Gligorov je preživio atentat 1995. godine u SkopjuU noći s nedjelje na ponedjeljak u Skopju je, u 95. godini života, umro prvi predsjednik Republike Makedonije Kiro Gligorov. U Guinnessovu knjigu rekorda ušao je kao najstarija osoba koja je obnašala dužnost predsjednika. Taj osebujni čovjek imao je 82 godine i još je uvijek bio predsjednik kada ga je pisac ovih posthumnih redaka imao privilegiju upoznati. Štoviše, upravo u intervjuu Nacionalu koji sam radio s njim potkraj devedesetih godina, najavio je svoje definitivno povlačenje iz politike. Tada se, prije 13 godina, u Skopju naveliko vodila rasprava oko toga može li se već vremešni Gligorov ponovo kandidirati za predsjednika države. Zagovornici te opcije objašnjavali su da za to postoje zakonski preduvjeti. Jer prvi put Gligorova je za predsjednika izabrao makedonski parlament, a ne građani na neposrednim izborima.

TEK SU GA za njegov drugi mandat izravno birali, pa su zagovornici njegove nove kandidature u 82. godini života tvrdili da zakon, zapravo, dopušta da dva puta bude biran za predsjednika države na izravnim izborima. Drugim riječima, nad onim mandatom koji mu je dao parlament trebalo je samo malo zažmiriti. Sve te zahuktale rasprave presjekao je upravo Gligorov. Kako mi je rekao u intervjuu, njegove godine više nisu dopuštale da suvereno vodi državu. To je bio tek jedan od mojih susreta s njim. U prvoj polovici devedesetih često smo se sretali. Spletom životnih okolnosti do travnja 1996. godine bio sam dopisnik Vjesnika iz Skopja. Tako sam bio i na presici 2. listopada 1995. godine kasno navečer, nakon njegova povratka sa službenog posjeta Beogradu, gdje ga je prvi put na najvišoj razini primio Slobodan Milošević. Bilo je to teško vrijeme za Makedoniju jer cijelo vrijeme, barem se tako smatralo u novinarskim krugovima, bilo je upitno koliko će joj njeni susjedi ostaviti prostora da živi kao samostalna i suverena država.

GLIGOROV SE TOG listopada 1995. godine vratio iz Beograda relativno zadovoljan. Činilo se da mu je Milošević dao neka jamstva da neće ugrožavati Makedoniju. Međutim, već sljedećeg jutra zbio se nemio događaj koji je zaprijetio paljenjem nove iskre ratnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Naime, 3. listopada 1995. godine u 9 sati i 50 minuta izvršen je atentat na Gligorova. U tom sam trenutku sjedio u jednom kafiću nedaleko od zgrade najutjecajnijeg makedonskog političkog dnevnika - Nove Makedonije. Snažna eksplozija dogodila se na 200-tinjak metara zračne udaljenosti od mjesta na kojem sam sjedio. U prvom trenutku nitko nije znao što se dogodilo. Grupa novinara u kojoj sam i sam bio potrčala je u zgradu Nove Makedonije. Odmah je prostrujala informacija: izvršen je atentat na Gligorova. Poginuo je njegov vozač i jedan slučajni prolaznik, ali Gligorov je i dalje bio živ. Poslije atentata u Skopje su počeli stizati vrhunski liječnici iz cijeloga svijeta. Međutim, glavni liječnik koji je cijelo vrijeme vodio brigu o oporavku Kire Gligorova bio je neurokirurg Jovica Ugrinovski, pasionirani planinar koji je nekoliko puta osvajao i Mount Everest. U svakom slučaju, skopska Državna bolnica pokazala se dovoljno djelotvornom da uspješno zbrine teško ranjenog Kiru Gligorova.

IZVRŠITELJI I NARUČITELJI atentata, kako je to najčešće slučaj, nikada nisu bili otkriveni. Kada su mediji u to vrijeme prebirali po motivima za atentat na neodmjereno politički umjerenog Gligorova, pronalazili su motive u obavještajnim službama svih država u okruženju Makedonije. Ali vjerodostojan odgovor na to pitanje nikada nije ponuđen. Kiro Gligorov je u politici raspada bivše zajedničke države ostao upamćen i po jednom pokušaju sprečavanja nadolazećih ratova u Sloveniji, Hrvatskoj, pa, napokon, i Bosni i Hercegovini. Zajedno s Alijom Izetbegovićem pokušao je formulirati model transformacije bivše Jugoslavije u asimetričnu konfederaciju. No taj je pokušaj propao, a ratovi su se dogodili i ostavili krvavi trag u svim državma bivše Jugoslavije. U razdoblju povišene napetosti na Balkanu, u razdoblju kada nijedan od susjeda nije pretjerano blagonaklono gledao na perspektive Makedonije kao samostalne i suverene države, Kiro Gligorov je nastojao voditi aktivnu politiku kako u regiji, tako i na širem međunarodnom planu.

Iz tog je razdoblja ostala upamćena jedna njegova misao u kojoj se nije slagao s opcijom da makedonska politika postane pasivna. A ta je misao glasila: "Makedonska politika mora prići vatri da se i Makedonija ogrije, ali nikako preblizu da se pri tome opeče." Upravo se zato svim silama trudio izbjeći sukob s bivšom JNA pa je tako dozvolio toj vojsci, kada se povlačila iz Makedonije, da odnese cjelokupno naoružanje kojim je raspolagala, a njeni su pripadnici čupali i utičnice iz zidova vojarni. Tako je Makedonija preživjela, a sinoć je umro njezin prvi predsjednik.