje kao izborna, obzirom da se u travnju ili svibnju očekuju redoviti parlamentarni izbori. Stožernoj stranci aktualne vladajuće koalicije, Demokratskoj stranci (DS) koju predvodi Boris Tadić, najveći oponent na izborima biti će vodeća oporbena Srpska napredna stranka (SNS) Tomislava Nikolića, a politički komentatori ističu kako će na rezultate izbora, osim gospodarske krize, utjecati i očekivana odluka o kandidaturi za EU, kao i daljnji razvoj situacije na sjeveru Kosova.

Za to vrijeme gospodarski stručnjaci podsjećaju na gospodarsku krizu te upozoravaju kako preizborna kampanja i postizborni proces do formiranja nove vlade mogu dovesti do pada gospodarske produktivnosti, kao i životnog standarda građana. Dok predstavnici vlasti poručuju kako u 2012. godini treba raditi na privlačenju velikih investicija te izražavaju nadu glede rasta zaposlenosti, obični građani, pritisnuti posljedicama gospodarske krize i nezaposlenosti, ne gaje pretjerani optimizam, ali se ipak nadaju da će iduća godina i za njih biti bolja.