Janez Janša (Foto: SDS)Slovenski parlament trebao bi u subotu popodne glasovati o prijedlogu koalicije koju sastavlja pet stranaka da se za mandatara za sastav nove vlade imenuje Janez Janša, koji je na početku izvanrednog zasjedanja predstavio program svoje buduće vlade.

Janša je u svom uvodnom govoru opoziciju pozvao na konstruktivnu ulogu kako bi država što prije dobila vladu i provela neophodne mjere financijske stabilizacije, potrebne za zaustavljanje pada kreditnog rejtinga, što će biti njen prvi zadatak.

"Stanje nije dramatično, ali je ozbiljno", rekao je Janša, upozoravajući na pad slovenskog kreditnog rejtinga i smanjene mogućnosti zaduživanja, zbog čega nova vlada namjerava provesti opsežne mjere racionalizacije javnog sektora i proračunske štednje.

"Nekoliko idućih mjeseci bit će dragocjeni da prihvatimo neizbježne mjere i ne dođemo u situaciju država poput Grčke kojima uvjete ekonomske politike postavljaju međunarodne ustanove", rekao je Janša, pozivajući sindikate i opoziciju na konstruktivan odnos i suradnju.

"Možemo uspjeti samo ako budemo surađivali. Mi nudimo ruku suradnje, bude li vlada izabrana, radit će za opću dobrobit", rekao je najvjerojatniji novi slovenski premijer.

On je dodao da svaki dan bez nove vlade, čime se nastavlja politička nestabilnost, Sloveniju stoji "10 milijuna eura".

Mjere štednje nova bi vlada, u koju je uključeno pet stranaka desnice i centra, prema Janšinim riječima provodila racionalizacijom i reorganizacijom javnog sektora, a štednja je u ovoj godini neophodna, kako bi se kasnije mogle provoditi dugoročne mjere ekonomskog oporavka, pri čemu bi došlo do prekida stagnacije i novog gospodarskog rasta, te stvaranja novih radnih mjesta.

Janša je rekao da Slovenija ima mnogo prednosti, ali i strukturnih nedostataka koji su se pokazali osobito u vrijeme globalne krize. Među ostalim, založio se za promjenu strukture obrazovnog sustava u kojemu bi se naglasak dao na školovanje tehničkih i inženjerskih kadrova umjesto kadrova s područja društvenih znanosti, ekonomista i pravnika, kako je sada slučaj.

Prema Janšinim je riječima svjetska ekonomska kriza pokazala da su u njoj bolje prošle države koje su održale jak proizvodni sektor poput Njemačke i Poljske u odnosu na države u kojima su dominirale financijske i druge usluge poput Irske i Velike Britanije.

Janša je kao primjer koji bi trebala slijediti Slovenija naveo Njemačku koja je po njegovim riječima lani ostvarila rast BDP-a od 3 posto, a Slovenija samo 0,5 posto. Nijemci nisu 6 puta sposobniji od Slovenaca niti šest puta više rade, ali su unatoč ekonomskom rastu štedjeli, a Slovenija se zaduživala i zadnjih godina previše povećavala broj zaposlenih u javnom sektoru i državnoj upravi, naveo je Janša.

Podizanju slovenskog kreditnog rejtinga po Janšinim bi riječima pomoglo i unošenje obveze da će limitirati zaduživanje u nacionalni ustav, a tako bi bio poslan i snažan signal financijskim tržištima kako bi Slovenija mogla doći do novca za buduće kredite za ulaganje u infrastrukturne projekte.

U vezi kritika da bi nova vlada mogla radikalno zarezati u dosadašnja prava, Janša je rekao da je najbolja socijalna politika stvaranje novih radnih mjesta, te da je u tom smislu anomalija što je minimalna plaća u Sloveniji blizu iznosa koju dobivaju nezaposleni prijavljeni na zavodu za zapošljavanje.