23.12.2011. / 18:48

Autor: Hina

'Njemačka nije samostalno priznala Hrvatsku'

Bivši njemački ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher ustvrdio je u interviewu njemačkom dnevniku Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) da je pogrešna teza po kojoj je Njemačka prije ostalih članica EU priznala Hrvatsku i Sloveniju te se usprotivio tvrdnjama da je Njemačka pritom donosila preuranjene odluke.

Hans-Dietrich GenscherHans-Dietrich GenscherBivši njemački ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher ustvrdio je u interviewu njemačkom dnevniku Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) da je pogrešna teza po kojoj je Njemačka prije ostalih članica EU priznala Hrvatsku i Sloveniju te se usprotivio tvrdnjama da je Njemačka pritom donosila preuranjene odluke.

U razgovoru, što ga je FAZ objavio u četvrtak, Genscher je podsjetio da je Jugoslavija uoči raspada imala izvrsne odnose s Njemačkom. Na pitanje, zašto se poglavito u literaturi na engleskom govornom području ustalila teza o "preuranjenom priznanju" Hrvatske i Slovenije, Genscher je izjavio kako je riječ o pokušajima nekih čimbenika da "naknadno prevladaju vlastite zablude".

Njemačka se, tvrdi on, prije odluke o priznanju odlučno zauzimala za opstanak Jugoslavije. Međutim, kad je u lipnju 1991. na poziv tadašnjeg jugoslavenskog ministra vanjskih poslova Budimira Lončara posjetio Beograd, Genscheru je, kako kaže, za vrijeme susreta s Miloševićem postalo "potpuno jasno da taj čovjek želi veliku Srbiju".

Nakon toga, podsjeća Genscher, na prijedlog Francuske osnovano je povjerenstvo koje je imalo zadaću izraditi pravila za priznanje novih država. Takozvana Badinterova komisija, nazvana po svome predsjedniku Robertu Badinteru, čiji je zamjenik bio kasniji njemački predsjednik Roman Herzog, po Genscherovu tumačenju bila je stručna skupina. Genscher tvrdi da se pobrinuo da na njezinu čelu ne bude Nijemac, jer je postojala opasnost da to bude pogrešno protumačeno, a Badinter je bio osoba od povjerenja tadašnjeg francuskog predsjednika Francoisa Mitterranda.

Genscher podsjeća da su u to vrijeme brojni europski političari poticali priznanje Hrvatske i Slovenije, primjerice bivša predsjednica britanske vlade Margaret Thatcher, zatim ministri vanjskih poslova Belgije i Danske, a tadašnji predsjednik vijeća ministar EU-a, Nizozemac Hans van den Broek, izjavio je kako unija mora pokrenuti proces priznanja ako se u roku od dva mjeseca ne pronađe mirno rješenje. Taj je rok istekao početkom prosinca 1991., a na sjednici vijeća ministara 16. i 17. prosinca donešena je odluka da EU 15. siječnja prizna Hrvatsku i Sloveniju.

"Njemačka se toga držala", rekao je Genscher, odbacujući tvrdnje da je njemačko priznanje uslijedilo ranije.

Kancelar Helmut Kohl, podsjeća Genscher, izjavio je tada kako njemačka vlada mora djelovati još prije Božića, ali na sjednici vlade 19. prosinca 1991., posljednjoj u toj godini, odlučeno je da će Njemačka priznati Hrvatsku i Sloveniju 15. siječnja 1992.

"Mogli smo to učiniti odmah, ali smo se pridržavali zajedničke europske odluke", kaže Genscher, tvrdeći kako je odlučujuća za tu odluku bila izjava tadašnjeg britanskog ministra vanjskih poslova Douglasa Hurda, koji je podsjetio da je Njemačka dugo odgađala odluku o priznanju poštujući europsko zajedništvo te da se odluka više ne može odgađati.

Tvrdnju da je Njemačka žurila s priznanjem i vršila pritisak na europske partnere, Genscher pripisuje njemačkoj ljevici za koju kaže da je osjećala povezanost s Jugoslavijom. Istodobno, on podsjeća da je i SPD kao i sve druge stranke u Bundestagu poticala priznanje. Naposljetku, kad je Badinterova komisija zaključila da se Jugoslavija raspada, dogodilo se ono što je ionako bilo neumitno, tvrdi Genscher.

Prva se Jugoslavija prema njegovim riječila održavala iz straha od Njemačke i Austrije, a druga na temelju Titove karizmatske osobe i straha od Staljina. Te su brige nestale nakon dolaska Mihaila Gorbačova na vlast u Moskvi, ali Milošević nije poput ruskog predsjednika Borisa Jelcina shvatio znakove vremena i omogućio raspad zajednice, nego je nastojao još više ograničiti prava drugih, smatra Genscher.

Hans-Dietrich Genscher bio je od 1969. do 1974. njemački ministar unutarnjih poslova, a od od 1974. do 1992. ministar vanjskih poslova.

Vezane vijesti

Opet palo staklo sa zagrebačkog Hoto tornja, ozlijeđen zaštitar

Opet palo staklo sa zagrebačkog Hoto tornja, ozlijeđen zaštitar

Sa zgrade Hoto tornja (zgrada T-coma) u Savskoj ulici u Zagrebu pao je komad staklene stijene pri čemu je ozlijeđen zaštitar, doznaje se u… Više

Komentari

registracija
21/4/11

spBN, 23.12.11. 20:05

Eto sad je Genserova Njemacka u prilici izdrzavat vec usvojenu prerano rodjenu djecu, Sloveniju i Hrvatsku.


registracija
23/12/11

jebokomunjare, 23.12.11. 21:10

Pa nece Njemacka valjda priznati SRBIJU tj.. TURSKU TVOREVINU....turke


registracija
14/4/07

sabo, 24.12.11. 05:17

Srbijaa placa svoje "nemacke grehe" zato sto je dva puta naterala nemacke okupatorske trupe u bezaniju, po cemu je jedan severozapadni predeo Beograda i dobio naziv"Bezanija"!
Treba pogledati seit:-You Tube-"Pjer-Maari Galoa..."....!?


registracija
12/12/10

Klarens, 24.12.11. 07:18

Tropapkar
..........................
Bolje i to nego
........................
Mongoloidno mrtvorodjenche


registracija
12/12/10

Klarens, 24.12.11. 07:19

Sabo tropapapkarski
................................
Chime li te mama hrani
..................................
Okani se bunike !


registracija
23/12/11

jebokomunjare, 24.12.11. 11:06

ali nesmije se ni zaboraviti de je ---Beograd--PRVI u Europi proglasio --JUDEN FREI -Grad ili drzavu......


registracija
20/8/10

McCoy, 24.12.11. 17:03

Ajmo, sad tri, cetiri:

Danke Deutschland, meine Seele brennt!
...


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika