Zlatko Komadina, ministar mora, prometa i infrastrukture"Ima ozbiljnih elemenata da se dovede u pitanje ustavnost Zakona o izmjeni Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i da se ospori s ustavno-pravnog aspekta", zasad je neslužbeni komentar koji dominira na Ustavnom sudu na prijedlog HDZ-a od 4. siječnja da se ocijeni suglasnost tzv. Komadinina zakona s Ustavom. Populariziran kao Lex Komadina, jedan je od prvih zakona koje je usvojila parlamentarna Kukuriku većina, kako bi dotadašnji primorsko-goranski župan Zlatko Komadina mogao biti imenovan ministrom mora, prometa i infrastrukture, bez raspisivanja novih izbora za župana.

Taj je izmijenjeni zakon omogućio i imenovanje dotadašnjeg načelnika općine Bukovlje Tihomira Jakovine za ministra poljoprivrede, te postavljanje dotadašnjeg gradonačelnika Raba Zdenka Antešića za zamjenika ministra Komadine. Iako je riječ o izravno biranim lokalnim čelnicima koji su podnijeli ostavke zbog nespojivosti s novim dužnostima u Vladi, za nove ljude u njihovim foteljama nisu se, prema odluci vladajuće većine, raspisivali novi izbori, nego su na čelna mjesta došli njihovi zamjenici koje su sami odabrali. Kukuriku većina to je omogućila zakonskim manevrom kojim je zamjenik dužnost od lokalnog čelnika mogao preuzeti nakon što je mandat obnašao najmanje dvije godine, za razliku od prijašnjeg rješenja po kojemu je zamjenik iznimno mogao bez izbora obavljati dužnost lokalnog čelnika samo ako je njegov mandat prestao u kalendarskoj godini u kojoj se održavaju izbori. Kako se idući lokalni izbori održavaju 19. svibnja 2013., prema starom zakonu, da bi Komadina, Jakovina i Antešić mogli ući u Vladu, morali su dati ostavku, a u Primorsko-goranskoj županiji, na Rabu i u Bukovlju, morali bi biti raspisani izvanredni lokalni izbori. Postavljanje zamjenika tim neposredno izabranim lokalnim čelnicima, bez izbora, nego diskrecijskim pravom onoga koji odlazi na novu dužnost, u Kukuriku koaliciji objašnjavaju logikom štednje, kako se novci ne bi rasipali na izvanredne izbore. Premda su upravo argument "demokracija košta" izvlačili svaki put kad su u opozicijskim danima tražili raspisivanje ovih ili onih izbora.

U Ustavnom sudu upozoravaju kako bi, osim iz sadržajnih, Lex Komadina mogao pasti i iz posve formalnih razloga. Objašnjavaju da su sporne izmjene zakona, koje su podignule veliku prašinu u javnosti, u istom danu, 22. prosinca, predložene, raspravljene, izglasane, predsjednik Republike ih je potpisao, objavljene su u Narodnim novinama i stupile su na snagu. "To baca jako ružnu sliku na demokratičnost u zakonodavnom postupku, kao i to što se zakon izglasao u 22 sata, nakon čega ga je predsjednik potpisao i zakon je bio objavljen", objašnjava naš sugovornik iz Ustavnog suda. Takve bi odluke i brzina njihova donošenja bile primjerene izvanrednom stanju, a takvog stanja nije bilo, dodaje, ističući da je čak i u Domovinskom ratu malo koji zakon tako brzo stupio na snagu. Osim toga, napominje, takav je postupak i u sukobu s člankom 89. Ustava koji propisuje da "zakon stupa na snagu najranije osmi dan od njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukčije određeno". U spornom se zakonu navodi da na snagu stupa odmah, ali ne nudi "osobito opravdane razloge".

