Milanka OpačićU Hrvatskoj je potrebno skratiti proceduru vezanu uz posvajanje i udomljavanje djece kako bi ona prosječno kraće boravila u domovima, a tim je povodom ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić danas održala radni sastanak s članovima Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež.

"Mislim da je ovaj sastanak dobar način kako bi suci i ljudi koji se u domu brinu za djecu mogli zajednički razmijeniti informacije i tražiti rješenje kako bi djeca što je moguće kraće bila u instituciji", rekla je ministrica Opačić prije radnog sastanka u Dječjem domu "Zagreb" u Nazorovoj ulici u Zagrebu.

Napomenula je da su u ministarstvu osnovali poseban odjel koji će voditi računa o udomiteljstvu i o posvajanju, čime će, nada se, i sa svoje strane dati poticaj cijelom sustavu da ti procesi brže teku.

Na novinarsko pitanje koliko djeca prosječno provedu u domovima, Opačić je odgovorila kako nemaju točne podatke budući da još nije 'uveden red' u bazi podataka ministarstva.

"S obzirom na to da je za bazu podataka i održavanje sustava potrošeno 40 milijuna kuna kredita koji će građani morati vratiti, a da cijeli sustav još nije profunkcionirao, očito će, nažalost, trebati još i vremena i novca da sustav profunkcionira", rekla je ministrica i dodala da sustav planiraju urediti do kraja godine.

Najavila je kako će razmotriti i davanje većih ovlasti dječjim domovima jer njihovi zaposlenici ipak najbolje poznaju "situaciju svakog djeteta te odnos roditelja prema toj djeci", a time bi se, dodala je, pomoglo centrima za socijalnu skrb.

"Dosadašnja statistika nam govori da je prosječna dužina boravka djeteta u instituciji u Hrvatskoj negdje oko četiri godine", rekla je pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih Jasna Ćurković-Kelava i dodala kako bi prosječna duljina boravka, pogotovo za najmlađu skupinu djece, trebala biti otprilike pola godine. Upozorila je da djetetu šteti dugotrajni boravak u instituciji te kako je bitno da ono što prije ode u obitelj.

Taj se proces katkad odulji jer odluku donosi mnogo ljudi, rekla je Ćurković-Kelava i istaknula važnost rješavanja pitanja birokracije te odgovornost.

"Jako se malo radi na izvaninstitucionalnim oblicima skrbi koji bi za dijete svakako bili najpovoljniji", istaknula je i dodala kako je mnogo veći problem broj zainteresiranih nego što je broj djece koja su, kako je rekla, pravno čista za posvojenje.

Upozorila je na dosad najlošiju statistiku po kojoj je 2011. godine u "Nazorovoj" posvojeno osmero djece, za razliku od 2005., kad ih je posvojeno 49.

Predsjednica Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež Lana Peto-Kujundžić smatra da je jedan od problema i spori protok informacija te kako treba smanjiti birokratske poslove. Dodala je da bi se postupak posvajanja djece mogao skratiti umrežavanjem sudionika u procesu te specijalizacijom unutar sudova.