Nova lijevo-liberalna vlada namjerava u iduća tri mjeseca omogućiti promjene aktualnog vodstva Hrvatske radiotelevizije. Premda je situacija na HTV-u još početkom prosinca spadala među sekundarne probleme za vladu Zorana Milanovića, posljednji skandali - prijetnja otkazom voditelju Dnevnika Zoranu Šprajcu, promaknuće Damira Novinića i katastrofalna uređivačka i kadrovska politika - doslovce su izazvali bijes novih vlasti. Zato je pred novu ministricu kulture Andreu Zlatar kao jedan od primarnih zadataka postavljeno donošenje novog Zakona o HRT-u, koji treba donijeti u idućih stotinjak dana, što znači da će HRT novo vodstvo dobiti najkasnije do lipnja.

Novo vodstvo podrazumijeva i smjenu tročlane Uprave koju predvodi Josip Popovac, i postavljanje novog i kompetentnijeg Programskog vijeća, što treba dovesti i do imenovanja nove uredničke ekipe na Prisavlju. Vladin projekt demontiranja aktualne upravno-uredničke ekipe trebao bi zaustaviti višemjesečne unutarnje sukobe koji prijete kaosom, a već su izazvali golemu štetu i pad rejtinga javne televizije. Svi ti problemi traju već dugo, ali tek je najnoviji skandal sa Šprajcovom suspenzijom pokazao da su na HTV-u nužne radikalne mjere, što znači i dolazak novog vodstva, koje mora normalizirati situaciju.
Kakvo mišljenje vlada o HTV-u, potvrdio je u razgovoru za Nacional jedan od najbližih Milanovićevih suradnika. Pričali smo na Badnjak i iz njegovih riječi bilo je očito da Kukuriku koalicija namjerava energično djelovati. "HTV je leglo korupcije, to je javna stvar. Samo od gledateljskih pristojbi godišnje uzmu 1,2 milijarde kuna, a nikome nizašto ne odgovaraju. Tako više neće ići. Najkasnije za tri meseca donijet ćemo nove zakone koji će osigurati promjene na HTV-u, a to znači dovođenje novog vodstva i Programskog vijeća koji će osigurati pošteno upravljanje, a u profesionalnom smislu kvalitetno novinarstvo", najavio je Nacionalov izvor.
Andrea Zlatar je opreznija, u razgovoru za Nacional objasnila je da HRT očito pati od organizacijskih problema i da treba preispitati u kojoj mjeri ispunjava javne potrebe. Po njoj, vrlo brzo treba organizirati javnu raspravu o strategiji HRT-a i početi s izmjenama zakona. Ironično, ali upravo su posljednji osvetnički postupci Uprave i Programskog vijeća natjerali Milanovićevu vladu da počne pripreme za ubrzane promjene na HRT-u. Jer kad se pogleda program koji je nova vlada plasirala na internet, u njemu nema ni riječi o novom zakonu o HRT-u, a kamoli smjenama sadašnjeg televizijskog vodstva. HTV se spominje ovlaš i ni jedanput u vezi s upravljanjem. Sve je uopćeno i benigno: "HRT kao javna ustanova mora ponovo postati strateški partner hrvatskom filmu..." U nastavku se navodi da "slobodu medija shvaćamo kao pravo novinara da propituje, analizira i komentira sva zbivanja u interesu javnosti... shvaćamo je i kao pravo urednika i novinara da budu oslobođeni političkih pritisaka, ali i pritisaka nakladnika koje žudnja za zaradom tjera u tabloidno novinarstvo lišeno svake odgovornosti".

Najavljeno je da će se Vlada založiti za osnivanje redakcija za manjine na HTV-u i Hrvatskom radiju, i to je sve u vezi s Radiotelevizijom. Sve u svemu, kad su stratezi Kukuriku koalicije pisali program svoje vlade, nisu se namjeravali baviti HRT-om. Naravno da nisu bili ni potpuno ravnodušni. Milanović je u prošlosti razgovarao s Mirjanom Rakić, renomiranom vanjskopolitičkom novinarkom, koju je želio vidjeti na položaju glavne urednice HTV-a. Prilikom nedavnog izbora za glavnog urednika favorizirao je Gorana Rotima, no članovi Programskog vijeća odlučili su se za Brunu Kovačevića, sportskog novinara, najblaže rečeno, vrlo diskutabilnih uredničkih sposobnosti. I onda je sve puknulo. Zoran Šprajc je na dan pada Vukovara pustio snimku iz koje se vidjelo da je Franjo Tuđman ravnodušno promatrao agoniju grada-heroja. Za ovdašnje desničare stavljanje Tuđmana u bilo kakav negativni kontekst je blasfemično i Šprajca je napalo Programsko vijeće, a kad je on odgovorio u Dnevniku (i tako ga, realno, privatizirao), umiješao se i Kovačević. Zapravo umiješali su se Dražen Miočić, v.d. urednika Informativnog programa HTV-a, i Bruno Kvačević, glavni urednik HTV-a. Zatražili su da se Šprajcu izrekne mjera upozorenja zbog povrede radne obveze i zlouporabe medijskog prostora. Nakon toga mu je Josip Popovac, predsjednik uprave HRT-a, izrekao opomenu pred otkaz, a Miočić je odlučio da Šprajc neće raditi Dnevnik. Šprajcova suspenzija izazvala je lavinu reakcija. Programsko vijeće napustio je pisac Ante Tomić, reagirale su nevladine organizacije i pojedine javne osobe, a najteža optužba došla je od novinara HTV-a. Oni su u javnom pismu Upravu i Programsko vijeće optužili za uništavanje nacionalne televizije:

