Zlatko Komadina, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, i Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede, dvojica su članova vlade Zorana Milanovića koji će, po svemu sudeći, morati podnijeti najveću žrtvu prilikom donošenja državnog proračuna za 2012. godinu. Neformalna odluka o tome donesena je u petak 20. siječnja kad se Milanović sastao s članovima užeg kabineta Vlade: Slavkom Linićem, Brankom Grčićem i Radimirom Čačićem.

Iako je sa sastanka plasirana jedino informacija o rastu PDV-a na 25 posto, u Banskim dvorima se raspravljalo o puno važnijem pitanju, a to je sastavljanje novog budžeta, koji će biti javno predstavljen u prvom tjednu u veljači. Nije bilo pisanih prijedloga ili konkretnih izračuna - potvrdio je za Nacional sudionik sastanka - ali u petak je dogovorena definitivna strategija kako bi trebao izgledati proračun koji će za 5 do 6 milijardi kuna biti manji od prošlogodišnjeg. Tako Milanovićeva vlada pokušava početi rješavati krizu, ujedno očekujući da Hrvatskoj neće biti smanjen kreditini rejting, što bi u velikoj mjeri dodatno otežalo položaj pobjedničke koalicije.

Članovi užeg Vladina kabineta odbacili su ideju o linearnom smanjenju proračuna tako da se svim ministarstvima oduzme pet do sedam posto sredstava, prije svega stoga što bi u tom slučaju Vlada morala smanjiti plaće u javnoj i državnoj upravi, a to se želi izbjeći. Ionako će biti ukinute božićnice, uskrsnice i regresi, čime će se uštedjeti oko milijardu kuna, ali vlast je svjesna da će ta mjera izazvati sindikate, a smanjenje plaća bi, u takvim okolnostima, moglo izazvati štrajkove i paralizu javnih institucija.
Iako je odluka o ukidanju regresa i božićnica donesena još početkom ove godine, vodeći dužnosnici Kukuriku koalicije nisu je obznanili iz straha da ne izazove revolt, koji bi mogao dovesti do lošeg rezultata na referendumu za ulazak u Europsku uniju. Sad je to pitanje riješeno i u Vladi su spremni početi puštati loše vijesti. Referendum je uspješno završen, vladajuća koalicija je stabilna, a opozicija fragmentirana i bez pravog vođe, pa su stvoreni uvjeti da se građanima kaže kako će iduću godinu-dvije, bez obzira na postojeće sporazume između hrvatske vlade i sindikata, morati pristati na smanjenje radno-socijalnih prava.

U Vladi su procijenili da bi linearno smanjenje najteže pogodilo zdravstveni sustav, koji je ionako pritisnut golemim dugovima iz razdoblja HDZ-ove vladavine. Na udaru bi se našlo i Ministarstvo obrazovanja i znanosti, a to u vladi žele izbjeći. Nacionalov izvor potvrdio je da postoji suglasnost o očuvanju zdravstvenog i obrazovnog sustava i njih se neće pretjerano dirati.

U takvim okolnostima najgore će, prema dogovoru od petka, proći ministarstva Zlatka Komadine i Tihomira Jakovine. Ministarstva poljoprivrede te prometa, pomorstva i infrastrukture trebala bi podnijeti najveći teret u predstojećem smanjenju državnog proračuna. Razlog je prozaičan: najveće uštede moguće su na području državnih subvencija, a one su u ministarstvima koja vode Komadina i Jakovina.
Subvencije poljoprivredi iznose oko 3,5 milijardi kuna i, prema sadašnjim planovima, na njima bi se moglo uštedjeti približno milijardu kuna. Ionako je, pod utjecajem Hrvatske seljačke stranke, posljednjih osam godina znatan dio hrvatske poljoprivrede parazitski ustrojen. Umjesto okrupnjavanja posjeda i stvaranja velikih tržišno produktivnih farmi, HSS je provodio politiku usitnjenih seoskih gospodarstava, koja su živjela od državnih subvencija, premda nisu proizvodila skoro ništa. Tu su i goleme subvencije za otkup pšenice, jer većina seljaka odbija uzgajati voće i povrće. Pšenica iziskuje puno manji radni angažman, dok su seljaci znali da HSS i HDZ žele njihovu podršku na izborima, a zauzvrat su trošili goleme iznose za tu poljoprivrednu kulturu.

Sudeći po planovima za ovogodišnji državni proračun, Milanovićeva vlada želi štedjeti upravo na toj stavci budžeta, a ušteda bi mogla iznositi čak do milijardu kuna. Drugo područje su promet i pomorstvo, golem novac izdvaja se za Hrvatske željeznice i Hrvatske autoceste. Nacionalov izvor tvrdi da subvencije HŽ-u iznose ukupno 2 milijarde kuna pa bi se i tu moglo uštedjeti između 250 i 500 milijuna kuna. A od 1,7 milijardi kuna subvencija HAC-u preko trošarina za gorivo moglo bi se državi preusmjeriti značajna sredstva. ad je preuzeo novu dužnost, Komadina je izjavio da ne vidi prostor za smanjenje proračuna Ministarstva prometa, pomorstva i infrastrukture. Sudeći po smjernicama budućeg proračuna, čini se da su njegovi kreatori Slavko Linić, Branko Grčić i Radimir Čačić pronašli prostor koji Komadina nije primijetio. Sigurno se neće dirati sredstva predviđena za kapitalne investicije. Uz turizam to je jedino područje na kojem Vlada može izravno utjecati na zapošljavanje i rast bruto društvenog poizvoda. Naravno da u Vladi očekuju dolazak inozemnih investitora, ali još nema konkretnih projekata koji bi privukli veća strana ulaganja. Budući da se prve inozemne investicije očekuju tek 2013., u tekućoj godini Vlada mora preuzeti ulogu glavnog pokretača hrvatskoga gospodarstva.

No u ovom trenutku primarni zadatak Milanovića i njegovih suradnika jest smanjenje državnog proračuna. Još sredinom prosinca Branko Grčić optimistično je najavio da su u Kukuriku koaliciji prije izbora izračunali da će postojeći deficit konsolidirane države od 21 milijardu kuna biti potrebno smanjiti za oko 5 milijardi kako bi se zadržao ili popravio kreditni rejting. Grčić je procijenio da će BDP 2012. rasti oko 1,5 posto i da će uz inflaciju od 2,5 posto porezni prihodi proračuna biti veći za oko 4 milijarde kuna. To je značilo da će za postizanje ciljnog deficita biti potrebne proračunske uštede od milijardu kuna, ili manje od jedan posto proračuna, što je bilo moguće postići relativno bezbolnom racionalizacijom.

Grčić se tako posredno suprotstavio guverneru HNB-a Željku Rohatinskom koji je odmah nakon završetka parlamentarnih izbora apelirao na rezanje proračuna od čak 9 milijardi kuna. Ali u posljednjih mjesec dana situacija se dodatno pogoršala jer zbog jačanja recesije hrvatska vlada više ne računa na ovogodišnji rast gospodarstva za najavljenih jedan posto. Po svemu sudeći, pad BDP-a bit će između 0,5 i 1 posto, a to dodatno komplicira situaciju. Već početkom siječnja, u privatnim razgovorima s ministrima, mogao se osjetiti pad optimizma koji su očitovali u predizbornoj kampanji. Vrlo brzo po preuzimanju vlasti počeli su shvaćati da je situacija lošija od one kakvu su očekivali, a srednjoročne prognoze - još gore. Budući da je kao primarni cilj predstavljen uspješan završetak europskog referenduma, u drugi su plan potisnute najave drastične štednje. Još početkom prošlog tjedna čak ni većina ministara nije znala koliki će biti rezovi u njihovim sektorima.

Nakon 20. siječnja barem se zna da su glavni gubitnici Tihomir Jakovina i Zlatko Komadina. Negdje se jednostavno moralo rezati, a subvencije su područje gdje su trenutačno moguće brze uštede.

Vidjet ćemo hoće li uslijediti seljačka buna.