IlustracijaDa bi se Slovenija vratila u skupinu financijski neproblematičnih država, nova će vlada morati kao prvi korak ispuniti najave o smanjenju proračunskih rashoda za 800 milijuna eura u odnosu na prošlu godinu, ocijenio je u razgovoru za ljubljansko "Delo" od ponedjeljka ugledni ekonomist Mojmir Mrak.

"Međunarodni financijski krugovi su Sloveniju na žalost, ali i sasvim opravdano, prebacili iz skupine neproblematičnih u skupinu problematičnih ili barem potencijalno problematičnih država, a povratak će biti težak i spor", rekao je Mrak, dodajući da će nova vlada u nastojanju da popravi sadašnji kreditni rejting države najprije morati ispuniti najave o smanjenju troškove proračuna za 800 milijuna eura već u rebelansu za ovu godinu.

Uz to, dodao je profesor međunarodnih financija na ljubljanskom Ekonomskom fakultetu i savjetnik više ranijih vlada, potrebno je izvršiti promjene ustava u koji valja uvesti "zlatno fiskalno pravilo" kojim se limitira zaduženost države, ali i postići konsenzus svih stranaka kako se zakoni koji se odnose na fiskalna pitanja i strukturne reforme ne bi mogli poništiti na referendumu.

Po njegovim bi riječima Slovenija što prije morala pripremiti osnove za ključne reforme na području mirovinskog i zdrastvenog sustava, te tržišta rada, a onda ih implementirati.

Opasnost bankrota Grčke znatno je smanjena nedavnim dogovorom Grčke sa EU-om i MMF-om, ali nije u potpunosti otklonjena, rekao je Mrak, dodajući da se ne radi o spašavanju Grčke nego stabilizaciji cijele eurozone.

"Postoji realan strah da bi nekontrolirani bankrot jedno od država sa zajedničkom europskom valutom prelio krizu i u druge države, te doveo u teškoće cijelu eurozonu", dodao je. Mrak smatra da bi u tom slučaju došlo do efekta sličnog onome iz 2008. kad je stečaj američke banke Lehman Brothers izazvao krizu u globalnoj ekonomiji.

Mrak je naveo da Njemačka nesumnjivo zbog svoje dominacije u predlaganju mjera za spašavanje eura ima najveću odgovornost za traženje izlaza iz sadašnje krize. Mjere štednje u okviru predloženog europskog fiskalnog pakta su neophodne, ali ne rješavaju problem ekonomskog rasta bez kojega Europi prijete recesija ili stagnacija, upozorava Mojmir Mrak.

"Fiskalni pakt u varijanti na kojoj inzistira Njemačka vrlo je jedostrano usmjeren na štednju. To samo po sebi nije dovoljno za održiv gospodarski rast u eurozoni. Bez drugih mjera ekonomske politike možda se nalazimo pred dugim razdobljem gospodarske recesije ili izrazito niskih stopa rasta u brojnim državama eurozone, osobito onima na njenoj periferiji", rekao je Mrak u razgovoru za "Delo" od ponedjeljka.