Objavljeno u Nacionalu br. 848, 2012-02-14

Autor: Ivan Pandžić

Proračun

Zaustavljene ozbiljne reforme

Vlada je odlučila rezati tek 3,4 milijarde uz obećanje da će bolje raditi. Nadaju se da će zemlji rast donijeti privatni poduzetnici

Slavko Linić sastavio je prilično nategnut proračunSlavko Linić sastavio je prilično nategnut proračunPrijedlogom proračuna s potrošnjom od 119 milijardi kuna i paketom poreznih zakona Kukuriku vlada napokon je otkrila karte i pretočila u brojke sva višemjesečna obećanja o izvođenju države iz trogodišnje krize. Iako je Vlada sa svojim najavama dobila blagu podršku ekonomskih stručnjaka, predloženi proračun i novi porezni sustav pokazuju da je ozbiljnija reforma zasad ipak zaustavljena.

NAKON ŠTO JE već guverner Željko Rohatinski lani upozorio da državnu potrošnju treba srezati za 9 milijardi i nakon što je sama vlada rekla da će ga rezati za 4,6 milijardi, konačni rezultat je zaustavljanje na 3,4 milijarde manjoj potrošnji. Neće biti otpuštanja stalno zaposlenih u javnoj upravi i smanjenja plaća, neće biti ni preraspodjele ni manjih socijalnih davanja, nisu planirani veći prihodi od upravljanja imovinom, a prodavat će se državne tvrtke Hrvatska poštanska banka i Croatia osiguranje kako bi se osigurale 2 milijarde kuna. Porez na imovinu planira se tek za sljedeću godinu i pitanje je hoće li i tada biti uveden, dok su obećanje o nižem PDV-u za turizam također odgođena za 2013. godinu. Vlada se svojim potezima zadržala na dvije osnovne uzdanice: ne zamjeriti se previše zaposlenima i svima onima koji žive od proračuna, a određenim olakšicama prepustiti privatnim poduzetnicima i investicijama kroz javne tvrtke da podignu zaposlenost, standard i BDP.


Ovog tjedna će biti predstavljen i način financiranja projekata državnih tvrtki koje bi trebale pridonijeti da nam investicije porastu za 8 milijardi. Sve to začinjeno je obećanjem da će oni sami bolje raditi - bolje će naplaćivati poreze, bit će učinkovitiji u uklanjanju prepreka investitorima, osmislit će projekte za povlačenje milijardi kuna iz Europske unije. Primjerice, izvori iz Vlade kažu da će pojačano naplaćivati 46 milijardi kuna, koliko građani, obrti i tvrtke duguju proračunu, kroz tri mogućnost plaćanja duga u tri godine. Do svibnja će se mijenjati zakoni kako bi banke ulazile u vlasništvo problematičnih tvrtki i da se stečajevi ubrzaju dogovorom vjerovnika.

HOĆE LI TO SVE biti dovoljno? Porezni i ekonomski stručnjaci nisu potpuno jednoglasni i najviše ih zabrinjava realnost proračuna. Štoviše, smatraju da je ovakav proračun teško ostvariv i da bi se recesija u Hrvatskoj nastavila unatoč obećanjima Vlade da ćemo imati rast od minimalnih 0,8 posto. "Ovaj proračun nije reformski, nego blagajnički. Reže se zato što nema novca, a nema nikakve naznake nove gospodarske politike. Ovako postavljen, proračun nas neće izvesti iz recesije. Dajem Vladi još nekoliko mjeseci da osmisli cjelovitu, aktivnu politiku. U oporbi su se očito malo uspavali", kaže Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Iako se Jurčić 2007. zalagao za povećanje PDV-a, kako bi se oporezovala potrošnja umjesto rad, kaže da je sada to loša mjera jer potrošnja ionako pada. Uz novu preraspodjelu poreza Vlada se u proračunu zadržala na tome da će uštedjeti 2 milijarde kuna na zaposlenima bez ikakvih rezanja prava iz kolektivnih ugovora, poput rezanja plaća, ukidanja božićnica i regresa i ostalih dodataka potpisanim ugovorima.

