Neformalni kandidacijski postupak za lidera HDZ-a, najjače oporbene stranke, završio je uoči Božića, neposredno nakon konstituiranja novog saziva Hrvatskog sabora. Nakon što se proteklih tjedana nanizao impozantan broj pretendenata za preuzimanje HDZ-ova stranačkog trona, u samoj su se završnici iskristalizirala tri imena. Uz dosadašnju predsjednicu stranke Jadranku Kosor, na tom su se popisu našli i njezin zamjenik Darko Milinović te, kao svojevrsno iznenađenje, potpredsjednik u njenoj bivšoj vladi zadužen za investicije - Domagoj Ivan Milošević. Rasplet drame oko izbora predsjednika ili predsjednice najzastupljenije oporbene stranke, prema informacijama iz samog HDZ-a, počet će odmah poslije Nove godine.

A bit će, kako kažu, "veoma zanimljivo i burno".
Darko Milinović, kao najizgledniji protukandidat aktualnoj predsjednici Jadranki Kosor, oko te svoje kandidature, zapravo, nerealizirane ambicije da postane novi predsjednik HDZ-a, još uvijek pleše kao mačak oko vruće kaše. Unatoč svojim provokativnim negativnim izjavama o vlastitoj predsjednici, kad situacija nalaže, tu je da pomogne Jadranki Kosor ako joj ustreba pridržati kaput. Tako se barem ponašao u Saboru proteklog četvrtka i petka. U krugu svojih prijatelja, međutim, bez imalo suzdržanosti otvoreno govori da je spreman preuzeti vodstvo stranke - postati predsjednikom HDZ-a.
Glavni njegov problem ostalo je to što iz bruxelleskih krugova pučkih stranaka još uvijek ne stižu jasni singali da bi ga i oni mogli prihvatiti u tom ekskluzivnom europskom stranačkom forumu kao vjerodostojnog stranačkog predstavnika Hrvatske. Nad njim još uvijek leluja sjena čovjeka koji je bio spreman vezati se lancima kako bi se usprotivio izručenju hrvatskih generala Haaškom tribunalu. Doduše, slična je slika pratila i bivšeg predsjednika Ivu Sanadera zbog njegova provokativna, u biti antieuropskog govora na splitskoj rivi uoči njegova izbora za predsjednika HDZ-a. Europski pučani to su Sanaderu oprostili, a on se svim silama kasnije potrudio odužiti za povjerenje. Uložio je maksimalne napore ne bi li uhitio generala Antu Gotovinu. Na kraju, upravo zahvaljujući njegovoj odluci, Gotovina je i bio izručen u Den Haag.

Ukratko, ni Milinović se danas, unatoč nekadašnjim lancima, ne bi pretjerano krzmao izručiti Haagu, primjerice, Vladimira Šeksa. Dakako, ustreba li to Hrvatskoj na njenom putu da se, napokon, uključi u europski klub, koliko god se smatralo da je vrijeme za takav tip suradnje Hrvatskoj zapravo isteklo. Problem je, međutim, vjeruje li Milinoviću i Europa. Koliko je poznato, on trenutačno nema bliže kontakte s Europljanima pa je upitno može li raspršiti tinjajuće sumnje u svoju vjerodostojnost.
U preuzimanju vodstva HDZ-a, doduše, mogao bi mu pomoći predsjednik Republike Ivo Josipović. Ali predsjednik države u tom bi slučaju trebao preuzeti i jamstvo za čelnog čovjeka stranke, koja je izvan domašaja njegovih preferencija. Doduše, Nacionalovi izvori tvrde da je predsjednik Josipović spreman preuzeti i tu vrstu rizika, založiti se za Milinovića, jer smatra da je za Hrvatsku jako važno da opstane stranka HDZ-ova profila.
Drugog protukandidata, Domagoja Ivana Miloševića, kolege iz njegova neposrednog okruženja zovu Dim - prema inicijalima dulje verzije njegova imena i prezimena. Taj nadimak već se udomaćio i među novinarima, ali sam se Milošević, kako se čini, još nije podjednako dobro udomaćio među članstvom HDZ-a. Tek je prije godinu dana postao članom stranke, a ono što ga ponajviše krasi jest pozamašna imovinska kartica. Nečija imovina, pa tako ni njegova, međutim, nerijetko nužno ne donosi i dovoljnu količinu simpatija, pa ni prijeko potrebnih stranačkih simpatija. Miloševićeva imovina u kojoj se, uz poduži popis nekretnina, nalaze i udjeli u poduzećima, posebno vlasništvo nad specijaliziranom tvrtkom Pastor, svrstala ga je uz sam bok Željka Keruma. A Kerum je sebe već javno proglasio najbogatijim saborskim zastupnikom, što Miloševića, valjda, svrstava na drugo mjesto.
Premda je Vladimir Šeks neposredno nakon izbora najavio da će jedini kandidat za čelnu poziciju u HDZ-u biti Jadranka Kosor, unatoč izbornom porazu, to se uoči Božića promijenilo. Pod pritiskom aktualnih previranja u HDZ-u ona je očito bila prisiljena i pred TV-kamerama raspršiti tu dvojbu, ili iluziju, svejedno. Ne samo što je rekla da će na izborima za predsjednika HDZ-a biti više kandidata, nego je i istaknula da još ni sama nije odlučila hoće li se uopće kandidirati za predsjednicu HDZ-a. Po svemu sudeći, ono što se proteklih tjedana čulo od njenih stranačkih oponenata, koji su je počeli proglašavati barem suodgovornom za poraz na izborima, više nije mogla ignorirati, neovisno o tome hoće li se sljedeće godine doista kandidirati za predsjednicu stranke ili neće.
Iznenadni preokret uslijedio je, kako su potvrdili Nacionalovi izvori iz HDZ-a, nakon što je u zadnjem trenutku izbjegnut fizički obračun između dva HDZ-ova doajena u prostorijama stranke, Vladimira Šeksa i Ivana Jarnjaka, na zadnjoj sjednici predsjedništva HDZ-a prošle srijede.

