Srećko Ferenčak (Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL)Većina ministara danas nije htjela komentirati imenovanje u Nadzorni odbor Janafa glavnog tajnik HNS-a Srećko Ferenčak, nepravomoćno osuđenog na godinu dana zatvora zbog afere "Nanbudo", no za njegovu stranačku kolegicu i ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić imenovanje nije sporno, dok ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Zlatko Komadina smatra da o toj odluci trebaju razmisliti oni koji su ga imenovali, kao i sam Ferenčak.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić kratko je na pitanje o Ferenčaku uoči sjednice vlade prvo odgovorila da ne može komentirati njegovo imenova, no na ponovljeni upit je kazala da to njoj nije sporno.

Komadina je rekao kako Ferenčakovo imenovanje nije zona njegove odgovornosti, a na upit brine li ga što je u NO strateški važne tvrtke poput Janafa imenovana osoba s nepravomoćnom presudom, odgovorio je kako "svatko ima svoju odgovornost".

Ne odlučujemo o tome...

"Svatko ima svoju odgovornost. Naravno, ako je takva situacija trebaju razmisliti oni koji su ga imenovali i on sam. Znam što bih ja napravio u takvoj situaciji, mene ne bi bilo tamo, ja bih odstupio", rekao je Komadina.

Ministar uprave Arsen Bauk rekao je kako on to ne bi napravio, a ministar turizma Veljko Ostojić da on "o tome ne odlučuje", dok je ministar branitelja Predrag Matić tek kazao da se njega "ne pita".

Bez komentara bili su ministri unutarnjih poslova Ranko Ostojić, znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, pravosuđa Orsat Miljenić te zaštite okoliša i prirode Mirela Holy.

Vesna Pusić; Photo: Jurica Galoić/PIXSELL Ferenčaka je zagrebački Županijski sud lani nepravomoćno osudio na godinom dana zatvora zbog afere "Nanbudo" u kojoj se tereti da je, zajedno sa suradnikom Petrom Turkovićem, zaradio više od 9,5 milijuna kuna na nezakonitoj prodaji gradskog zemljišta.

Zemljište su, prema presudi, po povoljnim uvjetima otkupili od grada Zagreba jer je bilo namijenjeno izgradnji centra za invalide, no preprodali su ga Konzumu po višestrukoj cijeni.

Ferenčak se na presudu žalio pa se čeka konačna odluka Vrhovnog suda kojemu je žalbu najavljivalo i tužiteljstvo zadovoljno visinom kazne.

Nešto ne valja sa zakonodavstvom

Problematiku nominacije (ne)pravomoćno osuđenih osoba na isturene javne funkcije i u saborske fotelje aktualizirao je i tjednik Nacional u ovotjednom broju. Sugovornici u ovoj temi, mahom pravnici i politolozi, upozorili su na evidentnu manjkavosti hrvatskog zakonodavstva.

Nedavno je to potvrdio i slučaj HDSSB-ova zastupnika Ivana Drmića, osuđenog za podmićivanje suca Vrhovnog suda. Kako je moguće da zastupnik pravomoćno optužen za kazneno djelo i dalje sjedi u Saboru pitaju se i pravnici i politolozi i javnost te apeliraju na izmjene zakona.

"Ta je odredba potpuno neprimjerena i trebalo bi je što prije izbaciti iz hrvatskog pozitivno-pravnog poretka", upozorava docent na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Đorđe Gardašević. Isti zakon vrijedi i za neka druga javna zanimanja te on "balansira između cilja zaštite zajednice i zaštite od zlouporabe države koja može lako ući u privatnu sferu pojedinca te ga lišiti osnovnih prava". No ističe da ista pravila ne mogu vrijediti i za građane i za nositelje izvršne i zakonodavne vlasti: "Za dužnosnike vrijedi obveza poštivanja viših standarda ponašanja i pravnog poretka. Pozicija saborskih zastupnika u tom je smislu specifična: kako očekivati vjerodostojnost onoga tko u najtežem obliku krši pravo države? Uvjetna osuda se primjenjuje kada je već jasno utvrđeno da je osoba kriva, ali joj se samo iz specifičnog razloga ne izriče bezuvjetna kazna. Smatram da bi pravila u tom pogledu trebala biti jasna, nedvosmislena i jednoznačna: kaznena osuda diskvalificira od obavljanja saborske funkcije, a isto bi trebalo vrijediti za sve dužnosnike najviših tijela vlasti, u najboljem slučaju na jedno ozbiljno razdoblje."

Apsurdi sustava

Kad je riječ o optuženim političarima, spornih zakona ima još. Iznenađenje je bila i činjenica da nije definirano ima li osoba pravomoćno osuđena za teško kazneno djelo poput ratnog zločina pravo kandidirati se na izborima, kao što je to bio slučaj s Branimirom Glavašom. "Sve su to apsurdi našeg izbornog zakonodavstva, koje je nesređeno", poručio je Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a.

"Definitivno bi se trebali uvesti stroži etički kodeksi", izjavio je pak politički analitičar Žarko Puhovski. "Naravno, oni nikoga ne obvezuju ni na što i ako nekome nije problem izgubiti javni ugled, nitko mu ništa ne može, ali računam da će i kod nas takva situacija postati dovoljno velika sramota da će sudionici vlasti sami odstupati kao što je to slučaj u drugim zemljama. Stvar je jednostavna; ako se smatraju moralnim osobama, odstupit će, ako ne, ostat će, ali će izgubiti javni ugled, skupa sa svojim strankama. Barem bi tako trebalo biti", ističe.