Građanska akcija protestira pred DORH-om protiv Mladena BajićaU nedjelju, 15. siječnja, dok je Građanska akcija na Facebooku dogovarala prosvjed protiv Ranka Ostojića, novoga šefa MUP-a, nitko nije mogao znati da među njima čuči jedan od bliskih partnera Nevenke Tuđman, kćeri nekadašnjeg hrvatskoga predsjednika, koja je političko-državni autoritet svoga oca, tipično za hrvatsku tradiciju, upotrebljavala u razvoju osobnoga biznisa. Informaciju su dobili u ponedjeljak, kad se u jednom zagrebačkom stanu kreirao divovski plakat kojim će Građanska akcija nasrnuti na MUP. Novim slojem boje, kao podloga za tekst protiv Ostojića, već je bio premazan proslavljeni tekst o "najvećem hrvatskom pljačkašu" Ivici Todoriću.

"UŠTEDA. Mi ne živimo od državnoga proračuna", govorio je s ponosom 31-godišnji Filip, pravnik, nekoć student aktaualnog predsjednika Ive Josipovića, danas uposlenik zagrebačkog odvjetničkoga ureda i jedan od agilnih aktivista Građanske akcije. Još je ostalo da se sroči efektan natpis koji će u utorak podastrijeti pred MUP-ovu centralu u Vukovarskoj ulici, kad je stigla šokantna vijest o punom identitetu njihovoga aktivista Igora. Riječ je, naime, o Igoru Kneževiću, 2004. osuđenom zbog profitabilnog muljanja s telefonijom. Budući da su njegovu tehnologiju državna poduzeća kupovala pod prisilom (ili pod impresijom da su prisiljena), model afere inačica je današnje Fimi medije. Samo je kvalifikacija ucjene i korupcije u to vrijeme bila nezamisliva, ponajmanje kao prirodno stanje politički promoviranoga i štićenoga kapitalizma. Premda je uračunata u statistiku kazneno-istražnih uspjeha u 2000., Nevenka Tuđman nikada nije stigla do pravomoćne optužnice. Kako god bilo, u Građanskoj akciji nastala je pomutnja.

Zato do zaključivanja ovoga broja Nacional ne može znati kako će internetska skupina riješiti klasičan problem "diferencijacije" od Igora Kneževića. Uz to, do zaključenja ovoga broja, jednako je neizvjesna budućnost prosvjeda pred MUP-ovom portom. Svakako bi zaslužio mjesto u novijoj političkoj povijesti, kao apsolutno prva gesta javnih kritika na račun ministra netom izabrane vlade. "Sad ne znamo što će biti... Zamislite, ne samo da se pridružio akciji protiv Ostojića, nego je još govorio da će nas ministar sigurno primiti na kavu u svom kabinetu. Kakva kava!?", uzrujano je objašnjavao jedan od aktivista Građanske akcije nakon primljene vijesti. U nizu pionirskih stvari, koje su se zavrtjele oko Građanske akcije, internetski aktivizam suočio se i s prvim realnim nevoljama vlastita fundamenta anonimnosti. Imperativ je preostao od raspada protestnih marševa protiv HDZ-a Jadranke Kosor, koji su "progurali" svaki pokušaj liderske afirmacije.

Nakon što su prosvjedi od neuspjelog osvajanja Markova trga zamrli u prostoru zagrebačkog Donjeg grada, Građanska akcija zgrušala se u kolektivni profil Facebooka s 2500 istomišljenika oko različitih tema domaće i europske scene. Činjenica da su neki od njih posljednjih mjeseci opet izišli na ulice i trgove u majušnim skupinama, nipošto većima od 20 ljudi, učinak je snalaženja unutar deklariranih demokratskih sloboda pod strogim nadzorom državnih institucija. Broj 20, naime, maksimalan je broj ljudi na toj lokaciji koji nisu prisiljeni moliti dozvolu za javno okupljanje. Dosad se dobro razvijao projekt otvorenog članstva i nepotpisanih polemika. U zemlji koja oduvijek respektira isključivo "masovke", Građanska akcija postigla je zapanjujući medijski efekt zahvaljujući kapitalnim "metama", koje uživaju ugled državnoekonomske avangarde ili neoliberalizma, kako kažu u Građanskoj akciji. Mjesecima su njeni malobrojni aktivisti zagorčavali život HDZ-ovoj središnjici na Trgu žrtava fašizma, sve do samih izbora.

"Tko vas plaća", vikalo se iz stranačke utvrde, "sve vas treba pobiti..." Nazadovoljni "raskorakom teorije i prakse", kako se govorilo u bivšoj državi, posljednjih dana posjetili su ured državnoga odvjetnika Mladena Bajića, smatrajući da je njegova antikorupcijska djelatnost zakašnjela, selektivna i politički obojena. Na popisu su se našli novinska korporacija EPH i Ivica Todorić - čak dva puta. Pozornost više nije zastala na internetskim izvještajima, njihovim prirodnim saveznicima. Prizori u režiji Građanske akcije, gdje se najcrnje teme miješaju s veselim happeningom, počeli su se probijati u središnje Dnevnike HTV-a. Dosad je anonimnost bila pitanje građanskoga ponosa Građanske akcije. Baveći se političkim i ekonomskim pitanjima, njeni članovi brane svoj identitet u odnosu prema profesionalnim političkim figurama koje su izopačile stvar: prvo glasovita imena i pojave, potom njihova svita, na kraju glasači. "Puno je razloga da štitimo anonimnost. Recimo, ne želimo hijerahiju i vođu, držimo do solidarnosti istoga svjetonazora. Ima među nama ljudi koji rade u korporacijama, ali su protivnici korporacijskoga svijeta u kojemu moraju živjeti. Nije isključeno da bi na poslu imali neprilika. Nitko od nas zapravo i nema želju da istrči kao lider na putu prema Saboru ili Banskim dvorima", tako Filip izlaže zajednički manjak ambicije za personalnim medijskim samodokazivanjem.

NA DRUGOJ STRANI, istovjetan sastav odredio je termin njihovih demonstracija: ujutro između 8 i 9 sati, svakako prije radnog vremena. Ne računajući nekolicinu veterana Domovinskoga rata, Građansku akciju čini uglavnom radno aktivna čeljad raznih generacija, uglavnom visokoobrazovana, koja disciplinirano ispunjava svoje obveze prema poslodavcima, svojim obiteljima i državnom proračunu. Prema govoru, reklo bi se da najaktivniji među aktivistima potječu iz Slavonije. Mogu se pohvaliti priličnim uzorkom "slobodnih profesija", novinara, prevoditelja, umirovljenih profesora, potom jednim od najboljih pozanavatelja stripa, SF-literature i Divljega zapada u novijoj Hrvatskoj. No zajedno s identitetima, vjerskom, stranačkom, spolnom orijentacijom, profesionalni uspjesi pojedinaca toliko su privatna stvar da se Građanske akcije, kao kolektiva, ni najmanje ne tiču. "Ne zanima nas čak tko će se kako izjasniti u vezi s Europskom unijom", kaže Filip.

Štoviše, verbalni juriš na Ranka Ostojića bio je pripremljen zbog istog prava na osobnost, jednu od zadnjih instanci uzmaka od državne kontrole. Povod je datiran 13. siječnja, kao jedan od poteza u ofenzivi na Agrokor, Todorićevu korporaciju. Prema mišljenju Građanske akcije, dok uživa kontinuiranu naklonost svih vlada i HNB-a, Hrvatska ne dobiva odgovore o njenu nastanku, gubicima, sanacijama gubitaka, pa postoji osnovana sumnja da producira krizu koja će svoj stvarni sadržaj pokazati tek tijekom 2012. Bilo je samo osam aktivista 13. siječnja. Pojavili su se naoružani ruksacima, jednim megafonom i transparentom "najveći hrvatski pljačkaš svih vremena", izazvavši pozornost, kako je Filip prebrojao, točno deset policajaca. Pretpostavlja se da je netko iz Agrokorova zdanja, duhovno uznemiren riječju "pljačkaš", dozvao u pomoć snage reda i sigurnosti, navodno zbog subjektivna osjećaja možebitnoga nasrtaja na materijalnu korporacijsku imovinu. Uslijedilo je legitimiranje i zapisivanje u policijske notese, pa pretres automobila kojim je transparent transportiran na poprište zbivanja. Tipično birokratski, u MUP-u će poslije reći da je obavljena radnja koja se ne naziva "pretres", nego "pregled". Doista, nije bilo "pendrečenja" iz usmenih predaja o hrvatskom komunizmu. No članovima Građanske akcije ne pada na pamet da se rime usporede.

"MI NISMO protiv sustava, ali tražimo da se političari i njihova birokracija drže načela koja su sami instalirali. Zašto policija nas popisuje? Borili smo se protiv HDZ-a i čestitali SDP-u na pobjedi. A njihova policija ponaša se poput prijašnje, hadezeovske", kaže Filip koji je svoje pravničko znanje upotrijebio proučivši sve zakone i propise o dopuštenim uvjetima demonstriranja, policijskog legitimiranja i njuškanja po privatnim automobilima. Ne računajući jednu službenu konferenciju za novinare i nekoliko manjih kadrovskih poteza u upravnoj strukturi MUP-a, bila je to zapravo prva operacija novoizabranog ministra u korist reda i mira u Zagrebu. ''Tražimo odgovornost policije zbog permanentnog zastrašivanja i legitimiranja te stalnog nadzora naših aktivnosti i odgovor čelnika MUP-a zašto se naše djelovanje tretira kao opasnost za ustavni poredak i zašto naše ukazivanje na društvene probleme i abnormalnosti policija želi silom kažnjavati'', stajalo je u priopćenju, koje je Građanska akcija emitirala tim povodom u virtualni univerzum anonimnih srodnih duša, ali samo malo prije identifikacije Igora Kneževića.