23.01.2012. / 14:40

Autor: Erol Avdović

Što čeka Europu i svijet?

Zloslutna meteurologija

Prema UN-ovoj prognozi, najveća se 'oluja' sprema u Americi, a potom u našoj prvoj gravitacijskoj zoni - zemljama Europske unije: povećanje nezaposlenosti i financijski problemi, jer tlo se zapravo još nije smirilo od 2008. Piše Erol Avdović

New York - U New Yorku prvi snijeg ove zime. To je vijest u sezoni u kojoj smo novogodišnju noć na Times Sqareu mogli dočekati takoreći u kratkim rukavima. Snijeg me samo podsjetio na ispravnost američkih vremenskih prognoza. Opet su ga gotovo u sekundu predvidjeli američki meteorolozi; to su oni koji vas natjeraju da u sunčano jutro iziđete u kabanici i s kišobranom u ruci, jer poslije podne će biti "promjenljivo oblačno".

Ah, ti Amerikanci

Neovisno o snježnoj oluji, prošlog su tjedna u UN-u objavili da bi se svijet mogao suočiti s dosad najdubljom - velikom ekonomskom krizom, ove 2012. i sljedeće 2013. godine.

Tu su rečenicu iz najnovijeg izvješća UN-a "Situacija i perspektive u svjetskoj ekonomiji" (World Economic Situation and Prospects 2012 - WESP) od prije nekoliko dana - odmah bez ikakva pomnog analiziranja počele rabiti vodeće svjetske novinske agencije.

Pomislio sam - pretjeruju, jer WESP nisu predvidjeli samo američki "metereolozi"; UN je doista svjetska kuća sa 193 mentaliteta i ne sasvim standardiziranim know-how aplikacijama. Ali moglo bi biti svašta.

Prema UN-ovoj prognozi, najveća se 'oluja' sprema upravo ovdje, u Americi, a potom u našoj prvoj gravitacijskoj zoni - zemljama Europske unije: povećanje nezaposlenosti i financijski problemi, jer tlo se zapravo još nije smirilo od 2008.

UN-ovo izvješće predviđa da ekonomski rast u EU ove 2012. neće premašiti 0,7 posto, ni pola od 1,6 posto, koliko je Europa prosječno "rasla" lani. Što je najgore, UN predviđa da će nezaposlenost ostati na razini od 10 posto u eurozoni, što se ne mijenja od rujna 2009.

Izvješće je autorsko djelo UN-ova odjela za ekonomiju (Department of Economic and Social Affairs - DESA), što znači da ne bi trebalo biti promašaja. Ali opet, nije to američka meteorologija. Politička su upozorenja, međutim, više nego precizna: ako SAD i EU ne poduzmu mjere koje će zaštititi zdravi dio financijskog sektora, 2013. bit će još gora.

Afrika i Azija naprijed - ostali stoj

Dok se euroatlantskoj sferi smrkava, Africi se smiješi ekonomsko svanuće. UN predviđa da će ekonomski rast na Crnom kontinentu porasti s prošlogodišnjih 2,7 na oko 5 posto ove i sljedeće godine zahvaljujući i interesu investitora iz Azije. Siromaštva se taj kontinent neće osloboditi, a sigurno je da ćemo iz Afrike još gledati antičke prizore stradanja gladnih u Somaliji i njenom okruženju.

Zanimljivo je da će "Arapsko proljeće", barem prema navodima iz UN-a, umanjiti ekonomski potencijal sjeverne (arapske) Afrike s prethodnog rasta od 6,6 na oko 3,7 posto.

Afrička će ekonomija biti najbolja na samom jugu kontinenta, u Južnoafričkoj Republici, koja će se kao država priključiti Brazilu, ugrožavajući globalno mjesto Indije u skupini novih ekonomskih sila u kojoj je osim Kine još i Rusija.

Ipak, uspjeh će varirati od zemlje do zemlje zbog (mogućih) vojnih sukoba, korupcije, nedostatka infrastrukture i očekivane regionalne suše.