Prijedlog HDZ-a za ocjenu ustavnosti toga zakona na Ustavni bi sud na raspravu, procjenjuje se, mogao doći za dva mjeseca. "Pričekat ćemo da donesu proračun za iduću godinu, da im ne otežavamo situaciju", otkrivaju na Ustavnom sudu razloge svoje sporije reakcije, a trebaju pričekati i očitovanje druge strane - Ministarstva uprave. No, što se njih tiče, taj je zakon pun "rupa", jer je grubo povrijeđeno Ustavom zajamčeno pravo građana na lokalnu samoupravu. HDZ-ovu argumentaciju kojom nastoji srušiti jedan od prvih zakona Kukuriku koalicije Nacionalov sugovornik smatra vrlo utemeljenom i prihvatljivom. U svojoj ustavnoj tužbi hadezeovci tvrde da je "uvođenje novog razloga za prestanak mandata nositelja lokalne izvršne vlasti dvije i pol godine nakon lokalnih izbora (u vrijeme čijeg održavanja takav razlog nije bio propisan) i time značajno mijenjanje uvjeta i rezultata izbornog postupka, teško kršenje ustavnih načela vladavine prava i pravne sigurnosti koje dovodi u sumnju zaštitu vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske".

Nadalje, hadezeovci upozoravaju da "nikome nije dano pravo, protivno izbornim pravilima u vrijeme izbora i ostvarenim izbornim rezultatima, da određuje trajanje mandata ili određuje osobe koje će biti ovlaštene obnašati izvršne dužnosti u lokalnim jedinicama, pa tako ni izabrani načelnik, gradonačelnik, odnosno župan nije stekao niti može imati pravo prenijeti na drugu osobu, pa bio to i njegov zamjenik, u cijelosti svoja prava i obveze koje ima kao nositelj izvršne vlasti". Određene poslove mogu, objašnjava HDZ u tužbi, povjeriti jednom od svojih zamjenika, ali time ne prestaje odgovornost općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana za obavljanje tih poslova. Zaključuju da je "mandat, ostvaren na neposrednim izborima na lokalnoj i područnoj razini, osoban i neprenosiv" i stoga je Lex Komadina protivan odredbama članka 3. i 4. Ustava. Osim što se postavljanjem zamjenika koji će dužnost lokalnog čelnika obnašati do kraja mandata "drastično krše izborna pravila i izborni rezultati te dovodi u pitanje iskazana volja birača na izborima", ostvarivanje prava građana na lokalnu samoupravu moglo bi doći u pitanje iz još jednog razloga, upućuju hadezeovci: iako je zakon mijenjan, zadržana je odredba prema kojoj se neće raspisivati prijevremeni izbori ako prestane mandat zamjeniku općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana. Prestane li zamjeniku mandat iz bilo kojeg od zakonom propisanih razloga, lokalna jedinica ostaje bez nositelja izvršnih ovlasti, ali i bez mogućnosti njegove zamjene, odnosno održavanja prijevremenih izbora. Kako je jedini ovlašten za obavljanje određenih poslova, poput predlaganja proračuna lokalne jedinice ili odluke o privremenom financiranju, ti se poslovi neće moći obavljati jer se ne mogu prenijeti na druga tijela, a na kraju će biti raspušteno predstavničko tijelo te jedinice.

Sruši li Ustavni sud ovaj zakon, kako se očekuje, ne treba očekivati smjenu Komadine, Jakovine ili Antešića iz Vlade i njihov povratak na lokalne dužnosti (osim ako u međuvremenu nešto ozbiljno ne zabrljaju pa premijer dobije elegantnu mogućnost da ih se riješi), nego će vjerojatnije u tim lokalnim jedinicama morati biti raspisani prijevremeni izbori, uz pisanje novog Zakona o lokalnoj samoupravi, ali ovaj put u skladu s Ustavom. "Da su bili mudriji", kaže naš sugovornik s Ustavnog suda, "mogli su izbore za čelnike tih nekoliko lokalnih jedinica raspisati istovremeno s referendumom za pristupanje Europskoj uniji pa ne bi imali nikakav dodatni trošak."