06.02.2012. / 20:06

Autor: Hina

Ostojić: reforma zdravstva u službi povećanja radnih mjesta

Hrvatsko se zdravstvo, istaknuo je ministar, već niz godina suočava s činjenicom da unatoč velikim izdvajanjima slabi kupovna moć zdravstvene usluge, a da građani istodobno imaju sve veća očekivanja

Rajko OstojićRajko Ostojić"Zdravstvo i ekonomija usko su povezani jer samo zdrav čovjek može utjecati na povećanje produktivnosti i cijenu rada, pa svaka zdravstvena reforma mora polaziti od glavnog prioriteta vlade, a to je kreiranje novih radnih mjesta, istaknuo je ministar zdravlja Rajko Ostojić na današnjem prvom okruglom stolu časopisa Banka i Ekonomskog instituta koji se bavi analizom zdravstvenog sustava.

Najavljujući novu zdravstvenu reformu, Ostojić je rekao da su iscrpljene financijske mogućnosti građana koji su u posljednjih desetak godina najviše izdvajali za poboljšanje kvalitete zdravstvenog sustava, pa je ubuduće potrebno pronaći nove izvore financiranja.

Ostojić je ponovio kako nije očekivao financijsku situaciju koju je zatekao, a to je deficit od 5,2 milijarde kuna, odnosno velike dugove HZZO-a i bolnica u kojima oko 57 posto novca odlazi na plaće zaposlenih, a svega 21 do 26 posto na lijekove.

Kaže, međutim, kako je naslijedio i dodatne obveze za 2012. godinu - 117 milijuna kuna potrebnih za ustroj hitne medicinske pomoći, novih 260 milijuna kuna za lijekove i 230 milijuna kuna za prava iz kolektivnog ugovora.

Hrvatsko se zdravstvo, istaknuo je ministar, već niz godina suočava s činjenicom da unatoč velikim izdvajanjima slabi kupovna moć zdravstvene usluge, a da građani istodobno imaju sve veća očekivanja.

Analizirajući učinke posljednje zdravstvene reforme ministra Darka Milinovića, Sandra Švaljek iz Ekonomskog instituta iznijela je podatak prema kojemu je prosječni udio izdataka za zdravstvo u ukupnim izdacima kućanstava porastao za 3,2 posto u 2010., a da je u razdoblju od 2005. do 2008. to izdvajanje iznosilo 2,5 posto.

Švaljek je, među ostalim, zaključila da unatoč postignutoj financijskoj stabilnosti sustava, reforma nije smanjila rast izdataka u zdravstvu i dugova ustanova, riješila korupciju i povećala efikasnost sustava.

Dubravko Mihaljek iz Banke za međunarodna poravnanja usporedio je strukturu financiranja zdravstvenih sustava u Europi i Hrvatskoj. Europske zemlje za zdravstvo izdvajaju 9,6 posto BDP-a, a Hrvatska 7,8 posto, no europske zemlje prosječno iz proračuna financiraju 72 posto ukupne zdravstvene potrošnje, a u Hrvatskoj 85 posto.

Kad je pak riječ o plaćanju privatne zdravstvene potrošnje, hrvatski građani iz svog džepa plaćaju 96 posto te usluge, a oni u europskim zemljama 60 posto.

Uredništvo Hine

Vezane vijesti

Opet palo staklo sa zagrebačkog Hoto tornja, ozlijeđen zaštitar

Opet palo staklo sa zagrebačkog Hoto tornja, ozlijeđen zaštitar

Sa zgrade Hoto tornja (zgrada T-coma) u Savskoj ulici u Zagrebu pao je komad staklene stijene pri čemu je ozlijeđen zaštitar, doznaje se u… Više

Komentari

registracija
27/11/11

Culex, 06.02.12. 20:58

" hrvatsko zdravstvo se niz godina suoćava s ćinjenicom da unatoć velikim izdvajanjima slabi kupovna moć zdravstvene usluge",..kaže g.ministar zdravlja i,hvala Bogu,ostane živ! Pitam ljude oko sebe i nitko ne svaća što je to rekao dr.Ostojić! Nije prvi put da govori potpuno nesuvislo.Govorio je kako neće rasti cijene cigareta!? Trebao bi znati ministar Zdravlja da se njegov predhodnik hvalio uštedama od 1.milijarde kuna u svom resoru.Nadam se da takvo što nećemo ćuti od aktuelnog ministra.On dobro zna koliko svaka "ušteda" u zdravstvu znaći preranih smrti,neadekvatnog ljećenja,kasne dijagnostike,odljeva stručnih kadrova i pono toga još.Ministre ,ne možete više ni na čemu u zdravstvu uštedjeti! Borite se za struku,manite politiku.


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika