Slavko LinićAnalitičari Raiffeisen banke u svom su se kvartalnom izvještaju RBA Analiza osvrnuli na predstojeći referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, gospodarskim pokazateljima i kretanjima u protekloj godini, ali i naveli očekivanja za 2012. godinu.

Ističu kako se pred novom Vladom nalazi novi zadatak pokretanja gospodarskog oporavka u nepovoljniim uvjetima. Upozoravaju na mogućnost pada kreditnog rejetinga Hrvatske ukoliko se u veljači ne usvoji uravnotežen proračun kojim će se obuzdati rashodovna strana državne blagajne.

"Struktura proračuna i visina deficita koje će predložiti Vlada ključni su za očuvanje rejtinga i za dokaz opredjeljenja u provedbi neophodnih reformi. U protivnome, uravnoteženje javnih financija tražit će se u monetarnom popuštanju s izvjesnim smanjenjem financijske stabilnosti", ističu analitičari i dodaju kako je nakon očuvanja kreditnog rejtinga, sljedeći Vladin izazov priprema poduzetnika i institucija za učinkovito korištenje sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova EU.

Naglašavaju kako je blaga stopa rasta BDP-a iz 2011. daleko od oproavka, posebno zbog očekivanog povratka negativnim stopama u 2012. godini. Ističu kako rast mogu potaknuti jedino investicije i to iz domaćeg sektora preko smanjenja potrošnje države i stanovništva odnosno rasta agregatne štednje i povećanja profitabilnosti poduzeća.

"Fiskalna konsolidacija i provedba strukturnih reformi inicijalno iziskuju troškove te nepovoljno djeluju na gospodarski rast, ali su nužni za osiguranje održivog rasta. Provedu li se potrebne strukturne reforme, 2013. bi mogla donijeti rast BDP-a", ističu analitičari.

Osvrnuli su se na aktualne podatke o nezaposlenosti u Hrvatskoj ističući kako je blagi pad broja nezaposlenih posljedica brisanja iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja. U 2012. očekuju rast stope nezaposlenih zbog najavljene racionalizacije u državnoj upravi, ali i privatizacije brodogradilišta.

"Najavu privatizacije preostaloga državnog portfelja (HPB, Croatia osiguranje) i prepuštanje tržišnoj utakmici treba promatrati kao sastavni dio tranzicijskog procesa. Problem se javlja ako se prihodi od privatizacije koriste za tekuću potrošnju umjesto za smanjivanje duga i produktivne investicije. U uvjetima smanjenih priljeva u državni proračun postoji upravo ta opasnost, a postavlja se i pitanje cijene društava obuhvaćenih privatizacijom", ističu analitičari.

Na kraju zaključuju kako "je ključno zapitati se u kojem vremenskom horizontu promišljaju kreatori ekonomske politike. Kratkoročno i statički gledano sve navedeno, mjere mogu poboljšati sliku državnih financija, ali bez fiskalne konsolidacije na rashodnoj strani srednjoročno do dugoročno to znači gašenje požara i nastavljanje starog obrasca, kojim se pritiscima na porezni sustav pokriva manjak u državnoj blagajni".