VEĆ GODINAMA I MMF i Svjetska banka i poduzetnici upozoravaju da je taj državni aparat neefikasan i skup, ali značajnih rezova u tom segmentu neće biti. Samo na široj javnosti nepoznatim dodacima kojima su ministri diskrecijski dijelili svojim zaposlenicima novac planira se ušteda 1,1 milijarde. Još 900 milijuna kuna uštedjet će se u zdravstvu, radom na određeno vrijeme, smanjenjem prekovremenih i posebnim uvjetima rada. Poljoprivrednici će izgubiti 817 milijuna kuna potpora, ali još nije jasno što se neće poticati, jer je premijer Zoran Milanović obećao da će svi dugovi biti plaćeni. Treća glavna ušteda je 540 milijuna kuna subvencija Hrvatskim željeznicama. Vlada će pokušati prodati sve tvrtke kćeri HŽ-a, poput onih koje se bave ugostiteljstvom, kako bi kompenzirala to smanjenje. I HDZ je pokušao, ali ih nitko nije htio u nekoliko navrata kupiti. Još oko 317 milijuna kuna na ostalim troškovima planira uštedjeti po svim ministarstvima. S druge strane, u zadnji se trenutak odustalo od smanjenja oko 600 milijuna kuna za investicije u suradnji s Europskom investicijskom bankom i poticanja zapošljavanja. "Rezali smo one rashode koji nisu bitka za novo zapošljavanje. Ovaj proračun je prije svega realan i human", rekao je SDP-ov premijer Milanović.

UZ TE REZOVE Vlada računa na bolje punjenje proračuna od povećanog PDVa i, što je Ljubo Jurčić smatra da
Linić i njegov tim nisu
napravili dobar posaoLjubo Jurčić smatra da Linić i njegov tim nisu napravili dobar posaoneobično, čak 2 milijarde kuna više planiraju ubrati od poreza na dobit. Prošlog tjedna su uz povećanje PDV-a na 25 posto usvojene i izmjene kojima se reinvestirana dobit ili ona uložena u temeljni kapital ne oporezuje, dok se usporedo dividenda oporezuje s dodatnih 12 posto. Najavljeno je da bi ukupno proračun trebao izgubiti oko 2 milijarde kuna s tim izmjenama, a sad je planiran rast. I ove i sljedeće godine, kada će biti uveden novi sustav oporezivanja. Porezni savjetnik Hrvoje Zgombić smatra da je to povećanje u proračunu nemoguće jer bi značilo da su tvrtke i lani i ove godine izvrsno poslovale. Upitnim smatra i prihode od PDV-a koji su rađeni bez analiza. Oporezovanje dividendi uz nesmanjenje javne uprave samo će, kaže, produbiti našu nekonkurentnost. "Opet se izbjegava priznati da imamo višak ljudi u državnoj upravi i tvrtkama. Što više odgađamo tu reformu, to će nas više koštati za koju godinu. S druge strane, inozemne tvrtke iz EU neće plaćati ovaj porez na dividendu jer se ne mogu dvostruko oporezivati, dok će domaće ponijeti njegov teret. To je na ovom tržištu metak u čelo svim hrvatskim tvrtkama naspram onih u stranom vlasništvu", kaže Zgombić i dodaje da ćemo odgađanjem reformi velikim poreznim davanjima izgubiti i strane investitore.

I DRUGI PRIHODI nakon mini porezne reforme su upitni. Izmjenama poreznih stopa lokalna uprava će izgubiti oko 250 milijuna kuna. To se planira nadoknaditi tako da im se država odrekne dijela svog prihoda, ali to je opet problem - u proračunu je planiran veći, a ne manji prihod od dohotka. Opet se, dakle, računa da bi povećana zaposlenost to trebala nadoknaditi. Najavljeno je i smanjenje vodnih doprinosa i doprinosa za šume za daljnjih 50 posto, te smanjivanje proračunske rente. Dosad nikakva analiza nije predstavljena kako će to utjecati na državna poduzeća Hrvatske šume i Hrvatske vode. Najpozdravljaniji, ali možda i najproblematičniji potez je oslobađanje poduzetnika dva posto doprinosa na zdravstvo kako bi se smanjila cijena rada. Time država gubi 2,4 milijardi prihoda, ali olakšava poslovanje. Plan je bio nadoknaditi taj prihod sa spomenutih 2,6 milijardi od PDV-a. Međutim, dok je ovo smanjenje već u proračunu za ovu godinu, povećanje PDV-a za 2,6 milijardi tek je od sljedećih godina. Ove je tek 1,2 milijarde kuna. "Napravljen je dobar smjer, pogotovo stoga što olakšice za zdravstvo i ostale mjere pomažu izvoznicima i industrijskoj proizvodnji koji su godinama bili zanemareni. Pomoći će našem izlasku iz krize i očekivani svjetski oporavak. Međutim, najviše se bojim koliko će se ovaj proračun ispuniti. On je Ahilova peta i o njemu ovisi hoćemo li uspjeti izići iz recesije. Ako proračun pukne, sve pada u vodu", kaže docent Josip Tica s Ekonomskog fakulteta.

Vezane vijesti

Tvrtke duguju 43 milijarde kuna

Tvrtke duguju 43 milijarde kuna

Ministar financija Slavko Linić i ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavili su danas u Banskim Dvorima prijedlog Zakona o financijskom poslovanju… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika