Željko RohatinskiHrvatska narodna banka objavila je svoj redovni bilten u kojem obrađuje informacije o gospodarskim kretanjima te prikazuje recentne ekonomske trendove. U posljednjem izvješću objavljenom na web stranicama HNB-a, osvrnuli su se na gospodarska kretanja u Hrvatskoj u 2011. godini, kao i iznijeli prognozu za kretanja u 2012. godini.

Ističu kako se realni BDP u trećem tromjesečju 2011. povećao u odnosu na prvu polovinu godine, uglavnom zbog uspješne turističke sezone, a istodobno je domaća potražnja stagnirala. U nastavku godine rast bi se mogao usporiti prije svega zbog slabljenja domaće potražnje, ali i nižeg rasta potražnje iz inozemstva. Očekuje se tako da bi na razini cijele 2011. realni rast BDP-a mogao iznositi samo 0,4%.

Usporavanje oporavka i inteziviranje negativnih rizika

"Sve projekcije globalnoga gospodarskog rasta upućuju na izrazito usporavanje oporavka razvijenih gospodarstava te intenziviranje negativnih rizika u idućem razdoblju. Glavni su uzrok snižavanja očekivanih stopa rasta lošije prognoze gospodarskih kretanja za SAD i EU te njihovi izravni i neizravni učinci na ostala razvijena tržišta i tržišta u nastajanju. Očekivana stagnacija domaćega gospodarstva u 2012. određena je u prvom redu nižim rastom potražnje iz inozemstva te prognoziranom fiskalnom konsolidacijom. Slabljenje izvozne potražnje poglavito zrcali nepovoljna kretanja i očekivanja niskog rasta u članicama EU, kao i strukturne slabosti hrvatskoga gospodarstva. Kad je riječ o fiskalnim kretanjima, očekuje se da će se radi očuvanja kreditnog rejtinga Vlada odlučiti na štedljiv proračun i nastavak strukturnih reforma za jačanje konkurentnosti domaćega gospodarstva. Prvi pozitivni rezultati takvih mjera očekuju se tek u 2013. godini, kada bi glavni generator još uvijek skromnog rasta trebao biti izvoz robe i usluga, uz jačanje kapitalnih ulaganja prije svega privatnog sektora", ističu iz HNB-a.

U 2011. godini nastavio se povećavati broj nezaposlenih i smanjivati broj zaposlenih osoba, a slična se kretanja predviđaju i za 2012. godinu. Pozitivne reakcije tržišta rada na oporavak gospodarske aktivnosti trebale bi postati vidljive tek u 2013. U skladu s time prosječna stopa registrirane nezaposlenosti mogla bi tijekom 2012. dosegnuti 18,7%.

Kad je riječ o plaćama, i u drugoj polovini 2011. nastavio se nominalni rast, ali ako se uzme u obzir i kretanje potrošačkih cijena, realne su plaće stagnirale. Kako se za 2012., ali i 2013., očekuje stagnacija plaća u javnom sektoru i tek blagi rast u privatnome, prosječne nominalne plaće mogle bi u gospodarstvu imati nizak nominalni rast, dok bi realno iskazane mogle pasti.

U 2011. očekuje se prosječna godišnja stopa inflacije od 2,3%. Tijekom 2012. također se očekuje stabilna i niska inflacija, pri čemu bi prosječna godišnja stopa mogla biti jednaka onoj iz 2011. godini. Uvozni će se inflatorni pritisci smanjiti odražavajući smanjenje prosječne cijene sirove nafte i drugih sirovina na svjetskom tržištu nakon usporavanja globalnoga gospodarskog rasta.

Do kraja godine poskupljenje plina i grijanja

Tijekom 2012. mogle bi porasti administrativno regulirane cijene, pa se za početak trećega tromjesečja predviđa poskupljenje plina i zagrijavanja stana. U 2013. godini očekuje se blagi porast inflacije: na 2,6%. Prognozirana inflacija potrošačkih cijena viša je u usporedbi s 2012., prije svega zbog predviđenog ukidanja nulte stope PDV-a na određene proizvode u siječnju 2013., što će imati najveći utjecaj na kretanje cijena prehrane, a nešto manji na povećanje cijena koje isključuju prehranu i energiju.

Dvogodišnji trend kontrakcije manjka na tekućem računu platne bilance nastavio se i tijekom prva tri tromjesečja 2011. Ponajprije zahvaljujući robnom manjku, koji se tijekom krize gotovo prepolovio, saldo tekućeg računa platne bilance mogao bi u 2011. iznositi 0,4% ocijenjenog BDP-a, što bi bila njegova prva pozitivna razina u posljednjih petnaestak godina. Slična bi se kretanja mogla nastaviti i tijekom 2012. i 2013. godine.

U drugom je polugodištu 2011. zabilježeno pogoršanje uvjeta financiranja domaćih sektora. Pritom se posebno ističe skok troškova financiranja države na domaćem, ali i na inozemnom tržištu. Pooštravanje uvjeta na međunarodnom tržištu duga u drugoj polovini 2011. odnosi se na zamjetan rast zbroja prinosa na generičku njemačku desetogodišnju obveznicu i indeksa EMBI za Hrvatsku, povećanje zahtijevanih prinosa na državne obveznice rubnih zemalja eurozone i snažan rast premije osiguranja od kreditnog rizika (CDS) za obveznice banaka majki pet najvećih domaćih banaka. U takvim prilikama kamatne stope za većinu kredita odobrenih domaćem privatnom sektoru također su se povećale.

Uvjeti financiranja domaćih sektora u 2012. i 2013. godini krajnje su neizvjesni. Stanje na svjetskom financijskom tržištu upozorava na izrazitu nesklonost riziku, prije svega zbog problema povezanih s održivosti javnih financija sve većeg broja zemalja iz eurozone. Opisana kretanja pokazuju da se poboljšanje uvjeta financiranja za hrvatsku državu, a potom i domaći privatni sektor, može očekivati tek kada Vlada RH svoje javne financije svede u održive okvire.

HNB održava likvidnost bankovnog sustava

Kada je riječ o politici središnje banke, u HNB-u ističu kako već duže vrijeme podržavaju visoku kunsku likvidnost domaćega bankovnog sustava i tako nastoje djelovati na uvjete financiranja na domaćem tržištu kako bi potaknuli snažniji oporavak kreditne aktivnosti banaka. No, dosadašnja kretanja pokazuju da postoje ograničenja u nastojanju da se samo ekspanzivnom monetarnom politikom pridonese oživljavanju kreditne i realne aktivnosti. Pritom središnja banka ne odstupa od politike održavanja stabilnosti tečaja domaće valute, što se potvrdilo u trećem tromjesečju 2011. kada je deviznim intervencijama, a u listopadu i povisivanjem stope obvezne pričuve, zaustavila deprecijacijske pritiske na domaću valutu. U doglednoj budućnosti središnja će banka nastaviti provoditi takvu politiku.

Minus u blagajni raste već treću godinu

Ukupan fiskalni manjak opće države u 2011. bi mogao iznositi oko 5,7% ocijenjenog BDP-a, dok bi dug opće države na kraju godine mogao dosegnuti oko 45% BDP-a. To znači da se manjak i javni dug opće države snažno povećavaju već treću godinu zaredom (u odnosu na kraj 2008. javni dug povećan je za oko 16 postotnih bodova), što upozorava na činjenicu da je zaokret u javnim financijama nužan.

HNB-ova projekcija javnih financija za 2012. i 2013. godinu stoga predviđa snažnu fiskalnu prilagodbu prvenstveno na osnovi smanjenja državnih rashoda, pa bi u 2013. manjak mogao biti snižen na otprilike 3% projiciranog BDP-a. Disperzija rizika oko središnje projekcije gospodarskog rasta i inflacije u projekcijskom je razdoblju asimetrična, odnosno vjerojatnost da će realizirani rast BDP-a i realizirana inflacija u projekcijskom razdoblju biti niži od središnje projekcije veća je od vjerojatnosti da će ostvarenja biti viša od projiciranih veličina.

Visoka razina neizvjesnosti glede budućnosti eura kao i nadalje izraženi problemi u javnim financijama nekih članica eurozone mogli bi rezultirati nižim rastom glavnih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera i posljedičnom nižom potražnjom za domaćom robom i uslugama. To bi dovelo i do nepovoljnijeg kretanja BDP-a nego što se trenutačno predviđa. Osim toga, pitanje je hoće li se Vlada RH uistinu odlučiti za fiskalnu konsolidaciju intenziteta koji je predviđen u ovoj projekciji. Izostanak predviđenih fiskalnih mjera mogao bi značiti i gubitak investicijskoga kreditnog rejtinga sa svim nepovoljnim posljedicama koje iz toga proizlaze.

Kad je riječ o inflaciji, glavni rizik koji bi mogao prouzročiti da ona bude niža jest slabija domaća potražnja. Rizici koji bi mogli uzrokovati višu inflaciju poglavito se odnose na izraženiji prijenos prijašnjeg poskupljenja sirovina na svjetskom tržištu na domaće cijene kao i brži rast cijena nafte i drugih sirovina bude li usporavanje svjetskoga gospodarstva manje izraženo od očekivanoga. Jačanje geopolitičkih napetosti također može potaknuti rast cijena nafte. Moguć je i brži rast cijena pod utjecajem administrativnih odluka, povezanih s fiskalnom konsolidacijom.

Prethodnom projekcijom za 2011. bio je prognoziran rast BDP-a od 1,0%, ali u ovoj je projekciji rast snižen na 0,4%. To je pretežno rezultat zamjetne korekcije očekivane stope rasta investicija u fiksni kapital. Kad je riječ o 2012., u prošloj se projekciji očekivao nastavak gospodarskog oporavka i stopa rasta od 2,2%. Međutim, bitno izmijenjene prilike u međunarodnom okružju te previđena, razmjerno snažna, fiskalna konsolidacija u domaćim javnim financijama rezultirale su velikom korekcijom očekivane promjene realnog BDP-a pa godišnja stopa sada iznosi –0,2%.

Perspektiva je iznimno loša

Ocijenjena prosječna godišnja stopa inflacije u 2011. niža je u odnosu na prognozu iz lipnja 2011. za 0,5 postotnih bodova. Spomenuto odstupanje rezultat je domaće potražnje slabije od očekivane, a koja ograničava prijenos poskupljenja sirovina na svjetskom tržištu na domaće prehrambene i industrijske proizvode. Korekcija projicirane inflacije za 2012. odražava niži globalni rast kao i stagnantna kretanja domaće potražnje.

"Perspektiva hrvatskoga gospodarstva na kraju 2011. godine iznimno je loša. Slabljenje izvozne potražnje, pogoršanje uvjeta financiranja i nužnost provođenja fiskalne konsolidacije nepovoljno će se odraziti na mogućnosti rasta u 2012. godini. Štoviše, mogućnosti rasta u srednjem roku ovisit će o reakciji ekonomske politike na spomenute izazove", zaključuju iz HNB-a.