Kakva li apsurda: Šeks, koji je, ishodivši donošenje Zakona o ništetnosti, izbjegao propitivanje vlastite eventualne odgovornosti za ratne zločine u prvoj polovici 90-ih, zaprijetio je novom istragom svom stranačkom kolegi Jarnjaku. Ta prijetnja ticala se i ovoga puta korupcijskog skandala u čijem je epicentru bivši premijer Sanader, posve precizno - kupnje blindiranog BMW-a novcem iz stranačkih crnih fondova. Jarnjaku je toliko skočio tlak da je umalo udario Šeksa, ali ga je spriječio Ivan Šuker, tvrde svjedoci.
Da se atmosfera u HDZ-u još više zakuha, pobrinula se Nicole Duckworth, ravnateljica Amnesty Internationala za Europu i srednju Aziju. Ona je, baš uoči Badnjaka, poručila novoj vladi Zorana Milanovića da bi trebala istražiti sumnje o zapovjednoj odgovornosti Vladimira Šeksa za zločine u Slavoniji zbog kojih Branimir Glavaš već izdržava kaznu u susjednoj Bosni i Hercegovini. Šeks je u vrijeme kad su počinjeni ti zločini bio načelnik Kriznog stožera u Osijeku. Duckworth i ovoga puta podsjeća da se Republika Hrvatska obvezala na suradnju u procesuiranju ratnih zločina, što je ugrađeno u pregovaračko poglavlje s Europskom unijom pod rednim brojem 23. Kad je riječ o tom poglavlju o pravosuđu i temeljnim pravima, treba imati na umu da je Hrvatska trenutačno pod nadzorom. Ne ispuni li svoje obveze, ulazak u EU, definiran za 1. srpnja 2013. godine, mogao bi biti odgođen.
Nacionalovi sugovornici iz HDZ-a tvrde da Jadranka Kosor već duže vrijeme vješto iskorištava svoju "ulogu borca protiv korupcije" da pokori neposlušne u vlastitoj stranci i utiša sve glasnije stranačke oponente. Upravo je tim alatom, prijetnjom proširenjem antikorupcijskih istraga, kako ističu, pokušala neutralizirati i svog trenutačno najopasnijeg protivnika za osvajanje stranačkog trona - Darka Milinovića. On je sam priznao da je podigao novac iz crnih stranačkih fondova, ali samo za dobrotvorne svrhe, za obnovu crkve. Time je antikorupcijskim istragama dodana i neizbježna politička dimenzija, koju je, tvrde upućeni, upotrebljavala i za discipliniranje ministara u svojoj vladi.
Alat za uvođenje reda u HDZ-u - prijetnja podizanjem kaznenih prijava - ostao joj je u rukama i nakon odlaka s vlasti nakon predbožićnog konstituiranja novog saziva Sabora. Jer osim što je postala potpredsjednica Sabora, dobila je povjerenje da vodi i saborsko Antikorupcijsko vijeće. Stoga i sami njeni oponenti sumnjaju da će njen trenutačni glavni oponent u HDZ-u Darko Milinović imati dovoljno snage da se izbori za status novog predsjednika stranke. Hoće li joj se moći uspješno suprotstaviti Domagoj Milošević? Njegovi podupiratelji, među kojima je i Jarnjak, a cijeni ga i Tomislav Karamarko, smatraju da bi to moglo biti izvedivo, da bi on mogao donijeti taj novi vjetar za oporavak stranke.
Dok se prebire oko imena budućih nasljednika Jadranke Kosor, koji se još uvijek ne usuđuju dokraja otvoreno izići na megdan, nedvojbeno je da i ona ima respektabilan tim suradnika, koji će joj nastojati osigurati budućnost na čelu stranke. Svi su oni novi članovi HDZ-a, ali će biti veoma utjecajni u ovom sazivu Hrvatskog sabora. Tu je Andrej Plenković, hrvatski diplomat koji je veoma uvažavan u krugovima europskih pučana. On se sam i potrudio povući svoju moguću kandidaturu da preuzme vodstvo HDZ-a.
Tu je i Davor Božinović, bivši ministar obrane, ali i hrvatski veleposlanik pri NATO-u. On je prvi počeo otvarati, doduše, potajice, političku komunikaciju s Beogradom, gdje je, prije Bruxellesa, također bio na veleposlaničkoj dužnosti, a bio je i važan kreator u skidanju slovenske blokade Hrvatskoj na europskom putu. U najužem timu Jadranke Kosor je i Davor Stier, kojega je u hrvatsku diplomaciju doveo Ivo Sanader iz hrvatskih emigrantskih krugova u Argentini. Njegov današnji svjetonazor postao je veoma suvremen, reklo bi se europski.

Tu je i Marina Dalić, premda ni ona, baš kao ni ostala trojica ljudi iz najužeg tima Jadranke Kosor, nema uporište u stranci, HDZ-u na njegovim lokalnim razinama. Ali zato vjerojatno ima uporište u bankarskim krugovima, jer prije nego što je postala ministrica financija, bila je direktorica jedne od banaka u Hrvatskoj.