Baltasar GarzonSudski proces protiv španjolskog suca Baltasara Garzona, optuženog za kršenje zakona o amnestiji jer je istraživao zločine frankizma, paradoksalno je omogućio da u srijedu obitelji žrtava prvi put o njima progovore pred sudom.

Sedam sudaca Vrhovnog suda koji će odlučivati o tužbi koju su protiv Garzona podnijele dvije udruge krajnje desnice, saslušat će do 8. veljače 22 svjedoka obrane.

Svi svjedoci rođaci su žrtava ubijenih ili nestalih tijekom Francove diktature ili su članovi udruga koje se bore za obilježavanje sjećanja na te žrtve.

U srijedu je prva svjedočila 81-godišnja Maria Martin koja 75 godina traga za posmrtnim ostatcima svoje majke strijeljane 1936., i bačene u masovnu grobnicu u središnjoj Španjolskoj.

"Strpali su je u zatvor jer nije imala 1000 pezeta u džepu, a noću 21. rujna izveli su je iz zatvora i strijeljali nju te još 27 muškaraca i tri žene", rekla je.

"Prvi su put pred sudom ti ljudi dobili priliku ispričati što im je nanijela diktatura", rekao je Emilio Silva, predsjednik Udruge za povijesno pamćenje.

Zbog tih je ljudi Garzon otvorio istragu o više 114.000 nestalih tijekom Građanskog rata (1936.-1939.) i Francove diktature (1939.-1975). Na Garzonovu su istragu dvije udruge krajnje desnice podnijele privatne tužbe tereteći ga da je prekršio zakon o amnestiji iz 1977., donesen dvije godine nakon Francove smrti kojim se propisuje šutnja o tom mračnom dobu novije španjolske povijesti.

Bude li osuđen Garzonu (56) bi mogla biti izrečena 20-godišnja zabrana obavljanja sudske prakse.