"Poslovno i programsko vodstvo mora odgovarati za učestalo zaobilaženje ili kršenje brojnih zakona i europskih standarda medijskih sloboda. Mora odgovarati zato što HRT polako, ali sigurno pretvara u nešto potpuno suprotno nacionalnom, javnom medijskom servisu koji i postoji isključivo zato da bi građankama i građanima bio ključni izvor informiranja i educiranja, a tek potom izvor zabave."

Sve u svemu, ima i više nego dovoljno razloga za promjenu Vladine politike i odluku da se raščisti rašomon na HRT-u. Tek treba vidjeti kojim će se tempom provesti te mjere, ali svi razgovori s osobama iz vrha Vlade upućuju na to da HTV očekuju značajne promjene. Uostalom, HTV je u kaosu duže od dvije godine, otkako je potkraj 2009. Vanja Sutlić podnio ostavku na položaj glavnog ravnatelja HRT-a. I Sutlić je bio ekstremno nekompetentan za tako važnu funkciju, ali kad je odstupio, potvrdilo se da od svakog zla ima i gore. U kratkom roku HTV-om je zavladala ekipa koju je predvodio Siniša Grgić, tadašnji član Programskog vijeća protiv kojeg je zbog sumnjivih financijskih transakcija u projektu "Otok znanja" na Koločepu 2010. pokrenuta istraga. Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podnijelo je u proljeće 2010. istražni zahtjev protiv Grgića, Davora Lauca i Mare Musladin i francuskog državljanina Guya Maranzana zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti, odnosno ukrali 4.387.770 kuna. U kolovozu 2010. Grgić je podnio ostavku zbog postupka koji se vodi protiv njega u slučaju propalog projekta "Otok znanja". Ali tada on više nije bio važan. Dotad je njegova ekipa već osvojila HTV - i još ga drži u rukama. Grgićevu ekipu činili su Josip Popovac, Mislav Stipić i Damir Novinić, koji su - bez ikakvih relevantnih referenci u karijerama - zauzeli najvažnije televizijske položaje. Sve je počelo kad je tadašnji ravnatelj HTV-a Blago Markota 1. prosinca 2008. zaposlio Mislava Stipića, koji je postao glavni tajnik HTV-a, a Damir Novinić je imenovan pomoćnikom ravnatelja HTV-a. U to vrijeme obojica su bili dugogodišnji suradnici Siniše Grgića. Stipić je kao glavni tajnik udruga Europski dom Zagreb i Europski pokret Hrvatska početkom srpnja 2007. Saboru predložio Grgića za člana Programskog vijeća HRT-a. Grgić je ušao u Programsko vijeće i tako je zaživjela hobotnica koja sada drži najvažniji medij u Hrvatskoj.
U početku, Novinić i Stipić imali su političko zaleđe zbog članstva u HSLS-u, ali posljednjih godina obojica su se odmaknuli od te marginalne stranke.

Donesen je novi Zakon o HRT-u, koji je stupio na snagu 2010. u prosincu, a po kojem je HRT dobio Upravu koja ima dva člana i predsjednika. Za predsjednika Uprave početkom srpnja dvotrećinskom većinom glasova izabran je dotadašnji privremeni glavni ravnatelj HRT-a Josip Popovac. Popovac je potom počeo snažno lobirati kod članova Programskog vijeća i Nadzornog odbora HRT-a i naposljetku je uspio u Upravu dovesti ljude od povjerenja, Marka Ugarkovića i Zorana Mihajlovića. Tako je HRT kao najvažniji, ali i financijski najjači medij u državi dobio tročlanu upravu u kojoj sjede osobe koje su potpuno anonimne i za čije profesionalne i stručne uspjehe nitko nije čuo. Ako ništa, bar postoji sinergija u tom vodstvu i dovoljno je pogledati što je prije dva tjedna napravila Uprava na čelu s Popovcem. Tada je za ravnatelja HTV-a izabran Novinić, koji je zamijenio Stipića, a u isto vrijeme sve je vodio Popovac. Novinić je zauzeo najvažniju operativnu funkciju na Prisavlju, a za Stipića se priprema položaj šefa pravno-financijske službe.

To se događalo iza kulisa, a među urednicima i novinarima počeo otvoreni rat u kojem nitko nikoga ne sluša. Iako u formalnom smislu na HTV-u postoji hijerarhija, nitko je ne poštuje i onda se i moglo dogoditi da za glavnog urednika bude izabran Kovačević, iako rijetki vjeruju u njegove uredničke kompetencije. Problem je višedimenzionalan i nije ga moguće svesti na posljednji sukob Kovačević-Šprajc, jer na HRT-u ništa ne funkcionira, od Programskog vijeća preko Uprave pa do ravnatelja i urednika. Prisavlje možda ne treba razrušiti, ali se mora razmontirati i iznova sastaviti. Po svemu sudeći, to će se i dogoditi do ljeta 2012.