Nuklearka u FukushimiJapanski lobi može za sada odahnuti: japanski sigurnosni testovi "općenito" odgovaraju standardima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Do tog zaključka je došla deseteročlana skupina stručnjaka agencije sa sjedištem u Beču koja je na zahtjev Tokija trebala provjeriti mogu li japanske nuklearke izdržati katastrofe poput potresa, tsunamija i nestanka struje.

One su, doduše, prošle na ispitu izdržljivosti i sigurnosti, ali IAEA traži daljnje provjere. Osim toga, od japanske Agencije za atomsku energiju traži da sve buduće mjere koje budu poduzimali vlasnici nuklearki dokumentira i kontrolira - tako stoji u završnom izvještaju. Upravo na tom polju je u prošlosti bilo puno propusta i grešaka jer vlasnici nisu prijavljivali kvarove ili jer su se u slučajevima u kojima su bili nužni popravci služili trikovima.

I to je jedan od razloga što će se kontrolna služba za atomsku energiju u Japanu NISA reformirati.

Prije je ona bila u nadležnosti ministarstva gospodarstva - upravo onoga ministarstva koje potiče atomsku industriju koju bi ovo tijelo trebalo nadgledati. U budućnosti bi trebalo postojati novo tijelo zaduženo za kontrolu atomske industrije - pod nadležnošću ministarstva za zaštitu okoliša.

Otpor raste

Atomska industrija se izvukla samo s jednom "packom", ali unatoč tome nema razloga za slavlje. Jer od ukupno 54 nuklearke u zemlji samo su još tri priključene na mrežu. Svakih 13 mjeseci, naime, atomski reaktori se zbog rutinske kontrole i održavanja skidaju s mreže. Kada se i preostale tri zbog istog postupka do kraja travnja isključe, energije gladno otočko carstvo će morati doista izaći na kraj bez atomske energije.

Sada je i po prvi put donesena i odluka o ograničenju starosne dobi nuklearki - i to na 40 godina. No, zakonodavac je ostavio nekoliko "rupa" tako što vlada može u iznimnim slučajevima dozvoliti vlasnicima duži rad elektrana ukoliko one zadovoljavaju sigurnosne standarde.

Atomski lobi u Japanu ipak osjeća opći otpor: desetljećima je u Japanu bilo potpuno nezamislivo da bi treća najjača gospodarska sila na svijetu mogla bez atomske energije. Do katastrofe u Fukušimi su 54 nuklearke pokrivale oko 30 posto ogromnih potreba Japana za strujom. Trenutno preostale tri nukelarne elektrane koje su priključene na mrežu, pokrivaju manje od tri posto struje što ta zemlja troši.

Ponovno će nuklearke biti priključene na mrežu kada to lokalne vlasti dozvole. To bi moglo potrajati nekoliko mjeseci jer je nakon Fukušime stanovništvo postalo vrlo nepovjerljivo, a procesi izdavanja dozvola traju dugo.

Industrijski rast i bez struje iz nuklearki

No, ni bez struje iz nuklearki japanski sustav opskrbe energijom nije kolabirao. Blackout od kojega su strahovali je izostao, svjetla su se palila kao i obično, vlakovi vozili, a i teška industrija koja "ždere" energiju mogla je normalno nastaviti raditi. Štoviše, prema navodima ministarstva gospodarstva i trgovine je industrijska proizvodnja u prosincu čak porasla za četiri posto! Zaslužni za taj rast su prije svega pogoni elektroničke i automobilske branše. I u siječnju se očekuje daljnji rast od 2,5 posto.

Privremeni "predah" od struje iz domaćih nuklearki naravno ima i svoju cijenu: i dalje se od privatnih domaćinstava, a pogotovo od poduzeća koja troše puno energije traži da smanje potrošnju - pogotovo u udarnim vremenima.

Osim toga, troškovi koje imaju distributeri energije, a onda dugoročno i potrošači, enormno su visoki jer sada sirovinama siromašan Japan mora uvoziti velike količine goriva koje će nadomjestiti energiju iz elektrana poput nafte, i to u trenutku u kojemu međunarodna zajednica želi uvesti embargo na naftu iz Irana.

Viši troškovi, veće količine ispušnih plinova

U Japanu su doduše neke stare već ugašne termoelektrane ponovno stavljene u pogon, ali izvora obnovljive energije još uvijek ni izdaleka nema dovoljno da bi se zadovoljila japanska glad za energijom. Pravi ispit izdržljivosti uslijedit će na ljeto, kad poduzeća i privatna domaćinstava po običaju počinju uključivati klima-uređaje. Iz straha da bi mogli ostati bez struje, mnoga su si poduzeća već nabavila vlastite generatore.

Odustajanje od nukelarne energije ide i na račun zaštite okoliša, jer će Japan sad opet proizvoditi više ispušnih plinova. Po Protokolu iz Kjota Japan se obvezao da će do 2012. količinu plinova štetnih po klimu smanjiti za 6 posto. No trenutačno ova količina raste godišnje za 0,2 posto.

Za sada nema odustajanja od nuklearne energije

Unatoč rutinskom gašenju nuklearnih elektrana Japan je još daleko od dosljedne promjene kursa kad se radi o vrsti energije. Japanski premijer Yoshihiko Noda se u govoru u kojem je pred parlamentom predstavio ključne točke svoje politike, zauzeo za dugoročno smanjenje ovisnosti o atomskoj energiji kao i za razvoj izvora obnovljivih energija. Za razliku od svog prethodnika Naotoa Kana, Noda se nije htio obvezati za potpuno ukidanje nuklarne energije. Prema Nodinim riječima, Japan će o njoj ovisiti najmanje do 2030.

Autor: Alexander Freund/Dunja Dragojević