28.12.2011. / 19:46

Autor: Deutsche Welle

Štedne žarulje s opasnom živom

Štedne žarulje Industrija, političari i udruge za zaštitu okoliša polažu velike nade u štedne žarulje kao zamjenu za klasične. No, mnogi se bune protiv njih, prije svega jer sadrže otrovnu živu.

Štedne žarulje nisu baš zdraveŠtedne žarulje nisu baš zdrave17. veljače 2009. Europska je komisija odlučila da klasična žarulja mora izumrijeti. Od tada su žarulje postupno povlačene s tržišta Europske unije, a njihovo mjesto zauzimaju ekonomičnija rasvjetna tijela. Najčešće se radi o kompaktnim flourescentnim cijevima koje se u svakodnevnom govoru zovu štedne žarulje. One bi trebale pridonijeti usporavanju promjene klime jer koriste manje struje i time smanjuju emisiju ugljičnog dioksida. To je bio dovoljan razlog za Europsku komisiju da okonča karijeru stare dobre, klasične žarulje koja je samo pet posto korištene energije pretvarala u svjetlo, dok se ostatak trošio na toplinu koja se pri tomu razvijala. Činilo se da je konačno došao trenutak za veliki nastup novih (i skupljih) štednih žarulja. Industrija je zadovoljno trljala ruke, jer se na njima može više zaraditi. Političari su trljali ruke jer se mogu nečim pohvaliti u borbi protiv klimatskih promjena. A i organizacije za zaštitu okoliša poput Greenpeacea i WWF-a dočekali su štedne žarulje raširenih ruku.

Opasan otrov i iritantno žmirkanje

No, kada je izašlo na vidjelo da štedne žarulje sadrže vrlo otrovnu živu i da se moraju odlagati kao posebni otpad naglo se počeo rušiti ugled ovih svjetiljki koje industrija propagira kao dugotrajne i ekonomične. Mnoge udruge za zaštitu okoliša dugo su ignorirale sve mane štednih žarulja. One su, tehnički gledano, složene varijante neonskih cijevi i daju svjetlo koje puno manje sliči spektru sunčeve (prirodne) svjetlosti nego što je to slučaj s onim koje daje klasična žarulja. Dugo se nije tematiziralo ni za neonske cijevi tipično žmirkanje čiji utjecaj na ljudski organizam još nije istražen. Baš kao ni navodno puno dulji vijek trajanja štednih žarulja - reklamni argument koji se pokazao kao tek polovično istinit.

Austrijski filmaš Christoph Mayr je u svom dokumentarcu "Bulb fiction" (bulb - engleski žarulja) pokušao dokazati da je europska uredba o zabrani klasičnih žarulja donesena pod pritiskom industrije. "Zabrana klasičnih žarulja je jedinstven slučaj zadiranja u prava građana Europske unije", kaže Mayr, "jer je njome prvi put zabranjen jedan proizvod koji nije opasan!"

"Skandal" i "velika glupost"

Sa štednom žaruljom tržište preplavljuje proizvod koji smije sadržavati do pet miligrama žive - već i u manjim dozama je ta tvar vrlo otrovna. Štedne žarulje se stoga moraju uklanjati kao poseban otpad. No, samo 20 posto njih doista ode u reciklažu - ostatak završi u običnom kućnom smeću. Fizičar Georg Steinhauser s instituta za atomsku fiziku pri Tehničkom sveučilištu u Beču smatra "skandalom" i "velikom glupošću" postupak analize koji EU provodi da bi ustanovila udio žive u štednim žaruljama. Problem je, kaže on, što se udio žive može ustanoviti tek nakon što je žarulja uništena, a njezinim uništenjem nestaju plinoviti sastojci. To ostaje nekomentirano u uredbi, ukazuje on i tvrdi da je riječ o pogrešci koja bi mogla dramatično falsificirati rezultate analize.

Stoji li, kada se to sve zna, opasnost od žive u štednim žaruljama u prihvatljivom razmjeru s obećanom uštedom struje? Glasnogovornik Greenpeacea Niklas Schinerl govori o 30 milijuna tona godišnje: "Prema našim proračunima bi oko šest nuklearnih elektrana moglo biti zatvoreno kada bismo na širokom području uspjeli provesti ovu uštedu". To, kaže nije malo, ali priznaje i da Greenpeace nije sretan s kućnim uređajima u kojima je živa.

Konačnu smrt klasičnim žaruljama u Europskoj uniji trebao bi donijeti 1. rujna 2012. godine. Od tada su naime dozvoljene samo žarulje energetske klase C.

Autor: Alexander Musik/ Dunja Dragojević

Deutsche Welle

Vezane vijesti

Poskupljenje struje i plina je zakonito

Poskupljenje struje i plina je zakonito

Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) priopćila je danas kako je Vlada prošlotjedne odluke o povećanju cijena energije donijela na temelju… Više

Komentari

registracija
19/7/11

bubba, 28.12.11. 20:31

luda eu birokracija, štedne žarulje daju katastrofalno loše i nezdravo svjetlo i čuo sam da su nijemci masovno nakupovali rezervi klasičnih žarulja za nekoliko godina dok ova glupa priča ne prođe.


registracija
4/1/09

miroljubiv, 29.12.11. 00:29

Živa u štednim žaruljama,cjepivu...gdje još? U dječjoj hrani....Ljudima koji namjerno i planski ugrožavaju naše zdravlje treba debelo lupiti po džepu,a takve žarulje i cjepiva izbjegavati kilometrima daleko.Upravo sam jučer skinuo štednu žarulju,i to svakome preporučujem.


registracija
5/10/10

zvuk958, 29.12.11. 08:28

Da ne govorimo o plastitci koja se koristi za pakiranje vode i mliječnih proizvoda. Užas jedan. Evo vam dobar primjer!!!

ŠTO PIŠE NA DNU PLASTIČNE AMBALAŽE

MALA ŠKOLA EKOLOGIJE I ZDRAVOG ŽIVOTA

ŠTO PIŠE NA DNU PLASTIČNE AMBALAŽE

Vjerojatno pred deset i više godina nitko još nije pomišljao, da ćemo običnu vodu piti iz plastične boce. Još danas je to više iz navike nego potrebe, jer je voda iz većine vodovoda još uvijek pitka. Ipak, često si pijenjem vode iz plastične ambalaže činimo medvjeđu uslugu. Zašto? Radi kemijskog sastava plastike. Na dnu svake ambalaže potražite trokut s brojem u sredini. On govori, koliko je opasna vaša plastika.




1 – PET (često i PETE) - Te su boce u većini slučajeva namijenjene jednokratnoj upotrebi. Postoji mogućnost, da ispuštaju teški metal antimon i kemijsku tvar EPA, koja ometa djelovanje hormona. Takve boce mogu ispuštati i kancerogene spojeve.



2 – HDP (nekad i HDPE) - Radi se o „dobroj“ plastici, za koju postoji najmanja vjerojatnost ispuštanja kemikalija u vodu.



3 – PVC (nekad i 3V) - Ova plastika ispušta dvije otrovne kemikalije, a obje ometaju djelovanje hormona u ljudskom tijelu. Usprkos tome, to je još uvijek najčešće upotrebljavana plastika za boce.



4 – LDPE - Plastika, koja ne ispušta kemikalije u vodu. Unatoč tome se ne koristi za izradu plastičnih boca, nego uglavnom za izradu plastičnih vrećica za namirnice.



5 – PP – Još jedna od „dobrih“ plastika, obično bijele ili poluprozirne boje. Koristi se za boce u koje se pakiraju sirupi ili čašice za jogurt.



6 – PS - Plastika koja ispušta u vodu kancerogenu tvar STIREN. Najčešće se koristi u čašicama za kavu za jednokratnu uporabu, ili u ambalaži brze prehrane.



7 – PC (ili bez oznake) – To je najlošija plastika za prehrambene proizvode, jer izlučuje kemikaliju BPA. Na žalost, koristi se u bočicama za dojenčad, sportskim bocama i posudama za spremanje hrane.



Plastične mase, koje ne otpuštaju kemikalije u vodu su, dakle, 2, 4 i 5, ili s oznakom HDP, HDPE, LDPE, PP. Kod svih drugih radije razmislite o njihovoj uporabi. Još je uvijek najbolje čuvati vodu u staklenim bocama.



Dolazi vrijeme, kada ćemo na žalost, vodu sve češće nositi sa sobom. Najlošiji je način njezino prenošenje u plastičnoj ambalaži; posebno u onoj s oznakama 1,3,6 ili 7. Voda u takvim bocama je podložna kemijskom ili temperaturnom djelovanju, a kod naknadnog punjenja i bakteriološkom. Poželjne bi bile staklenke, ali su nepraktične, zato preporučamo aluminijske boce ( ne plastične, jer su zbog cijene obično iz najlošije plastike ) sa zaštitnom košuljicom koja odvaja sadržaj od aluminija. Za pijenje vode u uredu najbolje si kupite malu staklenku za osobnu uporabu, kojih ima na tržištu, pa tako napravite nešto korisno za svoje zdravlje i okoliš.