Unatoč svemu, Kina će biti među rekorderima u rastu s predviđenih 8,7 posto - što je, iako pad u odnosu na 9,3 posto prošle godine, ipak gotovo 10 posto više u odnosu na Europu, pa i na Aziju, koja će rasti stopom od blizu 7 posto, tvrde u UN-u.

Ne bih više redao brojke iz UN-a, jer dovoljno je kao "dokaz" kako na East Riveru, za razliku od Amerikanaca, češće "promaše" kad će kiša, a kad sunce; o snijegu da i ne govorimo. Volio bih, naime, da ovo UN-ovo izvješće griješi kad je riječ o Europi i Americi. Nada, naravno, još umire posljednja.

Neefikasna terapija

Čini se ipak da sadašnja europska terapija donosi tek polovične rezultate, jer iako su zemlje članice skupine 20 najmoćnijih država svijeta (G20) 1. prosinca 2011. u Meksiku postigle dogovor o neophodnosti povećanja financijskih sredstava Međunarodnog monetarnog fonda za čak 500 milijardi dolara i radi svladavanja krize u eurozoni, kriza opet kuca na vrata.

Neizvjesnost i loši "meteorološki uvjeti" nam prijete, jer nitko ne zna do kraja kako će se Europa financijski konsolidirati i u kojoj će formi euro preživjeti; trenutačno stanje, tvrde eksperti UN-a, prijetnja je svjetskom gospodarstvu u cjelini.

Tu su i važni predsjednički izbori u Rusiji, Francuskoj i SAD-u, što nitko nije ni spomenuo u tom UN-ovu izvješću o ekonomiji.
 Za Putina gotovo da znamo, ali za Obamu i posebno Sarkozyja, kao najvažnijeg partnera Angele Merkel za konsolidaciju eurozone - još ne znamo hoće li pobijediti.

Dok u Americi konkurencija vlada čak i među meteorološkim službama, tko će u "američki centimetar" ili bolje u inč (1 inch - 2,54 centimetra), da ne govorimo o dobu dana ili noći, predvidjeti oborine - u Europi prognoze variraju od Skandinavije do Mediterana. Drugim riječima, europskim se prognozama, kao i onima iz UN-a, malo vjeruje s američke strane Atlantika.

Nije baš mala nezgoda što su se ove najnovije prognoze o novoj svjetskoj recesiji mogle pročitati u spomenutoj UN-ovoj studiji - WESP, dok američki mediji bruje kako se američko gospodarstvo "pomalo", ali vidljivo oporavlja, uz najmanju stopu nezaposlenosti od 2008.

Nije valjda da je UN, posebno kad prognozira "snijeg" ili razvedravanje u Americi, domovini naboljih meteorologa, upao u klasičnu američku medijsku zamku: čašu možete vidjeti dopola punu, ali i napola praznu. A poštenije bi bilo reći: nitko još ništa pouzdano ne zna; sve je nagađanje!

Kultura straha iz istog laboratorija

WESP se pojavio kad nas je sustigla i vijest da su znastvenici koji su se uhvatili u koštac s mutiranim virusom ptičje gripe (H5N1) odlučili da na 60 dana prekinu svoj rad "zbog straha javnosti i dužnosnika da bi ojačani virus mogao 'pobjeći' iz laboratorija i pretvoriti se u razorno sredstvo biološkog terorizma". No sad su ga, kao, stavili pod kontrolu! To je onaj isti virus što su ga Ujedinjeni narodi uoči ekonomske krize 2008. tretirali kao "apsolutnu opasnost", najavljući globalnu epidemiju, a svima nama preporučivali cjepivo. Baš kao što nas sada plaše novim valom globalne recesije.

U Zagrebu je, sjećam se, uz pomoć novina čiji sam tada bio dopisnik iz New Yorka, za jedan jesenji dan prije nekoliko godina čitaocima podjeljeno oko 50.000 maski protiv inhalacije "globalnog" virusa. Za njega je tada UN govorio da može biti okidač masovne katastrofe. Govorilo se da je H5N1 možda gori i od španjolske gripe, koja je 1918. i 1919. pokosila 40 milijuna ljudi u svijetu, više nego što ih je poginulo u I. svjetskom ratu. A onda su neki otkrili spregu između sijanja straha i farmaceutske industrije koja je proizvodila cjepivo.

Ne isplati se prognozirati

Na svu sreću, "pobjegli duh iz boce" nije prerastao u globalnu epidemiju. To je jedna od onih crnih prognoza koja se nije ispunila, iako je UN stalno upozoravao na nju. Na te me prognoze podsjećaju upozorenja o "velikoj" globalnoj ekonomskoj krizi ove i sljedeće godine. A za ekonomsku krizu nema cjepiva radi jačanja imuniteta.

Za utjehu, UN-ova studija propustila je govoriti više o pozitivnim aspektima ili uspješnim europskim džepovima poput Poljske. Tu je državu kriza eurozone zaobišla, a ekonomski rast ostao na razini od 3 posto, uz velik obujam investicija u infrastrukturi. Američki je savjet Poljacima da ne odustaju od svoje monete zlota.

Svoje pak savjete, daleko od očiju javnosti, u zemljama gdje je "Arapsko proljeće" pomelo notorne diktatore, od Tunisa do Egipta, kao ekspertizu iz demokracije nudi umirovljeni vođa poljskog sindikata Solidarnost i bivši predsjednik Lech Valensa.

Kad je Amerika u pitanju, predsjednik Obama je nedavno, bježeći od krize koja je pomalo izvezena europskoj braći i sestrama, podsjetio da su Sjedinjene Države i pacifička sila. Ruku na srce, to još ne znači mnogo, jer je jedan drugi opasni prognozer, nikad umirovljeni Henry Kissinger, nedavno u zlokobnom intervjuu američkim novinama The Daily Squib opet radi kontrole naftnih nalazišta predvidio veliki rat u arapskom svijetu. Govorio je da bi u tom ratu moglo poginuti mnogo ljudi, prekrojiti se geografija političkog krajolika Arabije, a možda čak formirati i "federalna vlada" - kao globalna nadnacionalna struktura vlasti.

Ako ponovo počne neki, makar i ograničeni i sasvim lokalni rat na Bliskom istoku s američkim vojnicima u njemu, Rusija bi se mogla dodatno obogatiti ako cijena nafte zbog moguće krize u Hormuzu ili nečeg većeg s Iranom možda dosegne čak 200 dolara po barelu. Takvu bi "snježnu oluju" Europa i Amerika mogli zbog zaliha goriva podnijeti oko pola godine. Za Kinu se još ne zna - koliko bi je postotaka manje bilo čega taj "snijeg" koštao.

Ne volim ovaj snijeg, ni kao dječju radost, čak ni u siječnju.

Vezane vijesti

U grčkom gradu Volosu stvorili vlastitu valutu

U grčkom gradu Volosu stvorili vlastitu valutu

U grčkom gradu Volosu odbacili su europsku valutu euro i stvorili alternativnu lokalnu valutu TEM, piše BBC. Korištenje alternativne valute u lučkom… Više

Komentari

registracija
26/11/09

CH2710, 23.01.12. 15:29

Što treba učiniti..?

Bogatunima koji su nas opljačkali uzeti ničim zasluženo bogatstvo i ravnopravno ga podijeliti na sve ljude... pa će onda svi imati i biti zadovoljni.


registracija
2/2/12

zarada12, 02.02.12. 12:18

Želio bi zaraditi novac, ali ne želiš ići na razgovore? Želio bi slobodu ali ti je potreban stabilan prihod? Želiš ostati doma da ti ne izostane zarada? Učiš ili si trudnica, ili ti je samo potreban novac?Onda ti je ovaj posao odgovarajući. Bez ulaganja novca, sa dnevno 3-4 sata rada možeš zaraditi 50-200$ tjedno. Ako imaš više vremena, onda i više. Što ti je potrebno: računalo, internet, minimalno znanje rada na računalu, ostalo već zavisi od toga koliko si ozbiljan. Nije prevara, uvjeri se. Ako ste zainteresirani pošaljite mi mail: zaradimopolako @ live.com


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika