Slavko LinićUmjesto očekivanog blagog oporavka, u 2012. čeka nas novi pad bruto domaćeg proizvoda, sažetak je predviđanja koje su u novom izdanju PBZ Tjednih Analiza sastavili analitičari Privredne banke Zagreb.

Analitičari ističu kako će podaci za četvrti kvartal 2011. godine vjerojatno pokazati stagnaciju gospodarskog rasta u Hrvatskoj, što ih navodi na zaključak da nas u ovoj godini očekuje pad BDP-a od vjerojatno jedan posto.

Ističu kako je blagi rast BDP-a u trećem kvartalu rezultat pozitivnog utjecaja turističe sezone i da nije bilo njega vjerojatno bi bilježili novi pad BDP-a.

Analitičari naglašavaju kako nema razloga za optimizam jer podaci pokazuju kako Hrvatska ponovno ulazi u stagnaciju uz naglašeni rizik novog pada BDP-a.

Stoga procjenjuju da će krajnji rezultati rasta BDP-a za 2011. biti oko nule, odnosno da bude blago pozitivan ili negativan, ovisno o kretanjima u posljednjem kvartalu.

"Imajući u vidu pogoršanu gospodarsku situaciju i zaoštravanje financijske krize u zemljama EU te učinke koje će takva kretanja imati na Hrvatsku bilo putem trgovinskih bilo putem financijskih tokova, smatramo da će 2012. godina biti prijelomna s više aspekta. Naša je trenutna procjena da će ova godina donijeti pad BDP-a od jedan posto. Iako je i ta stopa sama po sebi zabrinjavajuća, s obzirom da nas svrstava u red rijetkih gospodarstava s nizom od četiri recesijske godine, moramo napomenuti da svaki daljnji eksterni šok stvara dodatni pritisak da Hrvatska u 2012. zabilježi i veći pad", napominju analitičari PBZ-a.

Dodaju kako će fiskalna konsolidacija, koja je neophodna Hrvatskoj, dodatno usporiti bilo kakav oporavak gospodarskog rasta. No, ističu, bez fiskalne konsolidacije i temelja za dugoročno održiv rast, Hrvatsku u nadolazećim godinama očekuje "vegetiranje" i prosječni rast od možda dva posto.

"Rejting agencije vrlo su jasne u svom stajalištu da će bez adekvatne fiskalne prilagodbe, reformskih zahvata i reformi javnih poduzeća doći do pada rejtinga na razinu'smeća. Pad rejtinga poskupit će izvore financiranja što će se odraziti ne samo na državno financiranje već i na financiranje privatnog sektora, a u tim uvjetima postizanje gospodarskog rasta te nužno i fiskalna održivost postaje upitna", ističu na kraju analitičari PBZ-a.