Domaća zadaća: U svojim ormarima provjerite u kakvoj je ambalaži u trgovini kupljena „zdrava hrana“!


Vjerujte, biti ćete neugodno iznenađeni!!!


MALA ŠKOLA EKOLOGIJE I ZDRAVOG ŽIVOTA



ŠTO PIŠE NA DNU PLASTIČNE AMBALAŽE



Vjerojatno pred deset i više godina nitko još nije pomišljao, da ćemo običnu vodu piti iz plastične boce. Još danas je to više iz navike nego potrebe, jer je voda iz većine vodovoda još uvijek pitka. Ipak, često si pijenjem vode iz plastične ambalaže činimo medvjeđu uslugu. Zašto? Radi kemijskog sastava plastike. Na dnu svake ambalaže potražite trokut s brojem u sredini. On govori, koliko je opasna vaša plastika.






1 – PET (često i PETE) - Te su boce u većini slučajeva namijenjene jednokratnoj upotrebi. Postoji mogućnost, da ispuštaju teški metal antimon i kemijsku tvar EPA, koja ometa djelovanje hormona. Takve boce mogu ispuštati i kancerogene spojeve.



2 – HDP (nekad i HDPE) - Radi se o „dobroj“ plastici, za koju postoji najmanja vjerojatnost ispuštanja kemikalija u vodu.



3 – PVC (nekad i 3V) - Ova plastika ispušta dvije otrovne kemikalije, a obje ometaju djelovanje hormona u ljudskom tijelu. Usprkos tome, to je još uvijek najčešće upotrebljavana plastika za boce.



4 – LDPE - Plastika, koja ne ispušta kemikalije u vodu. Unatoč tome se ne koristi za izradu plastičnih boca, nego uglavnom za izradu plastičnih vrećica za namirnice.



5 – PP – Još jedna od „dobrih“ plastika, obično bijele ili poluprozirne boje. Koristi se za boce u koje se pakiraju sirupi ili čašice za jogurt.



6 – PS - Plastika koja ispušta u vodu kancerogenu tvar STIREN. Najčešće se koristi u čašicama za kavu za jednokratnu uporabu, ili u ambalaži brze prehrane.



7 – PC (ili bez oznake) – To je najlošija plastika za prehrambene proizvode, jer izlučuje kemikaliju BPA. Na žalost, koristi se u bočicama za dojenčad, sportskim bocama i posudama za spremanje hrane.



Plastične mase, koje ne otpuštaju kemikalije u vodu su, dakle, 2, 4 i 5, ili s oznakom HDP, HDPE, LDPE, PP. Kod svih drugih radije razmislite o njihovoj uporabi. Još je uvijek najbolje čuvati vodu u staklenim bocama.



Dolazi vrijeme, kada ćemo na žalost, vodu sve češće nositi sa sobom. Najlošiji je način njezino prenošenje u plastičnoj ambalaži; posebno u onoj s oznakama 1,3,6 ili 7. Voda u takvim bocama je podložna kemijskom ili temperaturnom djelovanju, a kod naknadnog punjenja i bakteriološkom. Poželjne bi bile staklenke, ali su nepraktične, zato preporučamo aluminijske boce ( ne plastične, jer su zbog cijene obično iz najlošije plastike ) sa zaštitnom košuljicom koja odvaja sadržaj od aluminija. Za pijenje vode u uredu najbolje si kupite malu staklenku za osobnu uporabu, kojih ima na tržištu, pa tako napravite nešto korisno za svoje zdravlje i okoliš.



Domaća zadaća: U svojim ormarima provjerite u kakvoj je ambalaži u trgovini kupljena „zdrava hrana“!


Vjerujte, biti ćete neugodno iznenađeni!!!


registracija
11/1/11

Kinezojapanac, 30.12.11. 05:31

zvuk958-Jebote šta ti sve napisa. Ja imam jednu plastičnu bocu iz koje godinu dana doljevam i pijem vodu. Sad čitam piše ispod trokuta PET, a u trokutu 1. Mora da ću uskoro riknuti, prdnuti u fenjer. Boca je u smeću i od danas pijem iz staklene. Možda si mi produžio ionako jadan život.


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika