I u EU ima zemalja 'drugog reda'Na papiru, nitko ne može osporiti prednosti članstva u EU-u. Bugarska i Rumunjska preko noći su postale dijelom zone mira, blagostanja, sigurnosti i stabilnosti. Pet godina nakon ulaska u EU, u dvjema njenim najmlađim članicama vlada stanje otrežnjavanja. Europska unija očito nije sama po sebi jamstvo za bolji život. Bugarska je najsiromašnija zemlja EU-a i u njoj su najniža primanja, mirovine, radna produktivnost i djelotvornost. Osim toga, ova zemlja dobila je loše ocjene i za svoju pravosudnu reformu, za način na koji dijeli subvencije kao i za borbu protiv korupcije, organiziranog kriminala i trgovine ljudima. U Bruxellesu se često raspravlja i o lošoj zaštiti djece u Bugarskoj.

Otkako je 2007. ušla u Uniju, Bruxelles je stalno upozoravao na manjkavosti u Bugarskoj. S pravom, kaže bivša bugarska veleposlanica u Bruxellesu Antoaneta Pramatarova, koja najveći problem vidi u još uvijek loše funkcionirajućem pravnom sustavu. "Sudski procesi protiv organiziranog kriminala vuku se godinama. Tu je još dug put pred nama".

Kritika iz Bruxellesa i Berlina

Mnogi Bugari vjeruju da je njihova zemlja 1. siječnja 2007. u EU primljena kao "članica drugog reda" i pri tome ukazuju na velike prepreke koje su Bugarima tada bile postavljene na europskom tržištu rada. Ni uvođenje eura u Bugarskoj još se ni izdaleka ne može nazrijeti, jer zemlja ne zadovoljava uvijete za to. Posebno neugodan situacija za Bugarsku je nastala u jesen 2008. kad je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso blokirao pomoć EU-a Bugarskoj vrijednu 220 milijuna eura. To se dogodilo nakon što je Sofija već nekoliko puta bila uhvaćena kako zloupotrebljava novac koji je od EU-a bila dobila za razvoj. Barroso je tada bio vrlo jasan: "Korupciji u najvišim krugovima vlasti i organiziranom kriminalu nema mjesta u EU-u i ona se neće tolerirati".

No u EU-u čuju se i drugačija mišljenja. Blokada novčanih sredstava će na kraju pogoditi samo obične ljude u Bugarskoj. "To je tragedija ove zemlje. Ali vjerojatno je bar jednako tako poguban i izgubljeni ugled, koji je uslijedio nakon što je Komisija Bugarskoj blokirala sredstva", tvrdi bivši državni ministar u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova Gerhard Erler.

Neuzvraćena ljubav

U Europskom parlamentu i danas ima zastupnika koji Bugarsku i Rumunjsku još uvijek ne smatraju zrelima za članstvo u Uniji. Pri tomu je Bruxelles, kako bi se osigurao, za pristup osam milijuna Bugara i 22 milijuna Rumunja po prvi put u povijesti EU-a bio tražio ispunjavanje ugovorom posebno ustanovljenih uvjeta. Tako da ove dvije zemlje Europska komisija još i danas posebno kontrolira, drže li se one europskih standarda. No kritični izvještaji iz Bruxellesa skoro da i nemaju nekih posljedica po lokalne političare u tim dvjema zemljama.

Bivši rumunjski premijer Adrian Nastase, za čijeg je mandata Rumunjska zaključila pregovore s EU-om, kaže kako su bili potrebni posebni politički napori da bi se njegovu zemlju izvuklo iz "tampon-zone između EU-a i Rusije". "Rumunjska se", kaže on, "iz strateških razloga jače založila za to da postane članica EU-a, no što je to možda željela Europska unija".

Uz to, ističe zastupnik u Europskom parlamentu i član rumunjske konzervativne liberalno-demokratske vladajuće stranke Cristian Preda, ne smije se zaboraviti nerazmjer prihvaćenih društvenih običaja kod Rumunja i kod prosječnih stanovnika većine zemalja EU-a. Je li ovaj nesrazmjer posljedica određenog mentaliteta ili prije nedostatka političke volje? Preda vjeruje da su politika i razvoj pojedinog društva čvrsto isprepleteni, pa je toga i teško predvidjeti kad će Rumunjska u svim područjima konačno dostići standarde Europske unije.

Autori: Emiliyan Lilov/ Christian Stefanescu/ Mirjana Dikić/ sk