Slavko LinićGostujući na 2. skupu Kluba izvoznika ministar financija Slavko Linić i potpredsjednik Blade Branko Grčić predstavili su konkretne gospodarske mjere za jačanje gospodarstva i potporu izvoznicima.

"Razrađujemo aktivne mjere za poticanje izvoza koje će biti i glavna okosnica u donošenju proračuna", rekao je Linić na okruglom stolu na kojem je uz njega ispred vlade izlagao i Branko Grčić, potpredsjednik Vlade, sudjelovali su Srđan Oreb, predsjednik Uprave Badela 1862, Čedo Maletić, predsjednik Uprave HPB-a, Zdravko Stipetić, predsjednik Uprave Đure Đakovića, Ivan Tolić, predsjednik Uprave TŽV Gredelja, Goran Gazivoda, predsjednik Uprave Banco Populare, Ivica Cerovečki, direktor Kotke, Teo Rakočević, direktor JGL-a, Darko Radišić, član Uprave Kraša, Tomislav Ljutić, član Uprave Kraša za komercijalu i izvoz te Miodrag Šajatović glavni urednik Lidera koji je bio moderator.

Linić je u uvodu naglasio da je u pripremi i prva važnija porezna reforma.

"Prve važne reforme posebice u poreznom djelu vjerujem da će krenuti već 1. srpnja, pa je tada moguć i prvi rebalans proračuna", rekao je Linić i najavio dokapitalizaciju HBOR-a s 500 milijuna kuna i to upravo radi izvoznika. Linić je najavio i olakšice za reinvestiranu dobit te smanjenje od 30-50 posto parafiskalnih nameta koji koče gospodarstvo, a posebno je naglasio da će se ići na program progresivnog rasta poreza na neupotrjebljenu imovinu. Srednjoročnim važnim ciljem Linić ocjenjuje borbu s nelikvidnošću, koji će kroz Zakon o financijskom poslovanju povećati rok plaćanja s 30 na 45 dana. Osim toga novi ministar financija istaknuo je kako je energetika okosnica investicija u Hrvatskoj, da se svakako mora smanjiti cijena rada, te najavio da će državna uprava provesti preustroj i smanjiti broj zaposlenih. Time je dao do znanja da nova vlada shvaća da su izvoz i investicije posljednja šansa Hrvatske da ostvari zdravi gospodarski razvoj.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić nije krio kako izgledi za predstojeću godinu nisu sjajni, ali kako oni koji predviđaju katastrofu ne računaju na promjene koje će ova Vlada uvesti. Najveće probleme vidi u eksternim rizicima, odnosno usporenom izvozu zbog krize u EU, te smanjenom dotoku kapitala. Ozbiljni se napori ulažu, rekao je, kako ne bi došlo do smanjenja kreditnog rejtinga no iako će motriteljima dokazati da racionalno upravljaju i pokreću proizvodnju nastojat će ne ići na drastične rezove, jer do boljitka može doći samo rastom investicija i izvoza.

Manuela Tašler, Liderova izvršna urednica, napravila je procjenu pomaka u izvozničkoj klimi za zadnji kvartal 2011. i ocijenila je 'blagim plusom'. Zakonski se okvir, naime, nije mijenjao, vanjsko okruženje i problemi EU-a imali su negativan učinak na izvozničku klimu, a unatoč otvaranja nekoliko novih diplomatskih predstavništva nije učinjen korak nabolje. Uvođenje novih HBOR-ovih uvjeta otplate i formiranje nove Vlade također su dali tračak optimizma, zaključila je Tašler.

Tomislav Čorak, iz agencije A.T. Kraney predstavio je kvartalnu Kontrolnu ploču; Izvoz. Zaključak je da Hrvatska ima najznačajniji izvoz prema zemljama euro zone (Italija, BiH, Njemačka, Slovenija, Austrija), što bi zbog krize moglo imati negativne utjecaje u 2012. godini. Te zemlje osim toga imaju skromne stope rasta, ispod 5 posto, dok su najpoželjnija tržišta s rastom iznad pet pa sve do 12, Filipini, Indonezija, Rusija, Koreja, Češka, Poljska, zemlje BRIC-a. Na ta tržišta izlazi se s proizvodima jake dodane vrijednosti naglasio je te uz podršku predstavništava i interesnih skupina. No, koliko su izvoznici važni za naše gospodarstvo Čorak je naglasio podatkom kako su prihodi na stranim tržištima rasli duplo u odnosu na one u zemlji.

U raspravu su se nakon uvodnog izlaganja uključili članovi Kluba koji su pozdravili mjere za očuvanje kreditnog rejtinga jer to smatraju iznimnom prijetnjom izvozu i poslovanju. Zdravko Stipetić, pak, volio bi vidjeti poticaje za razvoj novih proizvoda i inovacije jer to vidi jedinim dugoročnim putem, a Srđan Oreb, naglasio je kako bi pozdravio mjere poreza za imovinu u stečaju, odnosno deinvestiranje mrtve imovine, ali samo kada bi tržište nekretnina bilo živo, a ne mrtvo kao zadnjih par godina. Tea Rakočevića iz JGL-a pak zanimalo ja kada će država postati uredni platiša, na što su oba predstavnika nove vlasti najavila da red mora početi od vrha.

Projekt okupljanja izvozno orijentiranih tvrtki pokrenuo je Lider s ciljem senzibiliziranja nositelja političkih odluka, poslovne zajednice i šire javnosti o nužnosti snažnog rasta izvoza. Članovi Kluba su važne hrvatske izvozne tvrtke koji nositeljima vlasti i javnosti žele stalno skretati pozornost na potrebu poboljšanja izvoznih uvjeta. Članovi kluba su Banco Popolare, Badel 1862, Đuro Đaković holding, Eurocable Group, Hrvatska poštanska banka, Jadran Galenski laboratorij, Kotka, Kraš, Pliva, Podravka i TŽV Gredelj.

Iako je povećanje izvoza najkvalitetniji oblik rasta BDP-a sustavno je marginaliziran u političkim, ekonomskim i medijskim krugovima. Želi li Hrvatska postati izvozna ekonomija potrebno je promijeniti svijest usmjeravanjem pažnje na važnost izvoza te poticati povoljnu izvoznu klimu. Potrebno je stvoriti klimu koja će izvoz i izvoznike gurnuti u prvi plan. Ako društvo u cjelini prepozna izvoz kako dugoročno najbolje rješenje za stabilnu ekonomsku situaciju tada će i pritisak na donosioce odluka biti puno veći što će posljedično dovesti i do potrebne promjene politike prema izvozu. U konačnici jedino tako ostvariti će se stabilna ekonomska budućnost za sve građane.